18:27 / 04.11.2020.

Autor: Tatjana Munižaba/Dnevnik/IMS/M.M./I.B./Hina/HRT

Oporba: Rebalans je nerealan, kao da živimo u "Happylandu"

-

-

Foto: - / -

Hrvatski sabor raspravlja o rebalansu Državnog proračuna kojim se planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna.
Saborski zastupnici raspravili su izmjene i dopune Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. predložene radi osiguranja sredstava za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i za pomoć gospodarstvu te održivost financiranja i podmirivanja obveza.

Dio saborske oporbe ocijenio je da su izmjene proračuna za ovu godinu donesene na nerealnim osnovama, ustvrdivši kako se čini kao da vladajući žive u "Happylandu".

➡️ Vlada o petom krugu porezne reforme

- Cijeli proračun i izmjene proračuna doneseni su na nerealnim i neozbiljnim osnovama, kazao je Božo Petrov (Most) ustvrdivši kako predsjednik Vlade i ministar financija kao da ne žive u realnoj Hrvatskoj. Petrov upozorava da su rashodi povećani za 30 posto, a u državi se ne osjeti da se živi bolje.

Zvane Brumnić (SDP) rekao je kako, kada sluša premijera, ima osjećaj kao da živimo u "Happylandu". Pita koliko je odgođenih troškova prebačeno u sljedeću godinu, koliko je zajmova uzeto na ime budućih prihoda i koliki je zapravo stvarni manjak u proračunu.

Premijer Andrej Plenković, koji je rebalans proračuna predstavio u Saboru, ustvrdio je kako fiskalnu politiku krasi načelo transparentnosti, pa kada kažu da je će manjak biti 29,5 milijardi kuna "onda je to tako".Što se tiče zaduživanja, rekao je da smo se zadužili na domaćem i međunarodnim tržištima, iskoristili dobru suradnju s HNB-om i mirovinskim fondovima, koristimo europska sredstva, pa zbog toga država funkcionira.

Plenković se nije složio ni s tvrdnjom Mire Bulja (Most) da je Vlada zaboravila Dalmatinsku zagoru kada je riječ o infrastrukturnim projektima istaknuvši da Vlada vodi politiku ravnomjernog regionalnog razvoja.

- U proračunu za iduću godinu predviđena su sredstva za infrastrukturne projekte, posebice za cestovnu infrastrukturu, a kroz projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar nastavit će podupirati te krajeve, rekao je.

Na spomen Stephena Nikole Bartulice (DP) kako od vremena premijera Tihomira Oreškovića rashodi svake godine rastu iako je broj stanovnika u padu, Plenković mu je spočitnuo da koristi dva šešira - "šešir savjetnika bivšeg premijera Tihomira Oreškovića i šešir savjetnika bivšeg predsjednika Ive Josipovića".

Tomislavu Tomaševiću (Možemo), koji je kritizirao poreznu reformu kao reformu u korist najbogatijih, Plenković je poručio kako se nada da je naučio lekcije iz izborne kampanje.

- Ovu alkemiju o kojoj govorite zastupao je Davor Bernardić, pa je Restart koalicija završila na 41 mandata, a ne 68 koliko je prognozirao Hajdaš Dončić nakon teambuildinga s babom Vangom, kazao je premijer.

Raspravu o rebalansu obilježio je i okršaj Plenkovića i zastupnika Hrvoja Zekanovića (HRAST) koji je premijera prozvao zato što je tipkao po mobitelu tijekom izlaganja Bartulice.

- Jesam li ja to dobro vidio? Vi se igrate po mobitelu u Saboru za govornicom dok se zastupnik obraća? Ponašate se kao da ste u balkanskoj krčmi, trebate poštivati svakog zastupnika, poručio je Zekanović premijeru.

Premijer mu je uzvratio kako se on za razliku od njega nije bavio Corona pivom, aludirajući na Zekanovićevu objavu na facebooku.

- Vi ste čovjek velikih talenata, elokventan, znate jezike, možete nas lijepo predstavljati u Europi, a vi dođete ovdje i ponašate se kao u balkanskoj krčmi, nemate se što igrati mobitelom za govornicom", odgovorio je Zekanović.

Uključio se i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazavši kako bi malo zastupnika ostalo u sabornici kad bi opominjao sve koji tipkaju po mobitelu u sabornici.

Tijekom rasprave o rebalansu po prvi put je mogućnost replike video vezom iskoristila Marijana Puljak (Pametno), koja se nalazi u samoizolaciji.

Plenković: Krizu smo dočekali spremni

- Vlada vodi računa da država funkcionira i da svi, uz maksimalne napore, premostimo krizu bez presedana u kojoj se nalazimo, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković iz Hrvatskog sabora kojemu je predstavio drugi ovogodišnji rebalans državnog proračuna.

Rebalansom Državnog proračuna se planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.

Hrvatska je, istaknuo je, tu krizu dočekala spremna, zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici koju je Vlada vodila zadnjih nekoliko godina, a koja je bila usmjerena na stabilnost javnih financija i razborito planiranje proračunskih prihoda i rashoda.

Ni jedna dosadašnja ekonomska kriza, ni recesija nije nastupila tako munjevito ni uzrokovala tako dubok pad gospodarskih aktivnosti i zahvatila cijeli svijet, podsjetio je Plenković.

Naglasio je da se njegova Vlada, uz koronakrizu, morala nositi i s posljedicama razornog potresa u Zagrebu, u ožujku, čije se štete procjenjuju na 86 milijardi kuna.

Vlada je morala reagirati snažno

Hrvatska Vlada je morala reagirati snažno, donijela je dva paketa mjera za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica koje su smanjile prihodnu, a uvećale rashodnu stranu proračuna, podsjetio je Plenković.

