Osamnaest ubijenih žena u godini dana: Što je zakazalo u sustavu zaštite?

10.12.2025.

09:24

Autor: V.K./U mreži Prvog/HR/HRT

Nasilje nad ženama
Nasilje nad ženama
Foto: - / Shutterstock

U ovoj godini 18 ubojstava žena, od toga dva u posljednjih tjedan dana, je li sustav zakazao? Što je ženama donijelo uvođenje femicida kao kaznenoga djela? Zašto nasilnici slobodno šetaju dok se žene smješta u sigurne kuće?

Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici u emisiji U mreži Prvog govori kako sud ne zna što je bilo u kaznenim postupcima okrivljenika koji je ubio ženu i koji ima 35 kaznenih prijava te zašto nisu izvršene presude.

Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta UNIZG istaknula je kako nema nikakve dvojbe da je sustav zakazao i da to nije jedini slučaj.

- Mi imamo sve mehanizme, ali postoji velika tolerancija prema nasilju i veliko nepovjerenje prema ženama žrtvama kako od strane policije, tako i od strane pravosuđa i to dokazuju svakodnevni slučajevi, naglašava.

Dodaje kako nema dvojbe da je osoba koja ima toliki broj prijava trebala biti u zatvoru.

Bilušić naglašava kako je moguće da nije svaka kaznena prijava rezultirala podizanje optužnice niti da je svaka optužnica rezultirala s osuđujućom presudom.


- Doista se događa da žrtva prijavi određenu vrstu nasilja prema njoj, a to ne rezultira podizanjem optužnice zato što se nije prikupilo dovoljno dokaza ili zato što je žrtva odlučila da ne želi svjedočiti. Sama brojka od 35 prijava ne znači da je bilo 35 kaznenih postupaka. Ono što primjećujemo da je žrtvi teško prijaviti da su žrtve nasilja, istaknula je.

Marija Barilić, ravnateljica Akademije socijalne skrbi kazala je kako je sustav socijalne skrbi dužan ponuditi žrtvi nasilja odlazak u Sigurnu kuću, ali to je njezin izbor.

Na pitanje što za žene znači odlazak u Sigurnu kuću Barilić je naglasila kako to znači promjenu njihovog načina života.

- Sustav socijalne skrbi ima mehanizme i važno je pristupati onome tko je izjavio da je počinjeno nasilje prema njemu sa senzibilitetom i primijeniti sve propise koje štite osobu kao žrtvu, rekla je.

Ističe da kada se radi o femicidu to nije problem samo sustava to je problem društva u kojem se živi i koliko ono prepoznaje da se nešto događa.

Đurđević je naglasila kako su u našem društvu najdiskriminiranije Romkinje i nije slučajno da se ovaj femicid dogodio upravo Romkinji.

- Mi smo osuđivani od Europskog suda za ljudska prava glede temeljnih prava žena koje su Romkinje. Postoji nepovjerenje prema ženama i institucionalno nasilje koje je dokazivo, istaknula je.

Bilušić je kazala kako se počelo raditi na usavršavanju u sustavu svih sudionika u predmetima nasilja u obitelji da prepoznaju tko je žrtva, a tko agresor te da se adekvatno pristupi žrtvi nasilja.

- Uvođenje femicida u kazneno zakonodavstvo dovelo je do toga da u ovom trenutku imamo 11 istražnih zatvorenika zbog sumnje u femicid ili pokušaj. U ovom trenutku imamo tek 3 pravomoćne presude. Od toga su dvije osuđujuće, a jedna je prema neubrojivom počinitelju, rekla je.

Dodaje kako je jedna presuda, kod koje nije bilo žalbe s obzirom na priznanje, rezultirala s 10 godina zatvora, a u drugoj presudi koja je bila ispitivana po žalbi je 7 godina i 6 mjeseci.

Femicid omogućava i kaznu do 40 godina. 

Tolerira se nasilje


Đurđević ističe kako se tolerira nasilje i ne uzima se u obzir sve ono što je ženi bilo činjeno nizom godina te nasilnici dobivaju minorne kazne.

- Prema žrtvama femicida i seksualnog nasilja se poduzima psihološko vještačenje. Ono ne služi tome da se utvrdi rizik opasnosti prema njoj. U praksi se događa da se ženama ne vjeruje i da se njima vještači da li govore istinu i to je neprihvatljivo, naglašava.

Bilušić se nije složila s tom tezom i kazala kako je sud jedino taj koji donosi odluku o tome je li netko vjerodostojan ili ne te da to nikako nije vještak. Vještak, kako kaže, služi nečem drugom, a suci su ti koji donose odluku.

Tri četvrtine žena koje su u nekom trenutku prijavile nasilnika to više ne bi učinile ponovno.

Đurđević je naglasila kako je kod nas rodna uloga žene ispred zakonskih normi i one se u praksi iskrivljuju i postoji nepovjerenje sustava prema ženama.

Pogledajte više u videu:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!