Od Gospića do Benkovca - kako zbrinuti opasan otpad, uskoro opcija B?

Deseci tisuća tona nezakonito odloženog otpada ugrožavaju okoliš na više hrvatskih lokacija. Nalazi koje je objavio USKOK upućuju na onečišćenje tla i podzemnih voda. Dok se priprema sanacija, sve je važnije pitanje ima li Hrvatska održiv plan za zbrinjavanje opasnog, industrijskog i komunalnog otpada?

Gosti Otvorenog su: Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije (HDZ); Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša i prirode (SDP); Nikola Grmoja, predsjednik Mosta; Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Možda već sutra opcija B

Budiša kaže da će, nakon odustajanja Tabak Grupe od uklanjanja 650 t neopasnog otpada, u dogovoru s Vladom, primijeniti opciju B.

- Vrlo skoro, čak možda i sutra, ćete saznati o čemi se radi, rekao je Budiša.

Nije želio otkrivati detalje, samo je rekao da će sanacija krenuti vrlo brzo.

Ministrica Vučković kazala je da su se stekli uvjeti za primjenu interventnih mjera prema članku 11. Zakona o gospodarenju otpadom. Precizniji rokovi, kako je prethodno rekao Budiša, trebali bi biti poznati tijekom sljedećih dana, a radovi bi mogli početi vrlo skoro.

Početak radova očekuje se približno u roku koji je bio planiran nakon donošenja odluke o financiranju, koja više nije na snazi.

- Imamo rješenja, poručila je Vučković.

- Vlada Republike Hrvatske još je u srpnju prošle godine izmijenila Plan gospodarenja otpadom, nakon što je osigurala dovoljno novca za pokretanje nekoliko projekata koji su poslije javnog poziva ocijenjeni prioritetnima, rekla je.

Riječ je o lokacijama onečišćenima nezakonitim aktivnostima u Gospiću, Poznanovcu, Samoboru, Pazinu i Benkovcu.

Benkovac sljedeći na redu za sanaciju

- Za lokacije u Pazinu i Samoboru već su izrađeni planovi sanacije jer su se pripremne aktivnosti ondje mogle odmah pokrenuti. Na drugim lokacijama to nije bilo moguće zbog istraživanja i drugih postupaka, pa su aktivnosti započinjale postupno, kada bi se za njih stekli uvjeti, objasnila je Vučković.

Benkovac je sada sljedeći na redu. Vučković je najavila da će tijekom sljedećih dana, u skladu sa zakonom, biti donesena službena odluka o sanaciji. U njoj će biti navedeni detalji o vrstama otpada te procjene izrađene na temelju vještačenja.

Budući da je otpad raznovrstan, količine i sastav zasad se mogu samo procijeniti. Na svim lokacijama zato će tijekom sanacije biti potrebne dodatne analize.

– Sada imamo dovoljno informacija da, kao i u drugim slučajevima, započnemo sanaciju. Stanovnici Benkovca i Zadarska županija tijekom sljedećih dana mogu očekivati odluku u kojoj će biti predstavljen naš osnovni plan, rekla je Vučković.

Grmoja je ocijenio jda rasprava o spalionicama i mogućem osnivanju "zelene policije" skreće pozornost s konkretnog problema zbog kojeg se govori o otpadu. Prema njegovim riječima, slučajevi u Gospiću i drugim gradovima pokazuju da ne funkcionira cijeli sustav.

– Prvo treba pitati kako je moguće da je 1700 kamiona otpada prešlo hrvatsku granicu te da je otpad protuzakonito odložen u zemlju i onečistio tlo i podzemne vode u Gospiću, rekao je Grmoja.

Pozvao se na službeno vještačenje prema kojem su perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) te mikroplastika pronađene u otpadu i podzemnim vodama u blizini odlagališta. Podsjetio je da je Budiša u svibnju 2023. tvrdio kako nema dokaza da je otpad onečistio podzemne vode te ustvrdio da takav dokaz sada postoji.

Grmoja traži odgovornost

Grmoja smatra da bi u središtu rasprave trebalo biti pitanje političke i institucionalne odgovornosti. Rekao je da mu građani poručuju kako ministricu Vučković nazivaju "ministricom zagađenog okoliša i šleperske tranzicije", ali je dodao da odgovornost nije samo njezina.