Prvim rebalansom proračuna, proračun je opterećen za 5, 3 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta koje traju i danas, do konca godine  isplatit će se vjerojatno 8, 1 milijardi kuna.

Uz to, stalno smo smanjivali porezno opterećenje; da nismo mnogo veći broj naših građana i poduzeća teže bi izdržavao pritisak krize, naglasio je premijer, te istaknuo da će zakonski paket za peti krug porezne reforme, koji je Vlada usvojila jutros,  donijeti dodatna rasterećenja koja će u konačnici dosegnuti 10 milijardi kuna.

Premijer je iznio i procjene kretanja za domaće gospodarstvo.

Predviđa da će gospodarski pad ove godine iznositi 8 posto, što je blaže od inicijalnih predviđanja, dok u idućoj godini očekuje rast od 5 posto, a u 2022. rast od 3, 4 posto.

Pokazatelji upućuju na oporavak

Objavljeni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak,  nakon početnog udara u krizi. To je po nama posljedica pogođenih epidemioloških mjera, ali i mjera za gospodarstvo, naglasio je.

Vlada RH očekuje i priljev europskih fondova, a očekuje i da će, s obzirom da kriza traje, i dalje trebati iznalaziti rješenje za potporu gospodarstvu, osiguranje svih troškova u zdravstvu, te pomoć najranjivijima u društvu, rekao je Plenković.

Premijer je podsjetio i na brojčanu stranu rebalansa.

Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9, 2 milijardi kuna, na 131, 1 milijardu, a ukupni rashodi za 8, 6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi. Očekuje se da će opća država zabilježiti manjak od 29, 5 milijardi  kuna, odnosno 8 posto BDP.

Očekujemo da se udio javnog duga u BDP-u o ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto, no već u idućoj očekujemo smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena, želimo da u 2023., dođemo na razinu 81, 2 posto, naglasio je premijer.

Njegova će Vlada, poručio je, nastaviti aktivnosti koje će nas voditi prema euro-području, odgovorno upravljati javnim financijama, pronalaziti najbolje načine za nova zaduženja, kad to bude potrebno.

S obzirom na način na koji smo do sada upravljali javnim financijama, to nam, naravno, nije drago, no s druge strane osigurane su plaće, mirovine, naknade poslodavcima za plaće u privatnom sektoru, zaključio je premijer.

Situacija bolja od projekcija u svibnju

Uz spomenute rashode za očuvanje radnih mjesta, ministar financija Zdravko Marić izdvaja i rashode za različite mjere u borbi protiv koronavirusa od 1,2 milijarde kuna, od sektorskih za kulturu, turizam i sport do nabave različite opreme za zdravstvo.

Rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna, a jedna od većih izmjena je u sustavu Ministarstva zdravstva, gdje je rebalansom predviđeno povećanje sredstava za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama - 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, kazao je.

Kada je riječ o prihodima istaknuo je da iako su porezni prihodi i doprinosi 12,2 milijarde manji, situacija je nešto malo bolja od projekcija u svibnju, za oko 7 milijarde kuna.

Marić: Imali smo suficit tri godine zaredom, do ove godine

- Čuli ste da smo ažurirali našu projekciju pada gospodarske aktivnosti ove godine. S prvotnih 9,4 na 8 posto. Kroz nekih 25 minuta i EK će izaći sa svojim zadnjim jesenskim projekcijama pa ćemo vidjeti kako oni po pitanju ove i idućih godina gledaju na ne samo hrvatsko, nego i cijelo europsko gospodarstvo. Što se tiče prihodovne strane proračuna, u zadnje četiri godine mi smo rebalans imali jedanput, na kraju godine, konstatirajući svake godine isto. Višak prihoda u odnosu na planirano i rashode u odnosu na ono što smo planirali. Znači, suficit tri godine zaredom. Nažalost, ove godine nije tako, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

- No neke od sastavnica rebalansa treba posebno apostrofirati. Što, koliko i zašto raste ili pada. U odnosu na prošlu godinu porezni prihodi i doprinosi su manji za nekih 12, 2 milijarde kuna. Međutim, opet kad usporedimo s onim što smo predlagali u 5. mjesecu situacija je nešto malo bolja. Bez ikakvog uljepšavanja. Nekakvih 7 milijardi kuna bolje u odnosu na plan. Što je i razumljivo jer smo predviđali tada veći pad BDP-a. Rashodi su veći u odnosu na inicijalni plan za 8,6 milijardi kuna, a kada gledamo rashod iz tzv. općih izvora 6,9 milijardi kuna, to je ono što utječe na opći rezultat.

Ukupan manjak proračuna ove godine 24,8 milijardi kuna

Ukupni će manjak proračuna ove godine iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a.

Rujanske projekcije, na kojima se temelji rebalans, govore o gospodarskom padu za osam posto. Sukladno tomu nešto je bolja i situacija s prihodnom stranom proračuna, koja je u odnosu na svibanjska očekivanja, poglavito porezni i prihodi od doprinosa, bolja za nekih sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijarde kuna manje nego li je bilo prošle godine.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza planirani su u iznosu od 72 milijarde kuna, što je za 5,9 milijardi kuna više u odnosu na plan proračuna iz svibnja.

Pritom se najveće pozitivne promjene bilježe kod prihoda od PDV-a, od kojeg se ove godine sada očekuje 46,7 milijardi kuna ili tri milijarde kuna više nego se planiralo u svibnju. Predloženim se rebalansom prihodi od doprinosa povećavaju za 1,5 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna.

Od ostalih važnijih poreznih prihoda, novim je planom prihod od poreza na dobit planiran u iznosu od devet milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više od prvotnog plana, dok prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,1 milijardu kuna, što je povećanje od 222 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja.

Rebalansom se ukupni rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!