Sabor o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

Hrvatski sabor raspravljao je o zakonu koji treba osigurati regulatornu osnovu za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori. 

Prijenos Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Čerkezovac, površine gotovo 60 hektara, nalazi na području općine Dvor, riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH. Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, Saboru je predložila Vlada.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar kazao je da je Hrvatska do početka 2028. dužna početi s odvozom nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Zbog toga je, kaže, potrebno što prije krenuti s postupkom izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

- Hrvatska i Slovenija dužne su zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, svaka svoju polovicu, te početi s odvozom tog otpada iz kruga nuklearne elektrane najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima kako bi se oslobodio skladišni prostor u samoj elektrani za privremeno skladištenje novog otpada koji će nastati daljnjim radom, kazao je Špehar u raspravi o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada.

Dodao je da su te odgovornosti definirane međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije, te u slučaju da ne dođe do pravovremene izgradnje Centra, Hrvatska neće moći početi s preuzimanjem svog dijela niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i neće izvršiti svoju obvezu.

Razmatrane četiri lokacije - Trgovska gora 'preferentna'

Za lokaciju Centra za odlaganje radioaktivnog otpada predložena je lokacija bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori. Špehar ističe da su razmatrane četiri lokacije, osim Trgovske gore još Petrova gora, Moslavačka gora i Papuk. Utvrđeno je da je Trgovska gora "preferentna lokacija" do koje se došlo nakon niza istraživanja, da je odgovarajuća i da ispunjava uvjete.

Nakon donošenja zakona, najavio je, prvi idući korak bit će donošenje uredbe o naknadi lokalnoj zajednici na čijem će se području Centar nalaziti. Predviđa se uplaćivanje određene količine novca prema lokalnoj jedinici i namjena korištenja tih sredstava, rekao je.

U Centru će se zbrinjavati i radioaktivni otpad iz bolnica i industrije

U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, osim nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, zbrinjavat će se i institucionalni radioaktivni otpad iz bolnica i industrije , a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica.

Špehar je podsjetio je da NE Krško radi već 40 godina, da je elektrana nedavno dobila produljenje na još 20 godina, a nakana je da dobije još dodatnih 20 godina. Znači da je ona sada negdje na polovici radnog vijeka. Za dodatno produljenje rada, napomenuo je, trebat će uložiti u elektranu oko milijardu eura.

Kada je riječ o iskorištenom nuklearnom gorivu iz NE Krško, Špehar je kazao da će se ono do daljnjega nastaviti skladištiti na lokaciji elektrane minimalno do 2043. godine, a maksimalno do 2063. kada će po zatvaranju i razgradnji elektrane morati biti riješeno i pitanje odlaganja istrošenog radioaktivnog goriva.

- Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada je lex specialis i njime će se omogućiti početak postupka procjene utjecaja na okoliš za Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, utvrditi nadležnost za provođenje postupka, te utvrditi interes RH za izgradnju istoga. Tek nakon što se utvrdi da je utjecaj zahvata na okoliš prihvatljiv, ide daljnja procedura, kazao je Špehar.

U replikama, zastupnike je najviše zanimala hoće li građani koji će živjeti u blizini budućeg Centra biti sigurni. Apsolutno, sigurnost je imperativ, naglasio je državni tajnik.

Marijana Petir (NZ) izrazila je protivljenje izgradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj jer smatra da je prvo trebalo iscrpiti sve mogućnosti razgovora sa Slovenijom. Mogli smo dogovoriti sa Slovenijom da to bude zbrinuto kod njih, pored NE Krško, gdje se već gradi takvo jedno odlagalište, rekla je.

- Pregovarali jesmo, no iscrpili smo sve mogućnosti i slovenska strana nije voljna preuzeti našu polovicu otpada, odgovorio joj je državni tajnik.

Oporba upozorava na ozbiljne rizike 

Oporbene stranke istaknule su u saborskoj raspravi da podržavaju izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NE Krško, no upozoravaju na upitnu sigurnost vojnog kompleksa u Čerkezovcu, dok iz HDZ-a uvjeravaju da će se otpad zbrinjavati uz najviše sigurnosne standarde.

- Klub SDP-a svjestan je strateške važnosti ovog pitanja, međunarodnih obveza koje je RH preuzela, znamo da Hrvatska mora zbrinuti svoju polovicu radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, nismo protiv rješavanja ovog problema, međutim, oštro se protivimo načinu na koji Vlada pristupa ovom problemu, poručio je uime Kluba SDP-a Mihael Zmajlović tijekom rasprave o Zakonu o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Njime se osigurava regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Jedna od ključnih zamjerki oporbe je što Vlada Zakon predlaže po hitnom postupku i to nakon što je dobila nekoliko opomena Europske komisije još od 2020. godine.

- Mi razumijemo da Hrvatska kasni i nećemo biti oni koji će opstruirati rješavanje ovog pitanja, ali ne možemo prešutjeti da je ovaj zakon spomenik nesposobnosti ove Vlade, naglasio je Zmajlović.

Problematičnim smatra što se lokacija Centra već odabrala, iako još nije donesen državni plan prostornog razvoja, što ocjenjuje kao opasan presedan.

