Sanacija štete u Zagorju, najgore je bilo u Bedekovčini

Treći put u manje od tri tjedna - Zagorje je ponovno pogodilo jako nevrijeme s tučom. Najteže je bilo u Bedekovčini gdje je tuča bila veličine lješnjaka. U naselju Poznanovec - nanosi leda bili su visoki 20 centimetara, neko je vrijeme bila zatvorena i državna cesta prema Zlatar Bistrici. Na teren su izašle sve službe, vatrogasci su dugo u noć ispumpavali poplavljene podrume. Prema prvim procjenama,štete u poljoprivredi od 60 do 100 posto

Tuča koja je sinoć pala na području Bedekovčine bila je veličine lješnjaka. Vrt obitelji Novosel jedan je među stotinama koji su stradali u nevremenu. 

- Vinograd nam je totalno otišao, vrt je gotov, napravili smo sve, taman kad smo trebali uzimati iz vrta, nemam više ništa, ističe Marija Novosel iz Luga Poznanovečkog. 

- Bila je veličine lješnjaka, dugo je padala nisam mjerila jer sam spašavala stvari, vrt nismo spašavali jer nam je ulazila voda u kuću, dodaje Liljana Ranicki. 

Susjedna kuća borila se s bujičnim vodama u prizemlju i kišom koja je curila kroz oštećen krov.

- Pijavica neka je došla, digla lim sa strane i onda je počeo crijep letjeti. Počela je poplava pa smo na brzinu išli gore sanirati to, kaže Dominik Sinković. 

- Iza 19.15 na području općine Bedekovčina a posebno u naselju Poznanovec zahvatilo nas je veliko nevrijeme, praćeno olujnim vjetrom i velikim nanosima leda, tuče. Ja to nisam doživio u ovih 50 i nešto godina, strašno, imamo velike štete na gospodarskim i privatnim objektima, ceste su zakrčene, kaže Darko Ban, načelnik općine Bedekovčina. 

- Vatrogasci su tu, Županijska uprava za ceste, komunalno poduzeće, raščišćavaju prometnice. D-24 je opet prohodna, još je velika količina vode na prilaznoj cesti prema brzoj cesti, na tom dijelu su najviše i nastradali objekti, kaže načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije Stjepan Skuliber. 

Teren je obišao i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ekipe za procjenu štete odmah počinju s radom, zna se da su stradali vinogradi, vrtovi, njive s kukuruzom, tikvama.

- Vlada je prošli tjedan donijela odluku o pomoći jedinicama lokalne samouprave i građanima koji su stradali, što sad s ovim štetama? Evidentno je da ćemo imati nove štete pa će odluka biti dopunjena ili će se osigurati dodatna sredstva kako bi se pomoglo svima koji su stradali u ovoj nesreći, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Dugo u noć ispumpavali su se podrumi. U ovoj zgradi poplave nisu rijetkost, stanari gube živce pa su zbog tenzija vatrogasci zvali i policiju.

- Problem je što nikad nisu napravili poštenu odvodnju, već su se promijenili 3, 4 načelnika i nitko ne rješava ono što sistemski treba riješiti. ističe predstavnik stanara iz Poznanovca Mladen Picak.

I u susjednoj kući poplavljen je podrum u kojem su poljoprivredni strojevi i automobil te skladište robe poljoprivrednog gospodarstva.

- Kosilice, flakserice, rotacione pile, skladište glistena, a to je ekološko gnojivo koje se mora sušiti tri godine. U jednoj garaži je auto još nismo ni ušli unutra. Vama se to često događa? Četvrti put, kaže Blanka Ban.

Nakon procjene, općina ima pravo tražiti proglašenje elementarne nepogode u slučaju da šteta premašuje 20 posto izvornog proračuna.

Državni tajnik Tušek rekao je da se štete na žitaricama, usjevima i vinogradima prema prvim procjenama kreću od 60 do 100 posto.

- Savjetnici Ministarstva poljoprivrede su jutros obišli sve velike poljoprivredne proizvođače, vode evidenciju kako bi čim prije došli do ukupne štete te mogli dati inpute načelniku, a onda i županu, da može proglasiti elementarnu nepogodu, rekao je Tušek.

Podsjetio je da je Vlada RH prošlog tjedna donijela odluku kojom su osigurana financijska sredstva za obeštećenje poljoprivrednih proizvođača na području šest županija te da se razmišlja i o povećanju tih sredstava.

Na novinarsko pitanje postoje li dugoročna rješenja za ovakve situacije, Tušek je rekao da se to ne događa samo u Hrvatskoj, nego u čitavoj Europi, pa i u svijetu, dodavši da to ukazuje na ozbiljne izazove vezano za klimatske promjene.

Dodao je kako su se stručnjaci koji razumiju ovu problematiku složili da sustav protugradne obrane više nije učinkovit te da se takve situacije trebaju prevenirati, prije svega osiguranjem.

- Upravo na tom tragu je Mjera 17 koju Ministarstvo poljoprivrede već dugi niz godina financira. Sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje se na sklapanje polica, kako bi, ako do ovakvih situacija dođe, dobili barem djelomičnu naknadu, kazao je Tušek.

O protugradnoj je obrani govorio i krapinsko-zagorski župan Kolar.

Ne vidim razlog da se ne prihvati moj prijedlog da se za jedan dio područja Međimurja, Varaždina i Zagorja napravi eksperiment i da se jedan dio brani raketama jedne godine i da vidimo hoće li biti kakve razlike u intenzitetu nevremena koje pogađa ova područja, kazao je Kolar.

Dodao je da je u ponedjeljak o tome razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem te da bi se u petak o toj problematici trebao održati sastanak u Karlovcu.