Analiza 10 godina Plenkovićeve vlade: Stabilnost, ali i neriješeni problemi

Deset godina Vlade Andreja Plenkovića obilježile su velike promjene u Hrvatskoj. Uveli smo euro, ušli u schengenski prostor, iskoristili europski novac za mnoge projekte i bilježili gospodarski rast. No koliko se sve to osjeti u svakodnevnom životu građana?

Inflacija, visoki troškovi stanovanja, demografski problemi i afere koje su potresale Vladu otvaraju pitanje stvarnih dosega Plenkovićevih mandata. Što je Hrvatska postigla u proteklih deset godina, što je mogla učiniti bolje i koji problemi i dalje čekaju rješenje?

Obuljen Koržinek: Tijekom 10 godina Hrvatska se promijenila, ali se promijenio i cijeli svijet

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, u emisiji U mreži Prvog, se zahvalila građanima na ukazanom povjerenju, jer, kako kaže, biti 10 godina u mandatu izvršne vlasti uz sve uspone i padove nije jednostavno.

Dodaje da se tijekom 10 godina Hrvatska promijenila, ali se promijenio i cijeli svijet.

- Naša politika je bila pokušati djelovati tako da stabiliziramo situaciju u zemlji koristeći unutarnje resurse, ali i europska sredstva i provoditi reforme. O tome, koliko smo uspjeli reći će građani. Sigurno je da je Hrvatska uspješnija država nego što smo je zatekli, naglasila je.

Trogrlić: Andrej Plenković je političar stabilnosti i političar upravljanja krizama

Komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić kazao je kako nikada u povijesti nismo imali bolju geopolitičku i europski bolje pozicioniranu Hrvatsku te da je to objektivan rezultat koji nitko ne može osporiti Andreju Plenkoviću.

- Andrej Plenković je političar stabilnosti i političar upravljanja krizama. Pokazao je da ima jak instinkt stabilizirati sustav, naći ljude koji će predvoditi krize, osigurati većinu i spriječiti raspad i nestabilnost u zemlji. Mi smo zaista, jedna od najstabilnijih zemalja u Europi i to je veliki politički uspjeh, rekao je.

Dodaje da ono gdje Plenković pokazuje slabost je to što nije sklon radikalno preuređivati funkcioniranje sustava, pa i onda, kako kaže, kada sustav i institucije ne rade na kvalitetan način.

- Mi danas govorimo o ozbiljnim problemima pravosuđa, koji nisu takvi u nekim drugim zemljama. Dolazimo do velikog nepovjerenja u institucije, što je veliki problem. Osim povjerenja u vojsku i policiju, postoji sustav institucija kojima se jako slabo vjeruje. Imamo i veliki broj afera te je to ono što se stavlja Andreju Plenkoviću na teret jer se dovodi u pitanje način izbora visoko pozicioniranih suradnika, rekao je Trogrlić.

Jurčić: Postali smo bogatija zemlja, ali nos prosječnog građana je još uvijek ispod vode

Ekonomist Ljubo Jurčić kazao je kako u ekonomskoj analizi postoje dva područja. Jedno je pozitivna ekonomija koja objašnjava ono što je i postoji normativna ekonomija koja govori o tome što bi moglo i trebalo biti.

- Ako gledamo period od 2016. godine na ovamo i kada se gledaju osnovne makroekonomske pokazatelje, vidljiv je značajan rast kada se gleda BDP. Kada se gleda analiza standarda hrvatskih građana danas puno manje ljudi teže plaća svoje račune nego prije 10 godina. Živimo u europskom okruženju i naše su plaće kakve jesu. Slovenija je 50 posto iznad nas. Njima je prosječna plaća 2500 eura, a kod nas je 1750, rekao je.

Naglašava kako je izuzetno dobro s ekonomske točke to što smo povukli većinu novaca iz EU. Smatra da ono što nije dobro sada i dugoročno što je Hrvatska propustila napraviti program industrijskog oporavka, a prije svega poljoprivrednog.

- Od kada smo ušli u EU, nama proizvodnja pada. Ušli smo s većom proizvodnjom mlijeka, nego što je imamo danas, ušli smo s većom proizvodnjom mesa svinja nego što je imamo danas. Negdje je 50 posto manje domaće proizvodnje. Ako bi sada željeli povećati proizvodnju moraju se imati resursi, kapital i rad, a mi imamo problem s radom i to je naslijeđena greška koju ova Vlada nije ispravila i time su ograničene iduće stope rasta koje su trenutačno 3 posto, a trebale bi biti 5 kako bi se približavali Europi, naglasio je.

Ističe kako Hrvatska ima proizvodnju po proizvodnom radniku 24-25 tisuća eura godišnje, a Slovenija ima 35, prosjek Europe je preko 50, a razvijene zemlje imaju 70.

- Zašto se nikada ne postavi pitanje što treba Hrvatska napraviti da digne proizvodnju po radniku s 25 na 30 tisuća eura, kazao je.

Jurčić naglašava kako smo postali bogatija zemlja, skuplja zemlja, ali, kako kaže, nos prosječnog građana je još uvijek ispod vode.

"Pravosuđe osjetljivo područje"

Ministrica je kazala kako je pravosuđe jedno od najosjetljivijih područja, te da Vlada može činiti sve kako bi pomogla, ali sudska je vlast neovisna.

- Nije mi jasno do koje mjere nosimo nepovjerenje prema institucijama. Mislim da smo ga donijeli iz nekih bivših razdoblja. To nije nešto na što može utjecati samo Vlada. Tu smo svi odgovorni. Trebamo objektivno promatrati situaciju u kojoj živimo, objektivno promatrati svijet oko sebe i donositi zaključke, rekla je.

Istaknula je kako postoje problemi, ali ova Vlada od njih nikada nije bježala i uvijek je voljna se s njima suočavati.

Trogrlić je kazao da Plenković vrlo vješto, kad ima pojedinačne afere, to svodi na individualnu odgovornost pojedinca koji je djelo napravio i za kojeg se sumnjiči za određeno djelo te vraća priču na uspjehe.

- Plenković je pokazao da spaja važne stvari u hrvatskoj politici, a to je da ima kontrolu nad vlastitom strankom, da ima sposobnost koaliranja parlamentarne većine s različitim strankama. Andrej Plenković ne može imati opoziciju u vlastitoj stranci s obzirom na sve njegove uspjehe. Ne bi podcjenjivao njegovu sposobnost ostanka na vlasti. Najveći izazov za Plenkovića neće biti oporba, već želja građana za promjenom, rekao je.