SDP, SDSS, Centar: Vojne građevine izgrađene po tko zna kojim standardima

Oporba upozorava kako Vlada administrativno proglašava vojne građevine u sklopu bivšeg vojnog kompleksa, "izgrađene tko zna kada i po kojim standardima", sigurnima i legalnima.

- Preuzimate ogromnu odgovornost za sigurnost, a mi izražavamo ozbiljnu sumnju u to da su ti objekti, bez temeljite rekonstrukcije, prikladni za ovu namjenu, poručuju iz SDP-a.

Je li za te objekte izrađena detaljna statička analiza za potrese i napravljena usporedba s najboljom međunarodnom praksom i standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju, pita Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).

- Mi smo za nuklearnu energiju, možda čak i za našu nuklearku, vidimo kako su se one zemlje koje su ugasile nuklearke suočile s posljedicama energetske krize, ali ovakvo ponašanje je nevjerojatno. Spremni smo podržati ozbiljno, transparentno i plansko rješenje za zbrinjavanje otpada iz Krškog, ali ne možemo podržati preskakanje prostornog planiranja, retroaktivnog pranje starih vojnih objekata i hitni postupak, poručila je.

Ni Klub SDSS-a neće podržati ovaj zakon. 

- O ovim političkim odlukama Općinu Dvor i ljude nitko ništa nije pitao, a oni su svoje mišljenje rekli ne. Šumski požari, potresi, erozija tla, infiltracija podzemnih i površinskih voda mogu dovesti do kontaminacije te se radioaktivnost može prenijeti u okolinu, je li ova lokacija stvarno pogodna za takav zahvat, pita predsjednica Kluba Anja Šimpraga.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac dodaje kako nisu čuli koje se mjere planiraju poduzeti kako bi se povećala sigurnost i adekvatnost vojnih objekata.

- Nismo mi ovdje da bi plašili nuklearnim otpadom, a još manje korištenjem nuklearne energije, ali smatram da ovako značajan projekt, u velikoj mjeri opravdan jer se negdje treba smjestiti taj otpad, zaslužuje drugačiji pristup. Lokacija je uz neposrednu granicu i naša zadaća je da u cijelosti zaštitimo i rijeku Unu i ukupan prirodan pojas na tom području te da razgovaramo sa susjednom zemljom da se otklone svi strahovi, kazao je. 

Most: Centar se mora izgraditi, narod to mora shvatiti

Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) kaže kako bi se građani bilo kojeg mjesta bunili da se u njihovoj sredini gradi takav Centar, ali da se on jednostavno mora izgraditi.

- Mi 15 posto energije dobivamo iz nuklearke gdje smo suvlasnici 50 posto i bez koje bi se ugasili, ako to narodu nije jasno neka pogleda što se događa u Njemačkoj gdje su zeleni talibani, fundamentalisti, uništili državu koja je bila primjer gospodarske snage i razvoja. Belgija, Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska imaju nuklearke, solari, vjetroelektrane i hidroelektrane nisu dovoljni za jaku, modernu i snažnu RH, kazao je te dodao kako si kao odgovorna država ne možemo dopustiti da nam EU šalje opomene i da ne ispunjavamo svoje obveze.

Možemo!: Lokacija je utvrđena, a ne znamo je li prihvatljiva

Klubu Možemo! sporno je što se Zakon donosi prije postupka procjene utjecaja na okoliš.

- Lokacija skladišta je već precizno utvrđena, a ne znamo je li prihvatljiva za ljude ili okoliš, a alternativne lokacije nema. Što će biti ako ako vam ne bude išao u prilog rezultat procjene utjecaja na okoliš? Lokacija je na trusnom području, gdje je veći seizmički intenzitet, zbog Une i drugih tekućica potencijal za prekogranični prijenos rizika je velik, ne radi se samo o potencijalnom ekološkom problemu, već i reputacijskom riziku, navela je Dušica Radojčić.

HDZ: Zbrinjavanje radioaktivnog otpada uz primjenu najviših sigurnosnih standarda

Željko Glavić (Klub HDZ) poručuje kako je ovo još jedan "vrući krumpir koji je pao u krilo ove Vlade", ali koji ova Vlada neće ostaviti nekoj sljedećoj već će ga riješiti.

- RH ovime ispunjava kao država članica EU svoju obvezu zbrinjavanja istrošenog nuklearnog i radioaktivnog otpada uz primjenu najviših sigurnosnih standarda bez negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi i bez mogućeg odgođenog utjecaja na zdravlje budućih generacija. Ovaj Centar daleko je sigurniji od bilo kojeg trenutno korištenog modela odlaganja institucionalnog otpada, a ta sigurnost će vrijediti i za onih 50 posto nuklearnog otpada iz NE Krško, naglasio je.

Iz HDZ-a poručuju kako je izgradnja Centra planirana u skladu sa strategijom i nacionalnim programom zbrinjavanja na lokaciji koja se u preliminarnim istraživanjima pokazala kao najprihvatljivija.

- Uvijek je praksa u ovakvim slučajevima pružati potporu lokalnoj zajednici, financijsku prvenstveno, što je Zakonom i predviđeno, a u svrhu poticanja gospodarskog rasta, društvenog života, pristupnih cesta, i možda je ovo i prilika koja će pomoći da ta pitanja budu riješena na zadovoljstvo stanovnika lokalne zajednice, dodao je Glavić.