Otrov prijeti Zrmanji: sanacija lužine i mulja kasni godinama

Još nije počela sanacija bazena lužnatih voda i crvenog mulja bivše Tvornice glinice kod Obrovca, iako su predradnje pokrenute prije godinu i pol.

Rješenje jedne od najvećih ekoloških prijetnji u Hrvatskoj i dalje se ne nazire, a stanovnici tog područja sve teže skrivaju nezadovoljstvo.

Na prvi pogled riječ je o mirnom jezeru, no ispod površine kriju se stotine tisuća tona opasnog otpada. Bazeni lužine predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo lokalnom stanovništvu nego i rijeci Zrmanji, u koju su u više navrata već iscurile otrovne kemikalije.

Otrov između vjetrenjača i solarnih panela

Ironično, bazeni se nalaze između vjetroelektrana i solarnih panela, simbola obnovljive energije, dok je okolno tlo spaljeno i bez života. Mještani tvrde da posljedice već osjećaju.

– Meni se deset do petnaest ovaca otrovalo. Neće se otrovati cijela lužina bila, rekao je jedan od stanovnika koji nije želio pokazati lice.

Prema navodima udruge Eko Zrmanja, riječ je o jednoj od najvećih ekoloških katastrofa, ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe.

Prijetnja rijeci Zrmanji i moru

Predstavnici inicijative upozoravaju da opasnost ne prestaje samo na području bazena.

– Osim lužine, s vremenom su se stvorile i druge kemikalije koje mogu u svakom trenutku iscuriti u Zrmanju i preko rijeke doći u Novigradsko i Karinsko more te podvelebitski kanal, upozorio je Ivan Matić iz Eko Zrmanje.

Imovinsko-pravni problemi i pat-pozicija

Ključno pitanje je zašto sanacija još nije započela. U postupak su uključeni Ministarstvo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Općina Jasenice i tvrtka EnergoVizija, koja ima pravo građenja na tom području.

Načelnik Općine Jasenice Stipe Vulić kaže da je situacija dodatno zakomplicirana ranijim odlukama.

– Fond prilikom sanacija crnih točaka i ekoloških prijetnji traži da se država upiše na zemljište. Ovdje je Općina još 2020. napravila korak koji je zakomplicirao situaciju, rekao je Vulić.

Zbog toga je, barem zasad, nastala pat-pozicija.

Spor oko metode sanacije

Dodatni problem predstavlja pitanje na koji će se način bazeni sanirati. Tvrtka EnergoVizija zagovara tzv. ex situ metodu.

Prema njihovu priopćenju, kameni materijal iz bazena izvadio bi se, reciklirao i ponovno ugradio u nasipe, dok bi se crveni mulj neutralizirao kemijskim procesima, pri čemu bi nastala kuhinjska sol, a voda bi se pročišćavala reverznom osmozom.

Takva metoda znatno je skuplja, a konačnu odluku donijet će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Sve će ovisiti o rezultatima istražnih radova, nakon što dobijemo sve bitne tehničko-tehnološke parametre, rekao je zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša.

Godine čekanja

Do donošenja odluke moglo bi proći još nekoliko mjeseci, ali i godina. Mještane dodatno zabrinjava činjenica da je prvi pokušaj sanacije još 2010. završio neslavno.

Bazeni lužine i crvenog mulja tako i dalje ostaju ozbiljna prijetnja okolišu, dok stanovnici područja uz Zrmanju poručuju da im je strpljenje – izgubljeno.