Tadić: Radije bih živio pored Čerkezovca, nego Jakuševca

U Hrvatskoj će se graditi centar za zbrinjavanje otpada iz hrvatske polovice Nuklearne elektrane Krško. Radi se o nisko i srednje radioaktivnom otpadu, a ne o istrošenom nuklearnom gorivu, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Tonči Tadić, član Znanstveno-tehničkog odbora EURATOM-a. Napominje da nema bolje lokacije od Čerkezovca za skladištenje otpada. Radije bi, kaže, živio tamo, nego pored Jakuševca.

U Hrvatskom saboru je prihvaćen zakon o centru za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva. Vlada je potom donijela i Uredbu o visini naknade koju će primati Dvor i Sisačko-moslavačka županija, gdje je i predviđeno skladište.

Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog već neko vrijeme je bio u zakonodavnoj proceduri. Nakon što je donesen Zakon, stvoreni su uvjeti da se donese i Uredba te je ona i donesena.

- Proveli smo vrlo intenzivne razgovore s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave. Dogovorili smo puno detalja. Prezentirali smo im tehničke detalje na koji način će se to raditi. Mislim da je ovo jedan tehnički proces kojega moramo završiti, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. 

"Informirali smo BiH, nema nikakvih spornih detalja"  

Govoreći o dovršenju studije utjecaja na okoliš rekao je da na temelju ESPOO konvencije Hrvatska treba napraviti tu studiju.

- To je studija o prekograničnom utjecaju i na drugu državu. Mi smo uključili i BiH u ovaj proces. Blagovremeno ih o svemu informiramo i mislim da što se tiče znanstveno tehničkih stvari nema nikakvih spornih detalja. Mislim da će taj proces biti uspješno završen sukladno svim važećim međunarodnim normama, deklaracijama koje definiraju zbrinjavanje takvog otpada i svim europskim propisima i direktivama koje nalažu obradu i skladištenje takvog otpada, kazao je. 

Odgovarajući na kritike da u BiH baš i nisu zadovoljni s time, kazao je da ondje nisu bili zadovoljni niti s Pelješkim mostom. Vidimo, kazao je, da s tim nema nikakvih problema ni BiH niti mi. Dodao je i da lijeva oporba nije bila zadovoljna LNG terminalom, a da je on donio samo benefite Republici Hrvatskoj.

Danas je u javno savjetovanje otišao zakon o promociji nuklearne energije u civilne svrhe. To je, tvrdi Šušnjar, jedan od ključnih preduvjeta za izgradnju nuklearne elektrane u RH. Naglasio je da se u Hrvatskoj vrlo ozbiljno radi i promšllja na razvoju nuklerane elektrane u RH. 

- Vjerujte mi, to će biti ozbiljan, suveren iskorak prema proizvodnji električne energije. Bez toga nema industrije, znanosti, obrazovanja, istaknuo je i naglasio da će u budućnosti električna energija biti jako potrebna. 

"Dio otpada će se spaliti, dio pomiješati, dio sprešati.." 

Josip Lebegner, direktor Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško, istaknuo je da je polovica otpada iz NE Krško koju treba zbrinuti Hrvatska u 40 godina rada oko 1200 kubnih metara. Smatra da je to zanemarivo malo ako se usporedi s nekakvim klasičnim oblicima.

- Taj otpad kakav je sada tamo, ne dolazi u takvom obliku i na lokaciju budućeg centra, koja će, nadam se, biti Čerkezovac. Potrebno ga je prvo preraditi. On se 2028. godine počinje odvoziti u neku zemlju u Europi. U tijeku je jedan veliki natječaj za obradu tog otpada, rekao je Lebegner i dodao da će se tek nakon obrade otpada to prevoziti prema Hrvatskoj.

Objasnio je da će se dio otpada spaliti, dio će se pomiješati s nekim drugim materijalom, a dio će se sprešati. Sve će se to staviti u posebno armirane betonske kontejnere koji, kada se posuše, prevoze se prema Hrvatskoj. Takvog obrađenog opada moglo bi biti, prema njegovoj procjeni, oko 1500 kontejnera. 

"Nije istrošeno nuklearno gorivo, nego nisko i srednje radioaktivni otpad"

Tonči Tadić, nuklearni fizičar, član Znanstveno-tehničkog odbora EURATOM-a, napomenuo je da se u Čerkezovcu neće skladištiti nuklearni otpad.

- Kad govorimo o nuklearnom otpadu, onda mislimo na istrošeno nuklearno gorivo. A istrošeno nuklearno gorivo se tamo neće skladištiti. I to je ključno da naglasimo. Za istrošeno nuklearno gorivo potrebno posebno postrojenje. Nuklearno gorivo na Čerkezovcu neće biti, rekao je i istaknuo da će ondje biti nisko i srednje radioaktivni otpad iz hrvatske polovice NE Krško.

- S druge strane, bit će i ono što se može nazvati komunalni radioaktivni otpad. Dakle, javljači za požar, šprice iz bolnica gdje su korišteni markeri za CT, industrijski izvori zračenja. To je komunalni radioaktivni otpad kojega Hrvatska prikuplja. Svakih 20 godina se skupi desetak kubika toga. I to se zbrinjava onda na način koji je standardno propisan za sve članice EUROATOM-a, rekao je.

Tadić: Radije bih živio pored Čerkezovca, nego pored Jakuševca

Čerkezovac kao lokacija za skladište otpada je mjesto s najmanjom vjerojatnošću za potres, tvrdi Tadić i naglašava da nema bolje lokacije. Primjenjuje se stroga procedura koju nalaže Međunarodna agencija za atomsku energiju i Euratom. 

Odgovarajući na pitanje ima li straha za stanovništvo, Tadić je rekao: "Ne. Ja bih radije živio pored toga nego pored Jakuševca". I Tadić je objasnio da sav nisko i srednje radioaktivni otpad se najprije stavlja u inox kontejnere koji onda idu u armirano betonski blok. Ništa od toga, kaže, ne ide u prirodu.

Ministar Šušnjar je kazao i da bi on radije živio pored skladišta kakvo će biti u Čerkezovcu, nego pored termoelektrane koja emitira jako puno čestica u zrak koje poslije uzrokuju karcinome, smrtonosna oboljenja zbog udisanja takvih čestica PM2.5 i gorih. Smatra da treba umiriti javnost i u Hrvatskoj i u BiH te napominje da odlaganje otpada na Čerkezovcu ne predstavlja nikakvu opasnost za čovjeka i da je odabrana najbolja lokacija.

- Istrošeno nuklearno gorivo ide i dalje u Francusku na obradu tamo se skladišti i odlaže. Ovdje se radi o rukavicama, o špricama, o nekom građevinskom materijalu koji nema nikakve neželjene reperkusije za ljudsko zdravlje. Puno više zračenja primimo u svakodnevnom životu danas, tvrdi Šušnjar i dodaje da će od toga imati koristi lokalna i regionalna samouprava s obzirom na sredstva koja će dobiti za razvoj gospodarskih djelatnosti i infrastrukture.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: