Obrazovni sindikati: Materijalna ulaganja potrebna, ali ključ su upravljanje i ljudi

Materijalna ulaganja u sustav obrazovanja su potrebna i poželjna, no ključ uspješnog obrazovanja čine promišljene politike upravljanja sustavom i ljudi koji ga nose, poručila su tri obrazovna sindikata reagirajući na premijerov istup o 3,5 milijarde eura materijalnih ulaganja.  

"Premijer Andrej Plenković se u Opatiji pohvalio s 3,5 milijarde eura materijalnih ulaganja u obrazovanje te poručio da treba vidjeti donose li bolje obrazovne ishode, no svima bi trebalo biti razumljivo da ulaganje samo u cigle ne dovodi do boljih obrazovnih ishoda", istaknuli su u priopćenju čelnici Školskog sindikat Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Podsjećaju da je premijer Plenković ranije istaknuo da su to najveća ulaganja od vremena bana Mažuranića.

"No tada se cigle nisu brojale, već su služile važnim promjenama modernizaciji sveučilišta, uvođenju obveznog školovanja i besplatnih javnih škola, jačanju stručne autonomije učitelja i slično", poručuju sindikati.

"Od procesa koji stvarno utječu na obrazovne ishode danas imamo npr. modularnu nastavu koja sužava dio općeg obrazovanja strukovnih učenika. Smanjuju se satnice povijesti, geografije te politike i gospodarstva. U Mažuranićevo doba željeli smo ljude obogatiti znanjem, danas im ga sužavamo. Tada smo jačali autonomiju učitelja i nastavnika, danas svatko bolje od njih zna kako obrazovati djecu i mlade. Tada su zaposleni u obrazovanju i znanosti imali važan društveni položaj i ugled. Danas je učiteljska i nastavnička profesija krajnje neatraktivna", istaknuli su.

Nemotivirajuće početne plaće

Naveli su pritom da početna neto plaća učitelja, nastavnika i asistenta u Zagrebu od 1.407 eura zaostaje 331 euro za zagrebačkim prosjekom i otprilike 800 eura za prosječnom plaćom za visoku stručnu spremu.

"Kao da nemotivirajuće početne plaće nisu dovoljne, Vlada premijera Plenkovića u znanost i visoko obrazovanje uvela je projektna radna mjesta i asistente na projektima, odnosno najprekarnija radna mjesta u javnoj službi, i to unatoč protivljenju sindikata, mnogih pojedinaca i cijelih ustanova u sustavu.

Bez sumnje trebamo nove i obnovljene škole, fakultete i institute, ali njihovi zidovi ne mogu prikriti bezidejnost i štetnost obrazovnih i znanstvenih politika posljednjih desetak godina ni zanemarivanje ljudi koji u obrazovanju rade, ocijenili su sindikati.

Za rezanje vrpci naš premijer nađe vremena, no bilo bi dobro ga da nađe i za razgovor o temama koje zaista mogu utjecati na budućnost ove zemlje", istaknuli su sindikati.

Upozorili su da je premijer do sada više puta odbio njihove zahtjeve za dijalog i "pokazao da ga zanima prvenstveno ono što donosi kratkoročne političke bodove, a toga u obrazovanju i znanosti nema puno".

"S novim zgradama ne može se razgovarati o obrazovanju i one same neće dovesti do boljih ishoda obrazovanja. No, postoje radnici u obrazovanju, oni koji sustav nose, i sindikati koji ih okupljaju. S njima bi se moglo razgovarati, kada bi se htjelo", poručili su u priopćenju predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, predsjednik Nezavisnog sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija i glavni tajnik Nezavisnog sindikat znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.