Markt: U Hrvatsku je do sada ušlo 400 izbjeglica, veći broj ljudi tek se očekuje

01.03.2022.

22:23

Autor: Otvoreno/IMS/HRT/S.M.

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HTV / HRT

Do večeras je u RH stiglo više od 400 ukrajinskih izbjeglica. Manje od 10% ih ostaje, a ostali znaju kamo dalje idu, kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Robert Markt, izvršni predsjednik HCK-a i dodao kako misli da nas tek čeka migracijski val. HCK je odlučio prikupljati novac za Ukrajinu jer materijalna sredstva ne može dostaviti. Olena Stokoz, zamjenica predsjednika Crvenog križa Ukrajine, izjavila je među ostalim da su im potrebni lijekovi, pribor za prvu pomoć, voda, hrana. Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti ne očekuje napredak na razgovorima u srijedu između Rusije i Ukrajine, jer, kako kaže, prerano je da bilo koja strana popusti.

Trenutačna ukrajinska situacija je iznimno ozbiljna i postaje sve lošija. Vidimo ondje civilne žrtve i ljude kako pogibaju, izjavila je Anna Rich, predstavnica UNHCR-a za Hrvatsku. Podsjetila je da je u istočnoj regiji Donbasa 2014. i 2015. godine 2,9 milijuna ljudi zatražilo humanitarnu pomoć, a 900.000 ih je već ranije bilo prognano. Trenutačna kriza, kaže, dolazi već povrh ljudske patnje koja je već postojala tamo. 

Izbjeglice koje dolaze iz Ukrajine, do unazad 24 sata, bile su osobe koje su krenule prema Hrvatskoj prije ratnih zbivanja, rekao je Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. Oni poznaju Hrvatsku, imaju ovdje rođake, prijatelje, pa i vlastitu imovinu. 

- Danas su pristigle prve izbjeglice koje su krenule za vrijeme ratnih zbivanja. Oni odabiru Hrvatsku zato što im je hrvatski jezik vrlo lako za naučiti i zato što imaju pozitivna iskustva s Hrvatskom. Još jedna poveznica je i to što smo mi prošli devedesetih godina ono što oni sada prolaze, rekao je.

Trut: Manje od 10% ljudi koji dođu ostaju u privremenom smještaju

Istaknuo je da je do večeras više od 400 ljudi ušlo u Hrvatsku. U smještajnim kapacitetima u Plitvicama je 30 osoba, u Varaždinu nema nikoga, kao i u Osijeku. 

- Manje od 10% ljudi ostaje u privremenom smještaju, dok ostali znaju točno gdje će ići. Neki su čak napustili Hrvatsku u pravcu istoka, prema Srbiji, neki idu prema zapadnoj Europi. Mislim da nas tek čeka onaj migracijski val. Kada će doći teško je reći. Obavili smo sve što je potrebno da bismo s određenom dozom sigurnosti, ali i opreza, dočekali i veći broj ljudi, dodao je. 

Crveni križ iz Ukrajine - potrebni su lijekovi, pribor za prvu pomoć, voda, hrana

Olena Stokoz
, zamjenica predsjednika Crvenog križa Ukrajine, telefonom se javila za emisiju HTV-a Otvoreno. Govoreći o tome kako se nose s krizom koja je snašla Ukrajinu kazala je da se ne mogu u potpunosti nositi s njome jer su okolnosti izuzetno teške u mnogim dijelovima Ukrajine.

- Koordiniramo se i surađujemo s ukrajinskim vatrogasnim postrojbama i hitnim službama u otklanjanju štete na civilnim zgradama i infrastrukturi. Naše službe za hitno djelovanje organiziraju prihvatne točke na graničnim prijelazima za žene i djecu. Opskrbljuju ih hranom vodom i higijenskim i drugim potrepštinama. Pružamo također socijalnu i psihološku pomoć koja je sada potrebna svima u Ukrajini. Držimo i tečajeve pružanja prve pomoći svima koji su sada u pokretu u svim područjima gdje je to potrebno. Nastojimo evakuirati ljude s područja teškog granatiranja barem ondje gdje je to moguće jer ne možemo doprijeti do svih krajeva Ukrajine. Što se tiče broja ljudi koje smo dosad zbrinuli riječ je o 30-ak tisuća u ovih 5 dana od eskalacije sukoba, istaknula je Stokoz.

Rekla je kako je situacija izrazito teška i napeta u krajevima oko Luganska i Donjecka te također u Harkivu i okolici u kojoj trpe žestoko granatiranje. Dodala je kako je stanje teško oko Černihiva i Hersona na jugu Ukrajine, a da se najteže pogođena područja nalaze na sjeveroistoku, istoku i jugu zemlje.

