Od nastave na pet lokacija do robotičkih natjecanja: Dva lica školstva

Od nastave organizirane na pet lokacija i rada privremene kuhinje do 40 izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te odlazaka na svjetska robotička natjecanja: početak školske godine u hrvatskim školama izgleda vrlo različito.

Ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Borovje Branka Štefok Bojadžija i ravnatelj osječke Osnovne škole Augusta Šenoe Vedran Čerina u Studiju 4 govorili su o neujednačenim uvjetima rada, novim pravilima o mobitelima i zimskim praznicima, ali i sve većim očekivanjima roditelja.

Poručili su da djeci treba omogućiti više samostalnosti, a roditelji bi trebali imati više povjerenja u škole.

Ravnatelji u Studiju 4: Djeci treba dati više samostalnosti, a školi povjerenje

Nova školska godina počela je za oko 443 tisuće učenika, među kojima je 296 tisuća osnovnoškolaca i 147 tisuća srednjoškolaca. U prve razrede krenulo je 36.700 učenika, a novosti su potpuna zabrana mobitela u osnovnim školama i ponovna podjela zimskih praznika na dva dijela.

O izazovima nove nastavne godine u Studiju 4 govorili su ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Borovje Branka Štefok Bojadžija i ravnatelj osječke Osnovne škole Augusta Šenoe Vedran Čerina.

Nastava na pet lokacija

Osnovna škola Borovje nastavu je počela na pet lokacija, a na jednoj se radi u dvije smjene. Zbog rekonstrukcije kuhinje i blagovaonice obroci se trenutačno pripremaju u privremenoj kuhinji.

- Ne možda u punom profilu i ne onako da su obroci koje nudimo djeci nutritivno korektni ili dobri, ali snalazimo se i izdržat ćemo još nekoliko mjeseci. Potom ćemo prijeći u krasan prostor, a samo će kuhinja i blagovaonica imati 200 četvornih metara, rekla je Bojadžija.

Čerina je istaknuo da njegova škola provodi cjelodnevnu nastavu te učenicima nudi velik broj izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja. Prošle ih je godine bilo ukupno 40, od sportskih i glazbenih do programa iz robotike, umjetne inteligencije i upravljanja dronovima.

Jedan školski tim uskoro će sudjelovati na Svjetskoj robotskoj olimpijadi u Portoriku, a tri tima na Europskoj robotičkoj olimpijadi u Zagrebu.

Bojadžija je upozorila da uvjeti u hrvatskim školama nisu ujednačeni te da veliki gradovi imaju znatne probleme s prostorom i organizacijom rada. Dodala je da ravnatelji razmjenjuju primjere dobre prakse, dok je na vlasti da smanji razlike među školama.

Roditelji kao podrška

Govoreći o odnosu roditelja prema djeci i školi, ravnatelji su poručili da učenicima treba pružiti više prostora za razvoj samostalnosti.

- Roditelji trebaju shvatiti da nemaju sva djeca jednake mogućnosti. Moraju im dopustiti da postignu uspjeh unutar svojih mogućnosti, a ne roditeljskih očekivanja. Važno je surađivati sa školom jer nam je uvijek u fokusu dobrobit djeteta, istaknula je Bojadžija.

Čerina je dodao da se roditeljska pomoć ne bi trebala svoditi na postizanje savršenih ocjena, nego na osposobljavanje djeteta da organizira obveze, zatraži pomoć i samostalno rješava probleme.

Mobiteli ostaju u ormarićima

U osječkoj školi zabrana mobitela nije novost jer je uvedena prije tri godine. Učenici uređaje po dolasku ostavljaju u školskim ormarićima i preuzimaju ih nakon nastave, osim kada su potrebni za rad na satu. Slična su pravila postupno uvođena i u OŠ Borovje, pa potpuna zabrana nije izazvala veće probleme.

Zimski praznici ponovno će biti podijeljeni na dva dijela: dva tjedna tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana te još jedan tjedan krajem veljače. Oboje ravnatelja podržava kraće i češće odmore jer smanjuju zamor učenika i olakšavaju njihov povratak u radni ritam.

- Školu ne čine zgrada, raspored ni jedna ili dvije smjene. Školu čine ljudi: učitelji, stručni suradnici, učenici i njihovi roditelji. To je ono čega će se djeca sjećati, zaključila je Bojadžija.