Ogorec: Europa se mora suočiti s političkom realnošću

Pobjeda AfD-a na pokrajinskim izborima u Saskoj posljedica je pogrešnih politika njemačkog vodstva, a ne samo mogućeg ruskog hibridnog djelovanja, ocijenio je u Studiju 4 vojni analitičar Marinko Ogorec.

Osvrnuo se i na odavanje počasti Ratku Mladiću u Srbiji te stanje u Ukrajini, upozorivši da bi europski čelnici trebali preispitati dosadašnje procjene i način na koji se troši pomoć namijenjena Kijevu.

Počast Mladiću i odnos prema Srbiji

U razgovoru je otvoreno i pitanje odnosa Europske unije prema Srbiji nakon što su službeni Beograd, Srpska pravoslavna crkva i tisuće građana odali počast Ratku Mladiću.

Ogorec je taj događaj naveo među primjerima zbog kojih bi europski čelnici trebali preispitati svoje procjene političkih prilika, uključujući i pristup Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u Uniji.

AfD iskoristio nezadovoljstvo birača

Ogorec smatra da snažan rezultat AfD-a nije iznenađenje, nego posljedica niza pogrešnih poteza njemačkih vlasti, od migrantske politike Angele Merkel do poteza sadašnjeg kancelara Friedricha Merza. Istaknuo je da je AfD od osnutka jasno iznosio svoja stajališta i tako pronašao put do birača.

Upozorio je, međutim, da AfD-ov program nije usmjeren samo protiv dolaska novih migranata, nego može pogoditi i strance koji već žive u Njemačkoj, uključujući ljude iz jugoistočne Europe. Dodao je da se AfD protivi njemačkom uključivanju u rat, traži prekid sukoba u Ukrajini i zagovara normalizaciju odnosa s Rusijom zbog njemačkih gospodarskih interesa.

Hibridno ratovanje i destabilizacija

Govoreći o sumnjama na rusko hibridno djelovanje u Njemačkoj, Ogorec je istaknuo slučaj drona s eksplozivom pronađenog u zračnoj luci u Leipzigu. Ocijenio je da bi mogao biti riječ o upozorenju Berlinu zbog njegove vojne pomoći Ukrajini, ali je naglasio da zasad nije potvrđeno rusko podrijetlo drona ni eksploziva.

Hibridno ratovanje, objasnio je, obuhvaća kibernetičke napade, sabotaže i druge aktivnosti kojima je cilj destabilizirati društvo, vlast i ključne sustave. Kao moguće primjere u Hrvatskoj naveo je rušenje servera, hakiranje važnih subjekata i organizirano podmetanje požara na Jadranu, pritom ne tvrdeći da iza njih stoji Rusija.

Rat ulazi u ključnu fazu

Ogorec je ocijenio da rat u Ukrajini ulazi u ključnu fazu jer ruske snage intenzivno napreduju prema Kramatorsku i Slovjansku, posljednjim velikim ukrajinskim uporištima u Donbasu. Ukrajinska vojska, prema njegovim riječima, suočena je s nedostatkom ljudi i naoružanja, ali i unutarnjim problemima, sukobima među sigurnosnim strukturama te korupcijskim aferama.

Smatra da takvi slučajevi dodatno slabe povjerenje u ukrajinske institucije i otvaraju pitanje kamo odlazi međunarodna financijska pomoć. Zaključio je da se europski čelnici moraju suočiti s realnim stanjem i pomnije nadzirati novac koji šalju Ukrajini.