Upitana kakva je humanitarna pomoć sada najpotrebnija odgovorila je da se potrebe mijenjaju iz dana u dana, ovisno o regiji.

- Potrebni su nam lijekovi, pribori prve pomoći i kompleti za zbrinjavanje ozljeda. Trebamo i vodu, hranu te osnovne humanitarne potrepštine za ljude koji su ostali odsječeni od svijeta u svojim skloništima zbog granatiranja. Iste potrebe imamo i na zapadnim granicama s Europskom unijom zbog golemog izbjegličkog vala koji se onamo kreće iz ostatka zemlje, navela je Stokoz.

Više pogledajte ovdje - Olena Stokoz za Otvoreno: Potrebna nam je pomoć, suočeni smo s teškom agresijom.  

Ravnatelj Civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova Damir Trut istaknuo je da su tijekom cijeloga dana imali sastanke u vezi s aktivnostima oko prihvata izbjeglica. Kazao je da Hrvatska ima plan za ovakve situacije i on je aktiviran, ali ipak kroz mnoge razgovore žele se sagledati svi aspekti daljnjeg rada jer se zapravo ne zna koliko će biti izbjeglica koji idu prema Hrvatskoj. No napominje da će sve koji dođu, Hrvatska prihvatiti i učiniti sve da se osjećaju kao u svojoj domovini.

video thumb

Veliki konvoj ruskih snaga, dug 64 km, koji ide prema Kijevu, prema nekim podacima navodno je ostao bez goriva. Robert Barić s Fakultet političkih znanosti u Zagrebu kazao je da nema tu informaciju. Odgovor se možda nalazi u onome što se dogodilo prvih šest dana borbenog djelovanja, a to je da je ruska strana bila prisiljena doslovno u hodu odbaciti prvobitni plan, kazao je.

- Sada je trenutačno operativna pauza, počela je u subotu i još uvijek traje - kada se koncentriraju snage, posebno oko Harkiva i Kijeva, za iduću fazu. Prva faza je bila namjera da se napravi brzi prodor lakim specijalnim snagama, zračnim snagama do Kijeva da se grad okruži i dekapitira politički vrh Ukrajine. Nakon toga se očekivalo da će Ukrajinci izgubiti volju za borbu i da će se predati te da će se napredovanje pokrenuti iz druga dva smjera, dodaje Barić. 

Barić: Šesti je dan sukoba, a nigdje nema ruskih zračnih snaga

Na sjeveru su ruske postrojbe pokazale cijeli niz problema, kaže i dodaje da je riječ o lošoj logistici, lošoj obuci, lošoj koordinaciji. Posebno je istaknuo da ga čudi kako je već šesti dan sukoba, a ruskih zračnih snaga nema. 

- Oko 300 modernih borbenih zrakoplova je na aerodromima oko Ukrajine. Osim par letova, od njih nema ništa. Različite su pretpostavke - od toga da nemaju dovoljno vođenih projektila, od nedovoljne obuke i iskustva ruskih pilota. Prema zapadnim izvorima oni imaju od 100 do 120 sati naleta godišnje, a to nije dovoljno niti za čuvanje osnovnih pilotskih vještina. Ukrajinske zračne snage su dobro očuvane, čak i protuzračna obrana. S druge strane, na jugu je napredovanje ruskih snaga i to može biti kritično za Ukrajince. Mariupolj je u okruženju, Herson će vjerojatno Rusi opet zauzeti, izjavio je.

Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu

Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu

Foto: Otvoreno / HRT

Barić je napomenuo da će u idućoj fazi biti konvencionalne vojne operacije koje će donijeti dosta žrtava.

- Napadnuta je ekonomska infrastruktura, spremnici goriva oko Harkiva i Kijeva, napadnut je TV toranj u Kijevu. To nije ništa neobično. U svim borbenim akcijama cilj je uništiti radio i televizijske mreže, kazao je i podsjetio na NATO-ovu akciju na Kosovu 1999. godine, potom na raketirani toranj na Sljemenu za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj te Irak 2003. godine. 

"U Poljsku je do sada došlo više od 442.000 ukrajinskih izbjeglica"

Michał Mikołajczyk
, član upravnog odbora Crvenog križa Poljske, izjavio je da  je više od 442.000 ukrajinskih izbjeglica stiglo u Poljsku od početka rata, a procjenjuje se da bi ih moglo doći i do tri milijuna. 

- Devet je prihvatnih mjesta za izbjeglice u Poljskoj diljem granice. To su punktovi na koja se ljudi upućuju vlakovima, automobilima, pa čak i privatnim automobilima. Mnogo je Poljaka dobrovoljaca otišlo na granicu da bi se pobrinuli za ljude koji dolaze. I prije nego je rat počeo u Poljsku je došlo živjeti od 1,2 mil. do 1,5 milijuna Ukrajinaca, kazao je.

