Godišnjica raketiranja Zagreba i drugih gradova u središnjoj Hrvatskoj 1995.

Danas i sutra obilježava se 27 godina od raketiranja niza gradova u središnjoj Hrvatskoj 1995. Samo u Zagrebu poginulo je sedam, a ranjeno više od 200 ljudi. Raketiranje se dogodilo u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak", a vojska pobunjenih Srba raketnim je sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, njegov zamjenik Luka Korlaet te predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović odali su počast žrtvama koje su poginule pri raketiranju Zagreba 2. svibnja 1995. godine.

- Nakon što je počela operacija Bljesak, mučki je raketiran centar Grada Zagreba i tom prilikom je poginulo 7 naših sugrađana i sugrađanki, civila, nedužnih građana. Isto tako, ranjeno je 205 sugrađana i sugrađanki Grada Zagreba. Danas je 27. godišnjica gdje se sjećamo njihovih žrtava, gdje se sjećamo njihovih stradanja i gdje na neki način, iako je to bilo prije 27 godina, mislim da svi koji danas vide rat u Europi, koji se događa u Ukrajini na neki način proživljavaju sve te scene. Mi vidimo danas u Europi da opet u ratu stradaju civili i rat kao najveće zlo, nažalost, i dalje se ponavlja, naglasio je gradonačelnik Tomašević.  

Predsjednik Skupštine Klisović naglasio je da je raketiranje Zagreba bezočan čin koji je u stvari "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".

- Nije bilo vojnog cilja, cilj je samo bio uništiti živote nevinih ljudi. Ne želimo da se taj događaj zaboravi, neka nam svima bude podsjetnik da se takve stvari više ne smiju događati, naglasio je Klisović.

Dodao je da su zagrebačke žrtve stradalnici Domovinskog rata na jedan potpuno drugačiji, nezaslužen način, jer je netko poslao rakete na civilni Zagreb.

Rakete s tzv. "zvončićima" padale su prvog dana na Strossmayerov trg i ulice na istoku do Križanićeve, a drugog dana na zgrade Dječje bolnice u Klaićevoj ulici, Hrvatskog narodnog kazališta, Akademije dramskih umjetnosti i Doma umirovljenika "Centar". Također, gađani su Zrakoplovna luka i naselje Pleso. U napadima je poginulo sedmero ljudi, uključujući i jednog pirotehničara koji je sudjelovao u uklanjanju velikog broja neeksplodiranih "zvončića", a ranjeno je 218 osoba.

U listopadu 2013. godine prilikom sanacije krova na Dječjoj bolnici pronađen je zaostali "zvončić" koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskog sali ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.

Martić osuđen i za raketiranje Zagreba

Jedan od vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije, u veljači 1995., poručivao je kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na televiziji je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.

Haaški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90.-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995.

Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995. dok je 'krajinski' general Milan Čeleketić za napade na taj grad i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen na 20 godina.

U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.