Obljetnica povijesnog kongresa SKJ i početka raspada SFRJ

Prošlo je 35 godina od odlaska hrvatske i slovenske delegacije s 14. izvanrednog kongresa Saveza komunista Jugoslavije, koji se održao u Beogradu, što je označilo politički kraj Jugoslavije te početak stvaranja samostalnih država Hrvatske i Slovenije.

Tim povodom u Novinarskom domu u Zagrebu okupili su se delegati sa zadnjeg Kongresa - iz Hrvatske Branko Caratan, a iz Slovenije bivši predsjednik Milan Kučan te Ciril Ribičič.

Bili su ondje i brojni SDP-ovci.

Prije rasprave prikazan je film "Odlazak iz Beograda" srbijanskih i slovenskih autora.

Na skupu na kojem su govorili sudionici 14. Kongresa SKJ, Hajdaš Dončić je podsjetio na povijesnu okolnost da su hrvatski i slovenski komunisti zajedno otišli na Drugo zajedanje AVNOJ-a u Jajcu 1943., kad je stvorena Jugoslavija i 47 godina kasnije, kad nije više bilo mogućnosti zajedničkog dogovora o Jugoslaviji, zajedno napustili kongres SKJ.

- Ishod kongresa bio je dramatičan. Napuštanjem slovenskih i hrvatskih delegata, Savez komunista Jugoslavije prestao je postojati kao jugoslovenska politička snaga, a trasiran je put prema raspadu države i osamostaljenju Hrvatske i Slovenije, rekao je na obilježavanju predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan kazao je da je svaka republika u Jugoslaviji, koja je bila u teškoj krizi, tražila tada izlaz za sebe, gledajući na svoje nacionalne interese.

- Izgledalo je kao da je to unutarpartijska stvar, a u stvari mi smo znali da je raspad Saveza komunista Jugoslavije prvi korak u kraj tadašnje zajedničke države. Oni koji su nas pratili sa zviždanjem, s pljeskom, to nisu osjećali, rekao je Kučan.

Voditelj slovenske delegacije na Kongresu u Beogradu Ciril Ribičič kazao da je ekonomski aspekt problema u Jugoslaviji za Sloveniju bio presudan. Bila je najrazvijenija republika i zainteresirana za jugoslavensko tržište da na njemu prodaje svoje proizvode jer inače ne bi mogla financirati Federaciju, nerazvijene i Armiju, kazao je.

Naglasio važnost procedure koje su poduzimali na Kongresu za kasnije osamostaljivanje, a na kojem su odbačeni svi slovenski prijedlozi.

- Raspravljalo se o ekonomskim pitanjima. Za Sloveniju su to bila vrlo značajna pitanja. Tada je bio bojkot naših proizvoda pod dirigentskom palicom Miloševića i nama Slovencima bilo je jasno da ne možemo opstati u Jugoslaviji bez otvorenog jugoslavenskog tržišta, rekao je Ribičič.

To da je svaki naš prijedlog za promjene, za Europu sada, za demokratizaciju sistema i tako dalje, odbačen, sve to je bila investicija u podršku koju smo trebali dobiti za osamostaljivanje, kazao je Ribičič.

Član hrvatske delegacije Branko Caratan je kazao da je hrvatska partija u vrijeme Kongresa bila reformirana unutarnjim demokratskim izborima s više kandidata i da je na čelu stranke s Račanom došla reformistička struja.

Podsjetio je na odluku da hrvatski komunisti postali samostalni politička stranka u Hrvatskoj, koja je odlučila da Jugoslaviju priznaje samo pod uvjetom apsolutne ravnopravnosti. Samu odluku da napusti 14. kongres hrvatska delegacija donijela je u pauzi kongresa u vrlo kratkoj raspravi.

Svi smo bili jedinstveni na tome da idemo i mi skupa sa Slovencima. Naša solidarnost je bila uvjetovana činjenicom da smo bili svjesni da nije u pitanju samo Slovenija, da nije u pitanju samo Hrvatska, nego život u Jugoslaviji, sloboda naroda, pravo na nacionalno samoodređenje, činjenica da je komunistički projekt postao potrošen i da političke stranke trebaju biti nacionalne, a ne jedinstvena politička stranka, kazao je Caratan.