Odstupanja ima, ali zrak u Hrvatskoj je prve kvalitete

Loša kvaliteta zraka nedavno je stigla u fokus javnosti. Ekipa emisije Zdrav život provjerila je kakav zrak udišemo, kako se mjeri onečišćenje zraka, koje posljedice može ostaviti na zdravlje i je li samo rezultat vremenskih uvjeta?

Osim prirodnih zagađivača zraka, poput vulkanskih erupcija ili pustinjskog pijeska, interes javnosti posebno je usmjeren na one izvore onečišćenja koje nastaju kao posljedica ljudskih djelatnosti - industrije, proizvodnje energije, prometa i poljoprivrede.

- Uobičajeno se zadnjih petnaestak godina prate lebdeće čestice PM 10, i PM 2,5, tj.one koje su dinamičnog promjera manjeg od 10 i od 2,5 mikrometara. Dokazano je e najviše povezane sa štetnim zdravstvenim učincima. Sitnije čestice, 2,5 i manje - mogu doprijeti u donje dišne puteve. One na sebi mogu imati vezane razne štetne sastojke - toksične metale te policikličke aromatske ugljikovodike koji su kancerogeni. Također imamo i plinovita onečišćenja - naprimjer dušikov dioksid, ozon, sumporov dioksid, ugljikov monoksid, napominje dr. sc. Gordana Pehnec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Razine metala - zrak u cijeloj Hrvatskoj je prve kvalitete

U Institutu za medicinska istraživanja kvaliteta zraka se svakodnevno prati i analizira, kaže dr. sc. Silvije Davila. Objašnjava kako se pomoću filtera u analizatoru mjeri 24-satni uzorak koji potom ide na kemijske analize.

Osim gravimetrijskog mjerenja lebdećih čestica određuje se i njihov sastav, dodaje dr. sc. Jasmina Rinkovec. Među njima su metali - nikal, arsen, kadmij i olovo. Međutim, dodaje - u cijeloj Hrvatskoj su razine toliko niske da je zrak zapravo prve kategorije.

Posljednjih se godina, u sklopu europskih projekata, za određivanje kvalitete zraka koriste i senzori. Zagreb je jedan od mreže europskih gradova koji sudjeluje u ovom četverogodišnjem projektu.

- Moram napomenuti da senzori za kvalitetu zraka koji su se počeli javljati na tržištima i koji se koriste isključivo su za znanstvena istraživanja. Oni jesu dobar indikator za neke situacije, ali i za daljnje ocjene kvalitete nisu, jer imaju svoja fizička ograničenja, imaju dosta velika odstupanja, napominje Silvije Davila.

Kvaliteta zraka bolja nego prije nekoliko desetljeća

Stručnjaci ističu da je kvaliteta zraka danas, unatoč silnom industrijskom razvoju, bolja nego prije nekoliko desetljeća kad se tom problemu nije pridavala tolika pozornost. Stoga je edukacija onih najmlađih zalog da će se u budućnosti taj trend i nastaviti.

- Unazad nekoliko godina popularizacija znanosti uzela je maha u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i kod nas na Institutu. I mi pokušavamo djeci i mladima prenijeti znanje o kvaliteti, onečišćenju zraka i na koji način oni mogu utjecati, odnosno ne utjecati na onečišćenje. Među najdražima su nam djeca iz vrtića, jer oni stvarno imaju puno pitanja na koja se nekad i mi - zabezeknemo i ne znamo točno što odgovoriti. Ali zapravo i mi tako s njima rastemo i na taj način školujemo javnost za našu budućnost našu, kaže dr.sc. Jasmina Rinkovec.

Iako smo posljednjih tjedana svjedočili određenim napisima o upitnoj kvaliteti zraka u našem glavnom gradu, stručnjaci umiruju javnost i tvrde da je zrak kojeg udišemo zadovoljavajuće kvalitete, a određena sezonska odstupanja potpuno su očekivana i uobičajena. Stoga nema mjesta panici niti potrebe za skupim pročišćivačima ili filterima.

Valja napomenuti kako se kvaliteta zraka ocjenjuje na godišnjoj razini, a ne na temelju trenutnog onečišćenja.