Prema njegovim riječima, Vučković snosi dio zapovjedne odgovornosti kao ministrica zaštite okoliša. Prozvao je i Ćorića zbog liberalizacije uvoza otpada te postavio pitanje odgovornosti državnog inspektora kojeg je imenovao premijer Andrej Plenković.

Grmoja je iznio tvrdnju da su nadležni znali za problematično postupanje državnog inspektora kojemu su, objedinjavanjem inspekcija, dane velike ovlasti. Ustvrdio je i da nitko nije izišao pred stanovnike Like i Benkovca te preuzeo odgovornost za pogreške u sustavu.

- Tko je odgovoran, tko je zakazao i zašto se ovo dogodilo? Što će nam još jedna institucija koja će zakazati kada je već zakazao cijeli niz postojećih institucija? Umjesto odgovora, razgovaramo o zelenoj policiji i spalionicama – zaključio je Grmoja.

Grmoja ustvrdio je da sustav ne može funkcionirati ako u njemu postoje ljudi koje je moguće podmititi, a institucije ne uočavaju nepravilnosti ili javnosti daju netočne informacije. Ponovno je prozvao Budišu zbog ranije tvrdnje da nema onečišćenja te rekao da je glavni državni inspektor mjesec dana držao u ladici izvješće koje je potvrđivalo zagađenje.

– Kažu da su sve utvrdile institucije. Koje institucije? upitao je Grmoja.

Pritom je iznio tešku optužbu protiv tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, tvrdeći da je primio 500.000 eura mita i ugrozio zdravlje hrvatskih građana. Naglasio je da se ne bi trebalo govoriti o izborima i političkim bodovima, nego o odgovornosti za posljedice nezakonitog odlaganja otpada.

Spor zbog izraza "otpadna mafija"

Grmoja je podsjetio da je na drugoj televiziji osobu povezanu s poslovima s otpadom nazvao dijelom "otpadne mafije". Nije naveo njezino ime, ali je rekao da je ono dobro poznato hrvatskoj javnosti.

Prema njegovim riječima, tu je osobu u sudskom postupku zastupao odvjetnik Nobilo. Grmoja je rekao da je bez odvjetnika dobio prvostupanjski postupak u Zlataru, ali je nakon što je predmet u drugom stupnju završio u Gospiću izgubio spor i morao platiti novac.

Postavio je i pitanje svrhe zastupničkog imuniteta, smatrajući da bi ga on trebao štititi kada govori u ime građana. Dodao je da ga imunitet ne bi štitio od kaznenog progona jer se zastupniku skida na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Grmoja je ustvrdio da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) nakon presude tvrdila da ima službenu potvrdu da je on lažov.

– Jesam li bio lažov kada sam prije pet godina govorio tko je otpadna mafija u Hrvatskoj? Ako nemate minimum moralne i političke odgovornosti, barem se ispričajte građanima jer ste dopustili da ih mafija truje i da se kamionima u Hrvatsku uvozi opasni otpad, poručio je Grmoja.

"Institucije nisu postigle potreban rezultat"

Zmajlović se složio s ministricom da su institucije postupale, ali je upozorio da očito nisu ostvarile ono što je bilo potrebno. Naveo je da je Državni inspektorat još 2022. nadzirao lokaciju u Gospiću.

- Postrojenje je, prema njegovim riječima, imalo dozvolu za obradu 100 tona otpada dnevno, dok je inspekcija ondje zatekla nekoliko tisuća tona. Unatoč tome, ustvrdio je Zmajlović, ništa nije poduzeto.

– Nije sve u propisima. Možemo imati najbolje zakone i pravilnike, ali ako nema odgovarajuće kontrole i ako je sustav korumpiran, događaju se slučajevi poput Gospića, rekao je.

Pitanje političke odgovornosti

Zmajlović smatra da se uz sanaciju mora govoriti i o političkoj odgovornosti. Istaknuo je da vlast koja deset godina vodi državu snosi odgovornost za imenovanje ljudi na vodeće položaje u sustavu.

