Srednjoškolci bez školskih obroka: Topli obrok mnogima preskup

Tijekom školskog dana u Zagrebu jede samo oko 60 posto srednjoškolaca, a gotovo 43 posto navodi da je u školi gladno često ili svaki dan - pokazali su rezultati nedavnog istraživanja. S druge strane, više od 36 posto ih je pretilo, uz nezdrave navike konzumiranja energetskih pića i brze hrane. Srednjoškolci usto nemaju organiziranu i subvencioniranu prehranu.

Umjesto prigovora zbog toga što kasne na sat jer u obližnjim trgovinama kupuju brzu hranu - ponudit ćemo im tople obroke pa i variva, odlučili su u nekoliko zagrebačkih srednjih škola.

- U načelu jesu zadovoljni, ne mogu reći da nisu. Samo mi je žao kao ravnatelju i čovjeku da je puno veći interes za takozvani junkfood, nego za neki zdravi topli obrok, rekao je Tihomir Engelsfeld, ravnatelj Pete gimnazije u Zagrebu.

- Danas imamo pet toplih obroka, na sedamsto učenika - što je smiješno, bilo je i više, kazala je Dora Bogović Karabelj, voditeljica prodaje tvrtke zakupca kantine, Peta gimnazija Zagreb.

Obroci nisu subvencionirani - pa šest do devet eura dnevno za obrok nije mala stavka, kažu nam učenici.

- Meni se recimo pileći paprikaš čini najbolji, kaže maturant Pete zagrebačke gimnazije Igor te dodaje da dosad nije uzeo ni jedan topli obrok jer su mu cijene poprilično visoke. 

Nikakvu prehranu ne mogu ponuditi u ovoj gimnaziji - iako ih samo staklena vrata odvajaju od kuhinje i blagovaonice osnovne škole s kojom dijele zgradu.

- Učenici su velik broj sati u školi - zna biti i osam sati i mislim da bi bilo jako potrebno da imaju subvencioniranu prehranu, izjavila je Sonja Kamčev Bačani, ravnateljica IV. gimnazije u Zagrebu.

Da su i srednjoškolci svjesni da im treba kvalitetnija prehrana tijekom boravka u školi, pokazalo je istraživanje koje su sami proveli na fakultativnoj nastavi.

- Više od 80 posto učenika bilo je za organiziranu školsku prehranu, naveo je maturant Fran, Srednja škola Ivan Seljanec u Križevcima.

- Kupujemo sendviče u dućanima, pod malim odmorima ili pod velikim, malo po malo pojedemo, kaže maturant David iz Srednje škole Ivan Seljanec u Križevcima te dodaje da im sendviči brzo dosade.

No školski topli obrok - traži podršku i osnivača i države, ističu ravnatelji, te promjenu organizacije rada škola.

 - Imamo putnike, neki se ustanu u pet ujutro da bi došli u školu u osam. Doma su u pet popodne. To su djeca koja bi morala imati neki normalan obrok tijekom dana, poručila je Gordana Juran – Ratković, ravnateljica Srednje škole "Ivan Seljanec", Križevci.

Vrijeme je da kvalitetniju i dostupnu prehranu osiguramo i srednjoškolcima, toj nevidljivoj skupini mladih, ističu ove profesorice.

- Nije samo pitanje toga jede li dijete u školi, nego socijalizira li se, uči li se zdravim prehrambenim navikama, kaže dr. sc. Ivana Dobrotić, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

- Umjesto 15 minuta za odmor, imati pola sata gdje se može nešto cjelovito, suvislo pojesti. U osnovnoj školi bilo je dosta mjesta, pogotovo u Dalmaciji gdje nije bilo kuhinja, nema ni dan danas, ali su se našli modaliteti kako je ta hrana došla do djece, navela je prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, voditeljica istraživanja o dobrobiti djece.

Jer nedostatak redovitog obroka, poručuju, otvara pitanje - pružamo li im svima - jednake uvjete - za kvalitetan razvoj i odrastanje.