Piškornica će biti centar za otpad bez širenja smrada

Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica kraj Koprivnice obrađivat će od 2027. otpad iz četiri županije uz zatvoren sustav mehaničko-biološke obrade te hale za dozrijevanje i biofiltere, čime se sprječava neugodan miris i smanjuje utjecaj na okolinu.

RCGO Piškornica trebao bi početi s radom 2027. godine, u njega će se slijevati miješani otpad iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Radove na izgradnji izvodi slovenska tvrtka Kostak.

Sreća je u nesreći što projekt Piškornica debelo kasni s realizacijom

Dobar dio javnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji s podozrenjem prati realizaciju projekta, pri čemu se često spominje Kaštijun koji se našao na meti okolnog stanovništva i inspektorata jer se iz njega širi nesnosan smrad, a nakupilo se i 28.000 tona gorivog otpada.

Voditelj projekta izgradnje Piškornice Nikola Martinaga rekao je da će se u RCGO koristiti mehaničko-biološka obrada otpada kakva se koristi u Marišćini i Kaštijunu, ali bit će dosta različita pa stanovništvo ne treba strahovati od širenja smrada i nekontroliranog nakupljanja otpada.

Sreća je u nesreći, kaže, što projekt Piškornica debelo kasni s realizacijom tako da je omogućen najpovoljniji ishod za građane. Jer, da ga se realiziralo po Nacionalnom programu gospodarenja otpadom iz 2007. godine, danas bi postrojenje bilo gotovo identično Kaštijunu i Marišćini, koji su bazirani na tehnologiji kakvu imaju Grčka i Italija.

EU, koji djelomično financira projekta, traži da se u regionalne centre koji su u nastajanju ili ih se planira graditi, ugradi najsuvremenija tehnologija.

Martinaga kaže da je problem Kaštijuna sezonalnost jer u vrijeme turističke sezone naglo poraste dovoz komunalnog otpada, dva do tri puta više nego u ostalim mjesecima. Zbog toga se skraćuje vrijeme bio-sušenja otpada u boksovima, a otpad se stavlja na otvoreni prostor, takozvano bioreaktorsko odlagalište, na kojem je teže kontrolirati daljnji proces razgradnje.

RCGO Piškornica neće imati bioreaktorsko odlagalište nego halu za maturaciju, odnosno dozrijevanje, gdje će se otpad razlagati nakon početnog odvlaživanja. To je jedna od važnih razlika, sve će se odvijati pod krovom čime će se spriječiti širenje smrada.

Miješani otpad koji će se dovoziti na Piškornicu prvo će ići na usitnjavanje i izdvajanje metala, a potom će ga se u halama, u hermetički zatvorenim boksovima, sušiti do razine ispod 25 posto vlažnosti. Tako će se olakšati daljnja obrada i neutralizacija intenzivnih mirisa nastalih razgradnjom.

Nakon bio-sušenja, otpad prolazi daljnju mehaničku obradu, gdje se izdvaja biorazgradiva frakcija koja u hali za maturaciju prisilnim ubrzanjem kompostiranja postiže do 95 posto razgradnje. Rezultat procesa je proizvod sličan kompostu koji se odvozi na odlagalište neopasnog otpada. Zbog mogućih ostataka onečišćenja nije ga moguće koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, iako u nekim zemljama njime posipaju šumske nasade.

Procijedna voda nastala isušivanjem komunalnog otpad proći će dva stupnja čišćenja. Prvo na uređaju u Piškornici do razine ispod propisanih vrijednosti, a zatim se kanalizacijom šalje na uređaj za pročišćavanje grada Koprivnice. Sustav uključuje biofiltere i ispirače plinova za neutralizaciju neugodnih mirisa. Kvaliteta zraka stalno će se mjeriti na lokaciji postrojenja kako bi se osigurale emisije plinova unutar zakonskih granica.

Martinaga kaže da će Piškornica značajno smanjiti emisiju CO2 ekvivalentnu uklanjanju otprilke 50.000 automobila s ceste na području četiri županije. Također će drastično smanjiti ukupni negativni ekološki utjecaj na razini županija, koncentrirajući obradu otpada na jednoj kontroliranoj lokaciji.

U Koprivničko-križevačkoj županiji nastane 40.000 tona komunalnog otpada godišnje, tj. 110 u jednom danu, a u sat vremena 4,8 tona.

Za gorivo koje se izdvoji iz otpada potrebna energana

Što će biti s gorivom koje se izdvoji iz otpada? Martinaga kaže da će se iz mješovitog otpada dobivati gorivo visoke kalorijske vrijednosti, takozvani RDF. Izazov predstavlja njegov plasman, jer Hrvatska nema dovoljno energana ili adekvatnih potrošača poput cementara koje bi ga koristile.

Stoga je potrebna izgradnja energane za oporabu takvog otpada na razini Hrvatske, a najbolja mjesta za nju su gradovi gdje je moguće iskoristiti toplinu i paru za industriju ili grijanje.

RCGO Piškornica je projektiran da bi radio 30 godina. Početno će se odlagati 30.000-35.000 tona godišnje, ali EU direktive, koje stupaju na snagu 2035.-2040., traže smanjenje odlaganja na manje od 10 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Posao u sklopu RCGO-a trebalo bi naći 80 radnika, uključujući i one na pretovarnim stanicama.