Oporba: Ključni problemi u medijima nisu riješeni

Saborska oporba upozorila je u utorak da Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija ne rješava ključne probleme kao što su pritisci na urednike i novinare te netransparentno oglašavanje, dok vladajući ističu da će zakon osigurati neovisnost javnih servisa i transparentnost vlasništva.

- Zaključak našeg kluba jest da konačni prijedlog ovog zakona ispunjava minimum minimuma, tek toliko da bi se reklo kako smo se uskladili sa zakonodavstvom Europske unije, a propustilo se napraviti kvalitetan dokument koji bi zaista učinio iskorak glede neovisnosti i pluralizma medija u Hrvatskoj, rekla je SDP-ova Mirela Ahmetović tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu u Hrvatskom saboru.

Glavne kritike iz javnog savjetovanja i prvog čitanja nisu uvažene, ustvrdila je Ahmetović, a to su ignoriranje političkih i ekonomskih pritisaka na medije, nesigurnih uvjeta rada, SLAPP tužbi i netransparentnog oglašavanja državnih poduzeća.  

Uz to, upozorila je, Hrvatska je po indeksu slobode medija pala s 48. na 60. mjesto u zadnje dvije godine.

Zastupnica iz kluba Možemo Urša Raukar Gamulin kao glavni problem istaknula je nedostatak ozbiljne analize stvarnog stanja u hrvatskom medijskom prostoru.

- Zakon ne osigurava stvarnu zaštitu uredničke neovisnosti, ne predviđa sankcije za političke ili ekonomske pritiske na urednike i novinare. Isto tako, zakon ne pruža dostatnu zaštitu novinarima i njihovim izvorima i ne uvodi učinkovite pravne lijekove. U vremenima kada su novinari izloženi raznim zlonamjernim tužbama radi zastrašivanja, zakoni moraju biti štit, a ne norma', naglasila je.

Za Most problem koncentracije vlasništva, za IDS modelu izbora članova Vijeća za elektroničke medije

Zastupnik Mosta Marin Miletić dotaknuo se problema koncentracije vlasništva i oglašavanja državnih poduzeća kao instrumenta kontrole nad medijima.

- Uzmite dnevni tisak i pogledajte koliko HEP plaća oglase. Zašto bi netko tko jedini proizvodi i prodaje struju plaćao oglase? Mediji žive od tog oglašavanja, a kada se dogodi nova afera onda se o njoj ne piše. To vam se zove autocenzura', rekao je Miletić.

IDS-ov Dalibor Paus problem vidi u modelu izbora članova Vijeća za elektroničke medije jer trenutno, kako je ustvrdio, glavnu riječ ima politika. 

- Članove Vijeća predlaže Vlada, a bira ih Sabor odnosno parlamentarna većina. Ukoliko jedna politička opcija može odabrati vodeće ljude, onda je politička moć na Vijeće prejaka', kazao je Paus.

Zbog toga smatra potrebnom demokratizaciju izbora članova Vijeća, na način da dio članova predlaže struka, dio civilno društvo ili akademska zajednica.

Zastupnik Igor Peternel napomenuo je da se klub stranke DOMiNO i Hrvatskih suverenista ne protivi europskim standardima nego lošem, nedorečenom i potencijalno opasnom načinu na koji Vlada prenosi europsku uredbu u pravni sustav.

- Ovaj zakon daje Agenciji za elektroničke medije nadzorne ovlasti, nadzor financija, vlasničke strukture i izricanje sankcija. No, gdje su zaštitni mehanizmi od zloupotrebe tih ovlasti? Gdje je definirano kada regulator prelazi granicu i ulazi u područje uređivačke autonomije? U demokraciji su granice važne i moraju biti precizne', kazao je.

Salopek (HDZ): Učinjeni brojni iskoraci u medijskom zakonodavstvu

HDZ-ova zastupnica Anđelka Salopek ocijenila je da su već učinjeni brojni iskoraci u medijskom zakonodavstvu, a ovaj zakon nastavlja tim putem.

