Odbor za obranu podržao konačne prijedloge obrambenih zakona

Saborski Odbor za obranu podržao je u ponedjeljak konačni prijedlog Zakona o obrani kojim se ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje, kao i Zakona o službi u Oružanim snagama RH uz opaske pučke pravobraniteljice i oporbenih zastupnika koje se odnose na diskriminaciju. 

Uoči rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, Odbor za obranu je Zakon o obrani podržao sa sedam glasova 'za', jednim 'protiv' i dva suzdržana, dok je Zakon o službi u Oružanim snagama RH podržan s većim brojem glasova - devet 'za' i jednim 'protiv'.

Zakon o obrani, kojim se ponovno uvodi dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje (TVO), bio je, kao i kod prvog čitanja, u fokusu rasprave. Novost u odnosu na raniji prijedlog je da u kategoriju osoba koje se oslobađaju obveze temeljnog vojnog osposobljavanja pripada i novak službenik pravosudne policije koji je podnio zahtjev za oslobađanje, a detaljnije je propisana odredba koja se odnosi na prednost pri zapošljavanju.

Ostvarit će ju nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstani pričuvnik koji se zapošljavaju na neodređeno vrijeme, pod jednakim uvjetima, u državnim tijelima te upravnim tijelima lokalnih jedinica.

Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti dopušten je prigovor savjesti, zbog čega će TVO odraditi u civilnoj zaštiti u trajanju tri mjeseca ili u lokalnim jedinicama u trajanju od četiri mjeseca. Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1.100 eura mjesečno, dok će za civilnu službu biti uvelike manja, a regulirat će se Uredbom.

Pučka pravobraniteljica: Odredbe nisu dovoljno precizne, posebno kod priziva savjesti

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ponovno je ukazala na nedovoljnu preciznost pojedinih odredbi, posebno u dijelu koji se tiče priziva savjesti i navođenja "uvjerljivih vjerskih i moralnih razloga" za služenje u Civilnoj zaštiti ili lokalnim jedinicama.

- Sada dionici nemaju uvida u sve promjene koje se predlažu jer se velik dio ostavlja za uređenje uredbama i pravilnicima, a koji neće podlijegati parlamentarnoj kontroli. Civilna služba ostaje nejasna, kao što je i nejasno na koji će način netko učiniti uvjerljivima moralne i vjerske razloge ako ne želi na temeljnu vojnu obuku nego na civilno služenje, ta je odredba apstraktna. O prizivu savjesti ranije je odlučivalo povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo za socijalni rad i bilo je međuresorno, a sada će to činiti tijelo državne uprave - MUP, a na što nema prava žalbe i čini civilno služenje otegotnim, kazala je. 

Dok pučka pravobraniteljica pojedine odredbe smatra diskriminatornima, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić poručuje da je Zakon u skladu s Ustavom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

- Nije nužno svako dovođenje u nejednak položaj diskriminacija. Prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima propisana je i drugim posebnim zakonima. Onaj tko odluči obući uniformu i staviti oružje na rame, on je ispred interesa onih koji idu služiti u lokalne jedinice i kositi travu ili u Civilnu zaštitu. Zna se što radi vojska, a što Civilna zaštita i to nije diskriminacija već jednostavno rangiranje ljudi po smislu njihovih preferencija, naglasio je.

Da je netko u ovom Zakonu diskriminiran, ja to ne vidim i to su potpuno nebitne stvari, dodao je.

Bauk (SDP): Sporno je što će se ukinuti Zakon o civilnoj službi

Pučka pravobraniteljica, ali i predsjednik Odbora Arsen Bauk (SDP) problematizirali su što se uvođenjem ovog zakona ukida Zakon o civilnoj službi.

Mi u SDP-u podržavamo uvođenje vojnog roka jer smo vidjeli opasnost da bi u dogledno vrijeme mogla biti vojska bez vojnika. Odredbe oko trajanja TVO-a i civilne službe te ostalih detalja su nam prihvatljive, ali nam je sporno da će prestati važiti Zakon o civilnoj službi i razmišljamo predložiti zaključak kojim bi se zadužila Vlada da u roku godinu dana napravi Zakon o civilnoj službi, rekao je. 

Smatra legitimnim da država propisuje prednost pri zapošljavanju kao poticajnu mjeru odazivanja mladih na služenje vojnog roka, ali i da onaj tko je odslužio TVO ne bi smio imati prednost nad onim tko nije ni imao priliku odslužiti ga, s obzirom na to da je 2008. obvezni vojni rok ukinut, a sada više zbog dobi nije u prilici odslužiti ga, kao i u odnosu nad ženama za koje TVO nije obvezno već se mogu javiti dragovoljno. Stoga su SDP-ovi članovi glasali suzdržano za Zakon o obrani, dok su Zakon o službi u Oružanim snagama podržali.

Zastupnik Možemo! Marin Živković tražio je analizu na temelju koje je donesena odluka o uvođenju TVO-a, na što mu je ministar poručio da se radi o klasificiranim dokumentima. Upozorio je da se uvođenjem TVO-a ukida dragovoljno vojno osposobljavanje na koji su se javljali motivirani mladići ili djevojke i imali interesa ostati u vojnoj službi, a kritizirao je i odnos prema onima koji će služiti TVO u odnosu na one koji će ga služiti civilno u pogledu naknade.

Živković (Možemo): Zašto se rad na teškim poslovima u civilnoj službi ne plaća primjereno?

- Mislite da je 100 eura mjesečno za četveromjesečni rad u lokalnim jedinicama na teškim poslovima, primjerice asfaltiranju cesta, primjereno i dostojanstveno?. Pitanje je zašto se civilna službe drugačije tretira od vojnog roka, duže traje, a manje su plaćeni i to nije fer, naglasio je.

Ne slaže se i s novinom da će Odbor za obranu od sada MORH-u davati mišljenje o nabavama u vrijednosti većima od 15 milijuna eura, dok će o postupcima od 5 do 15 milijuna eura biti tek obaviješteni izvješćem koje će MORH morati podnijeti do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.

- Mi ćemo podnijeti amandman da se davanje mišljenja vrati na sve nabave u vrijednosti do 5 milijuna eura kao i sada jer znamo koliko je bilo afera u raznim nabavama i da se oprema preplaćuje protuzakonito, dodao je, a HDZ-ovci mu uzvratili da Možemo! nema pravo moralno prozivati nikoga.

- Počnite od sebe, pokažite u Gradu Zagrebu nabave, od Hipodroma na dalje. Baš vi imate moralno pravo prozivati druge, nečuveno, poručili su.

HDZ-ovi zastupnici podržali su izmjene zakona ističući kako donosi iskorak, a podršku su dali i vanjski članovi Željko Sačić, Vinko Kovačić, Krešimir Ćosić, Slavko Barić i Matko Kuzmanić.