Upozorio je da su neki od imenovanih dužnosnika poslije završili pod optužbama za primanje mita, zataškavanje i dojavljivanje kriminalcima nekoliko tjedana prije dolaska inspekcije.

– Ovo je nezapamćena ekološka katastrofa. Nije riječ samo o sanaciji tla i vode nego i o obnovi ugleda institucija i povjerenja građana, a to će trajati godinama, kazao je Zmajlović.

Zaključio je da se treba posvetiti sanaciji tla i vode, ali i rješavanju problema odgovornosti i narušenog povjerenja u institucije.

"Vlada još nije predstavila plan sanacije"

Zmajlović je Vladu označio jednim od glavnih uzročnika problema te njezin pristup tijekom proteklih najmanje 18 mjeseci ocijenio diletantskim i neprofesionalnim. Ustvrdio je da ministrica ni sada nije predstavila konkretan plan sanacije lokacije u Gospiću, nego samo usmena objašnjenja i najave.

Naveo je i da su dopisi i elektroničke poruke poslani na adrese 70 postrojenja i odlagališta u Europi. Takav je pristup nazvao neprofesionalnim te ustvrdio da neće donijeti rješenje.

– Kao što je propao ovaj natječaj, tako će propasti i svaki sljedeći, rekao je Zmajlović.

Zašto interventne mjere nisu uvedene prije?

Osvrćući se na najavljene interventne mjere, upitao je zašto one nisu pokrenute prije 18 mjeseci. Ustvrdio je i da su Vlada i Ministarstvo svaki put bili zatečeni nalazima Državnog inspektorata, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), odnosno Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Zmajlović je postavio pitanje tko je zapravo nadležan za sanaciju – USKOK ili Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Zašto odmah nakon saznanja o problemu nisu postavljeni bunari i piezometri oko odlagališta kako bi se pratilo stanje podzemnih voda i utvrdila šteta u okolišu? To je bilo potrebno zbog ljudi koji ondje žive, ali i kako bi se mogla pripremiti sanacija, rekao je.

Ustvrdio je da to ni danas nije učinjeno te da potrebne aktivnosti provode USKOK i Turudić, a ne Ministarstvo zaštite okoliša.

Budiša: Rezultate trebaju tumačiti stručnjaci

Budiša je upozorio na dva problema u raspravi. Prvi je, prema njegovim riječima, to što političari interpretiraju rezultate i iznose brojke bez suvislog stručnog obrazloženja. Na primjedbu da je i sam političar odgovorio je da Geotehnički fakultet nije dobio priliku objasniti rezultate svojeg vještačenja.

– Da je Geotehnički fakultet mogao pojasniti rezultate, vjerojatno bi i kolega Grmoja vidio da sam u pravu, rekao je Budiša.

I dalje tvrdi da, prema nalazima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nije onečišćen vodonosnik iz kojeg se vodom opskrbljuju Gospić i šire područje Ličko-senjske županije.

Dodao je da se kvaliteta zraka na tom području kontinuirano mjeri te da nema dokaza o njegovu onečišćenju. Na upadicu da je onda „sve u redu“, Budiša je odgovorio da Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ prati i kvalitetu površinskih voda te da rezultati nisu pokazali prekoračenja praćenih parametara.

Onečišćenje pronađeno u plitkom podzemlju

Budiša je objasnio da treba razlikovati dvije razine podzemnih voda. Ispod odlagališta, do dubine od približno 30 metara, nalaze se plitke podzemne odnosno procjedne vode, dok je vodonosnik iz kojeg se crpi voda na dubini između 130 i 300 metara.

Posljednjim analizama u plitkim podzemnim vodama pronađene su perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS), teški metali i drugi spojevi. Budiša je naglasio da dublji vodonosnik nije kontaminiran, što je ocijenio vrlo važnim.

Na pitanje može li višednevna kiša potaknuti daljnje širenje onečišćenja odgovorio je da sanaciju treba provesti što prije.

– Zakopani otpad prekrit ćemo vodonepropusnom folijom kako bismo spriječili prodiranje oborinskih voda, a time i unos onečišćujućih tvari u plitke tokove podzemnih voda, rekao je Budiša.

Cijelu emisiju pogledajte u videu: