10:13 / 16.04.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HTV/A.P.C.

Onkološki bolesnici bili su prestravljeni

Prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb u Studiju 4

Prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb u Studiju 4

Foto: Studio 4/IMS/HTV / HRT

O tome kako je kriza s neisporukom lijekova bolnicama utjecala na onkološke bolesnike i o potrebnim sustavnim promjenama vezanim za liječenje najtežih bolesti, u Studiju 4 govorili su Liljana Vukota, predstavnica Inicijative Hrvatska protiv raka i prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. 

- Možemo pričati da ta kratkotrajna kriza neće imati nikakve posljedice na ishode liječenje, ali u samom početku nitko nije mogao reći koliko će taj prekid trajati. Mogu slobodno reći da su neki pacijenti bili prestravljeni zbog ove situacije. Nama su se javili ljudi koje je ova situacija možda i najviše ugrožavala - bolesnici s metastatskim karcinomom. Ne bih htjela biti patetična, ali njima terapija znači život, rekla je Ljiljana Vukota, dodajući da Inicijativa Hrvatska protiv raka zaista razumije strah i uznemirenost koiu su proživjeli onkološki pacijenti, zajedno s članovima njihovih obitelji i njihovim liječnicima. 


Zahvalila je liječnicima koji su nazivali svoje pacijente, nastojali ih umiriti. 


- Srećom, nije potrajalo dugo, ali zaista treba tražiti odgovornost da se ovakva situacija više ne ponovi, kazala je.


Prof. dr. Stjepk o Pleštinkazao je da bolesnici jesu bili zabrinuti, no, kako srećom, nije dugo trajalo i nije bilo značajnijih posljedica za tijek bolesti, pogotovo ne po konačni ishod. 


Zdravlje nema cijenu, zdravstvo ima. Pitanje je koliko je Hrvatska spremna platiti


- Možemo svi biti sretni, i bolesnici i mi liječnici, da je ova Vlada našla rješenje s veledrogerijama. Zasad, mislim da neće birti problema, ali sasvim sigurno, dugoročno je ovo neodrživo i morat će se pronaći sustavno rješenje za funkcioniranje zdravstva, rekao je. 


Na pitanje o najavljenoj reformi zdravstva kazao je da mu se pojam reforma više uopće ne sviđa, jer otkad pamti - ne reformiraju.


- Moramo odlučiti kakvo zdravstvo hoćemo i prilagoditi ga svojim mogućnostima. To će biti bolno za sve i zbog toga to nitko nema snage provesti. S tim u potpunosti ne mogu biti zadovoljni ni liječnici ni bolesnici, ni administracija. Moramo očekivati daljnji porast troškova u zdravstvu. Život i zdravlje nemaju cijenu, ali zdravstvo ima cijenu. Pitanje je koliko je Hrvatska danas spremna i sposobna platiti - i takva se odluka mora donijeti konsenzusom . Ne može se loptica prebacivati na zdravstvene djelatnike, a još manje na bolesnike, istaknuo je prof. Pleština. 


Objasnio je da zdravstvo poskupljuje, a novac u sustavu ne raste proporcionalno. Doprinos iz dohotka izdvaja jedna trećina ljuid, koja osim sebe, uzdržava još dvije trećine. Uz to, dio ljudi koji radi prijavljen je s minimalnim dohotkom i u skladu s tim plaća doprinos, a socijalna su prava enormna, kaže. 



Studio 4 - O onkološkim pacijentima u zdravstvenom sustavu

Studio 4 - O onkološkim pacijentima u zdravstvenom sustavu

Foto: Studio 4/IMS/HTV / HRT

Ljiljana Vukota složila se s prof. Pleštinom u vezi reforme.


- Riječi koje dugo ne dožive svoju realizaciju počinju iritirati, rekla je. 

Podsjetila je da je Sabor 15. prosinca donio Nacionalni strateški okvir protiv raka. Izrazila je nadu da to nije još jedna strategija koja će imati sudbinu prethodnih strategija i da će uskoro iz Ministarstva zdravstva doći neka informacija akcijskog plana vezano uz implementaciju te strategije. Uime Inicijative Hrvatska protiv raka rekla je da i udruge čekaju da ih se u to uključi, jer u samom donošenju Nacionalnog strateškog plana protiv raka udruge i bolesnici nisu bili ukras, nego su u tome aktivno sudjelovali, pa žele tako sudjelovati i u implementaciji. 


COVID nije uništio onkologiju


Na pitanje o stanju na njegovom odjelu, prof. dr. Pleština kazao je da je priljev onkoloških bolesnika sve veći, i zbog veće pojavnosti zloćudnih bolesti i zbog prelijevenja iz drugih ustanova, odnosno krajeva Hrvatske.


- Mi moramo definirati onkološku mrežu, a pritom ne mislim na informatičko povezivanje, već vrlo jasno treba reći koje su to ustanove koje se bave onkološkim bolesnicima. To ne znači smanjenu dostupnost. Suludo je misliti da se može razviti kvalitetna onkologija u tri ustanove s udaljenošću od 50 km. Jedan od prvih koraka je, sukladno pojavnosti u pojedinim regijama, napraviti regionalne centre izvrsnosti i omogućiti im sve što je potrebno za adekvatnu kvalitetu, istaknuo je.


O povezanosti pandemije bolesti COVID-19 i otkrivanja onkoloških bolesnika, kazao je kako su se pojavljivale netočne informacije o tome da je 2020. godine otkriveno 60% manje onkoloških bolesnika nego godinu prije.  


- U mojoj ustanovi, broj bolesnika sa C dijagnozom, dakle zloćudne bolesti je 2019. i 2020. u obje godine bio preko 230 000 slučajeva, bez značajne razlike s obzirom na COVID. Razlika je 1,56%. Želim reći - COVID nije uništio onkologiju - barem ne na KBC Zagreb - ali bojim se da to nije tako u svim ustanovama i bojim se da dio bolesnika nije otkriven na vrijeme i da će se javiti uznapredovaloj fazi boleseti. Koliko ih je, to zaista ne možemo znati, možemo se samo nabacivati brojkama, rekao je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!