- Ključni ciljevi su neovisnost javnih servisa i transparentnost vlasništva medija. Građani imaju pravo znati tko stoji iz određenih medija. Tako se smanjuju prostori za prikrivene interese, zakonom se osiguravaju mehanizmi kojima će te informacije svima biti dostupne', rekla je Salopek.

Prijedlog zakona podržat će i koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta.

- Jesu li mediji u Hrvatskoj doista neovisni, tko ih financira i pod kojim uvjetima? Ova uredba, kao i provedba zakona, pokušavaju dati institucionalne odgovore na ta pitanja, kazao je zastupnik Tomislav Josić.

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a osvrnula se na pitanje sigurnosti novinara, referirajući se na skup u blizini roditeljskog doma novinara Borisa Dežulovića.

- Imamo jednu grupu čija bi okupljanja trebala biti zabranjena kada bi Ministarstvo unutarnjih poslova primjenjivalo zakon o javnim okupljanjima. Ta skupina polusvijeta truje ovo društvo svaki vikend odlazeći pred nečiji stan, rekla je zastupnica.

Miro Bulj (Most) prigovorio je zbog financiranja srpskog tjednika Novosti, a Damir Biloglav (Domino) zbog gašenja tjednika Hrvatsko slovo.

Obuljen Koržinek: Cilj je osigurati neovisnost medija od političkog utjecaja

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je u Saboru, predstavivši konačni tekst zakona koji se odnosi na provedbu Europskog akta o slobodi medija (EMFA), kako je cilj osigurati neovisnost medija od političkog utjecaja.

- Kroz implementaciju EMFA-e i kroz hrvatsko medijsko zakonodavstvo osigurava se neovisnost medija od političkog utjecaja. Svima je u cilju da se bilo kakve sumnje u bilo kakav utjecaj eliminiraju, kazala je Obuljen Koržinek u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija).

- Kada pogledamo pluralitet medija u Hrvatskoj i činjenicu da ni jedna politička opcija po definiciji uopće nije zadovoljna, onda bih rekla da imamo pluralnu medijsku scenu i da je kao takvu trebamo čuvati i da se svi zajedno, pogotovo oni koji su u politici, trebaju suzdržavati od pokušaja bilo kakvih utjecaja, dodala je Obuljen Koržinek, odgovarajući na pitanja zastupnika.

- Ministarstvo kulture ne financira nijedan medij u Hrvatskoj, pa ni Novosti, odgovorila je Obuljen Koržinek. 

- Kada je riječ o Hrvatskom slovu, rekla je kako je nažalost taj tjednik upao u probleme i nije bio u stanju opravdati dobivena sredstva.

Također je osudila primjere napada, huškanja, dezinformacija, pritisaka i govora mržnje na društvenim mrežama usmjerenih prema novinarima. 

- Odgovornost je svih nas da se tome suprotstavimo i jasno ustanemo protiv toga, rekla je.

Uredba EU-a o kojoj se raspravljalo u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a od 8. kolovoza 2025., a cilj joj je uspostava zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu EU -a uz istodobno očuvanje neovisnosti i pluralizma medija.

Zakonom o provedi Uredbe, uz ostalo, uvodi se Agencija za medije čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije, na način da će se Agencija za elektroničke medije transformirati. Također se detaljnije propisuju odredbe vezane uz transparentnost vlasništva, izvore financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja, kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa.

Krajem godine donošenje Zakona o medijima

Već se sada na mrežnim stranicama Agencije za elektroničke medije nalazi platforma s podacima o vlasništvu i financiranju medija, do svakog eura vidi se podatak o svakom oglašavanju, javnom i drugom, te ćemo takve alate nastaviti razvijati, poručila je ministrica.

Zakonom se uvodi i obveza pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa da, ako objavljuju sadržaj koji je na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom, takav sadržaj moraju označiti.

- Tek smo na početku nekog procesa reguliranja umjetne inteligencije, kazala je Obuljen Koržinek.

Ministrica je također najavila daljnja ulaganja u medijsku pismenost, provjeru informacija te profesionalno novinarstvo. Za četvrto tromjesečje ove godine najavila je i donošenje Zakona o medijima.