Obuljen Koržinek o novom Zakonu o HRT-u i promjenama

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek gostovala je u emisiji, "A, sada Vlada" te se osvrnula na način izbora glavnog ravnatelja HRT-a i kazala kako on nije problematiziran. Istaknula je kako će se izmjenama Zakona o HRT-u primarno baviti količinom javne funkcije i financiranja te detaljnije odrediti odredbe o razrješenju, upravo stoga da bi se spriječile situacije da se promjenom političke vlasti arbitrira.

- HRT kao i druge institucije ima svoja tijela nadzora, daje izvješće Hrvatskom saboru, transparentno radi. Mislim da u ovim okolnostima HRT obavlja svoju funkciju iznimno profesionalno i u interesu ovog društva, naglasila je.

Kazala je kako se razmatraju različiti modeli financiranja HRT-a. S jedne strane postoje oni koji zagovaraju potpuni prelazak na proračun,  a tu postoje mogućnosti arbitrarnog donošenja odluka. Postoje i neki drugi mehanizmi, vezivanja uz neke druge sustave plaćanja, ali, kako kaže, vidjet će se jer postoji nekoliko modela.

Nada se da će novi Zakon o HRT-u biti kada novi ravnatelj bude izabran i okupi svoju ekipu jer se taj Zakon, kako kaže, ne bi trebao raditi bez uprave u punom mandatu. 

Osvrnula se i na deset godina triju Vlada Andreja Plenkovića u kojima je i sama bila ministrica.

- Na prvo mjesto stavljam povjerenje građana i zahvalu na tome. To svjedoči da smo u očima građana radili dobro, kazala je.

Naglasila je kako se u ovih 10 godina Vlada nosila s najozbiljnijim krizama od Domovinskog rata, a s druge strane provodila je program i planove reformi s kojima su i dobili izbore.

- Za vrijeme kriza imali smo jasan princip, zaštititi građane, zaštititi društvenu koheziju, smanjiti udar vanjskih šokova na standard građana i na gospodarstvo. Paralelno smo provodili reforme za koje smo koristili nacionalne resurse, ali i europsko financiranje. Važno je reći da smo s preko 200 tisuća nezaposlenih pali na 60-ak tisuća, stabilizirali smo javne financije, povećavali smo plaće i mirovine, smanjivali porezne pritiske, decentralizirali ogromna fiskalna sredstva na lokalnu i regionalnu samoupravu te im omogućili da više ulažu u razvoj, istaknula je.

Dodala je kako su ulaganja u obranu bila velika, ali istodobno su se povećavala sredstva za socijalnu politiku, zaštitu najranjivijih u društvu, a istovremeno, poticalo gospodarstvo.

"Većina ministara nije otišla zbog afera"

Smatra kako afere ministara treba demistificirati, stoga što većina ministara nije otišla zbog afera.

- Mogu svjedočiti da nije lako 10 godina sudjelovati u izvršnoj vlasti. Većina kolega je išla na druge poslove ili su odlučili prepustiti mjesto nekom drugome jer više nisu imali snage, rekla je

Ističe da je svaka afera osoba u politici štetna za povjerenje građana u politiku. Ono što je Vlada pokazala je to da nikoga nije štitila te da je svatko preuzeo odgovornost.

- Za afere nemam razumijevanje jer smo dobili mandat da radimo časno, odgovorno i to mora biti misao vodilja svakog tko preuzme javnu funkciju. Tu nema mjesta za osobni interes, naglasila je.

Ministarstvo kulture i medija provelo kulturni sektor kroz velike krize

Ističe kako je Ministarstvo kulture i medija uspjelo provesti, relativno stabilno, kulturni sektor kroz velike krize.

- Imali smo veliku krizu u izdavaštvu, s Agrokorom krizu u Algoritmu, našem najvećem lancu s velikim problemom nelikvidnosti. Zatim se dogodio COVID koji je zaustavio kulturne i kreativne industrije. Bili smo jedna od rijetkih država koja je uspjela naći balans i držati kulturu otvorenom. Potres istovremeno s COVID-om se zatim dogodio i mi smo kao resor i Vlada preuzeli najveću odgovornost, pogotovo za obnovu zgrada javnog sektora. Preko 500 javnih zgrada u 8 županija, kazala je.

Dodaje kako se u cjelovitosti reformiralo zakonodavstvo, od audiovizualnog, financiranja arhiva, knjižnica, muzeja, preuzela se odgovornost za financiranje autorskih prava.

- Ulažemo puno u razvoj publike, od naše strategije poticanja čitanja do kulturne iskaznice, rekla je.

Ministrica je naglasila kako živimo u vremenu u kojem se sve manje cijeni obrazovanje te istina i činjenica i u medijskom i u javnom prostoru.

- Živimo u vremenu kada nasilje te govor mržnje dominira. Živimo u vremenu gdje vidimo rast populističkih političkih opcija bilo s krajnje desnice, bilo s ekstremne ljevice diljem Europe i u takvim okolnostima teško je u društvu održavati razinu pristojnog, demokratskog dijaloga. Onda ovakvi ekscesi, kakve smo vidjeli u Splitu, još zlokobnije odjekuju.

Naglašava kako za takva ponašanja ne tražimo opravdanja i osobe koje predvode takve aktivnosti moraju se sankcionirati, što je, kako kaže, policija i učinila.

- Odgovornost za ovakvo ponašanje imamo svi. Svi dionici političkog i svi dionici društvenog života dijele odgovornost za atmosferu u društvu. Istovremeno sa strašnim događanjima u Splitu, saborski zastupnik Miletić je sa saborske govornice grmio da predstavnike druge političke opcije treba uhititi, objesiti na trgu s nogama u zraku da ih jedu ptice, prisjetila se.

Novinari moraju biti slobodni i sigurni

Što se tiče zaštite novinara, Vlada je pokrenula posebni mehanizam zaštite novinara. Potpisani su protokoli između HND-a i policije.

- Novinari moraju biti slobodni i sigurni, stoga što je profesionalno novinarstvo jedan od važnih stupova demokracije, naglasila je.