Orlić: Sigurnost na Jadranu unatoč velikom prometu visoka

Na Jadranu je u vrhuncu nautičke sezone oko 120 tisuća hrvatskih i 50 tisuća stranih plovila, a zabilježeno je više od 700 tisuća uplovljavanja i isplovljavanja brodova. Siniša Orlić, ravnatelj Sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u Studiju 4 HRT-a ocijenio je da je sigurnost plovidbe unatoč velikom prometu visoka. Najavio je i razvoj sustava Safe Sea koji bi trebao olakšati otkrivanje prekršitelja.

Siniša Orlić je istaknuo da je situacija na moru tijekom kolovoza posebno izazovna, kako zbog traganja i spašavanja tako i zbog prekršaja povezanih sa sigurnošću plovidbe. Promet na Jadranu u posljednjih desetak godina znatno je porastao, a pojedini akvatoriji posebno su opterećeni.

- Pojedine luke, poput one na Hvaru, imaju 28 pristanaka katamarana na dnevnoj bazi. To je sve smješteno u period od 12 sati, rekao je.

Zabilježeno je više od 700 tisuća uplovljavanja i isplovljavanja brodova, pri čemu u tu brojku nisu uključene jahte, brodice i druga manja plovila. Na Jadranu je, prema njegovim riječima, oko 120 tisuća hrvatskih i 50 tisuća stranih plovila.

Posebno je opterećen srednji Jadran, dok je promet na sjevernom Jadranu i u Istri manji. Orlić upozorava i da se na istim područjima susreću veliki brodovi koji podliježu međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima te rekreacijska plovila čiji status nije nužno uređen na međunarodnoj razini.

Istraživanja Instituta za turizam, kazao je Orlić, pokazuju da strani nautičari kao glavni razlog odabira Jadrana navode razvedenost i ljepotu obale, a odmah potom sigurnost plovidbe.

- S obzirom na promet koji imamo i zgusnutost prometa, mislim da je sigurnost na Jadranu velika, istaknuo je.

Situaciju na moru usporedio je s prometom na cestama, gdje također postoje odgovorni, ali i bahati vozači. Kazne za glisiranje kreću se od 400 do 6000 eura, no naglasak nadležnih službi, kaže, nije samo na kažnjavanju nego i na edukaciji.

- Onaj tko iznajmi jet-ski ili sjedne u gliser treba biti svjestan da može ugroziti sebe i ljude oko sebe, upozorio je.

Razvoj inovativnog sustava za sigurnost plovidbe

Među najčešćim prekršajima su glisiranje uz obalu, ugrožavanje kupača, upravljanje bez odgovarajućih dozvola i prekrcanost plovila.

Službe su isprobavale različite tehnologije za otkrivanje opasnog ponašanja. Uređaji za mjerenje brzine kakve koristi policija na cestama nisu se pokazali dovoljno učinkovitima na moru zbog valova i potrebe da se plovilo kreće izravno prema uređaju. Jedno vrijeme korišteni su i dronovi, no ni oni se nisu pokazali odgovarajućima zbog pitanja kontrole zračne plovidbe.

Služba sigurnosti plovidbe raspolaže radarima, AIS-om i VHF uređajima, a razvija se i novi sustav Safe Sea koji bi trebao objediniti dostupne podatke i pomoći lučkim kapetanijama u otkrivanju prekršitelja.

- Taj sustav mogao bi zaživjeti za dvije do tri godine i bili bismo prva zemlja u Europi s takvim sustavom, najavio je Orlić.

Govoreći o akciji Sigurna plovidba, istaknuo je da joj je prvenstveni cilj podizanje svijesti nautičara o opasnostima na moru, dok je kažnjavanje prekršitelja sekundarni cilj.