Crveni križ Poljske poduzima aktivnosti da se osigura izbjeglicama smještaj, hrana, piće, medicinska oprema.

- Dolaze starije osobe, žene i djeca. Nema muškaraca, svi oni moraju ostati u Ukrajini, istaknuo je te iznosio primjere ljudi koji nude smještaj izbjeglicama.

Govoreći o tome na što države trebaju skrenuti pozornost prilikom pripreme za prihvat ukrajinskih izbjeglica Rich je kazala da svi oni trebaju humanitarnu pomoć.

- Veliki broj ljudi je otišao, a to se i nastavlja. Ljudi se boje za vlastite živote. Tražimo od susjednih država Ukrajine i država u regiji da ostave granice otvorene. Pohvaljujemo vlade koje su to već učinile, uključujući i hrvatsku Vladu. Vidimo i sjajnu gostoljubivost, potporu i solidarnost običnih ljudi prema ukrajinskim izbjeglicama, kazala je Rich. Smatra da će dolaziti sve više i više ljudi. Kazala je da u 20 godina rada s izbjeglicama nije vidjela sličan primjer i da prema sadašnjoj situaciji možemo očekivati još veći broj ljudi.

Hrvatski Crveni križ prikuplja novčanu pomoć

Hrvatski Crveni križ prikuplja novčanu pomoć

Foto: Otvoreno / HRT

Markt: Odlučili smo prikupljati novac za Ukrajinu, jer materijalna sredstva ne možemo dostaviti 

Na pitanje koliko Hrvatska može primiti ljudi, Markt je rekao da je RH već pokazala da može napraviti velike stvari, organizirati se. U Hrvatskom Crvenom križu su odlučili prikupljati novac s obzirom na to da se materijalna sredstva ne mogu dostavljati u Ukrajinu.

- Bit ćemo fokusirani na ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj, na pomoć onim nacionalnim društvima crvenog križa čije države graniče s Ukrajinom kako bi pomogli. Imamo veliku odgovornost, kao i uvijek, prema novcu hrvatskih građana. Nećemo prikupljati materijalna dobra sve dok ne znamo točan put kako to sigurnim putem dostaviti u Ukrajinu. U četvrtak će glavni tajnik Međunarodne federacije crvenog križa posjetiti Poljsku kako bi pomogao da se što prije otvore logistički centri za prihvat humanitarne pomoći. Iz Poljske, Slovačke, Mađarske i Rumunjske će onda biti lakše distribuirati pomoć u Ukrajinu, kazao je Markt.

Noćas iz Hrvatske kreće konvoj pomoći za Ukrajinu  

Iz Hrvatske za Ukrajinu noćas kreće konvoj od pet kamiona s pomoći za Ukrajinu, potvrdio je Trut i pojasnio da je riječ o sredstvima za zbrinjavanje, sredstvima koja će služiti vatrogascima, a i sredstvima za  pirotehničare za detekciju mina i streljiva.

- Ako će i dalje postojati zahtjevi, mi ćemo na njih odgovarati. U petak ćemo vjerojatno slati pomoć prema Moldaviji kako bi pomogli u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine. Vlada će o tome donijeti odluku, pa nakon toga kreće konvoj i prema tamo, rekao je. 

UNICEF

UNICEF

Foto: Otvoreno / HRT

Barić: Na sutrašnjim pregovorima obje strane će se ritualno sresti, ali neće biti rezultata 

Uoči sutrašnjih pregovora ruske i ukrajinske strane, Barić ističe kako će se oni održati, ali ne vidi da bi mogli polučiti nekakve rezultate. Još je prerano, kaže, da bilo koja strana popusti.

- Putin se ne može vratiti bez nekih konkretnih rezultata. Minimum bi bio da se cijelo područje Donjecka i Luganska stavi pod rusku kontrolu, ali je pitanje je li to dovoljno. On će ići prema političkoj neutralizaciji Ukrajine na bilo koji način. S druge strane, ukrajinski vrh se nada da bi se sada nešto moglo dogoditi, preokrenuti. Ali neće se moći provesti zahtjev Zelenskog za uspostavu zone zabrane letova za ruske zrakoplove iznad Ukrajine. NATO se tu vojno neće umiješati. To je poručio i Joe Biden i glavni tajnik NATO-a. Na sutrašnjim pregovorima će se obje strane ritualno sresti, ali se ne mogu očekivati nikakvi rezultati, posebno ne sada kada Rusi pripremaju novu ofenzivu te se nadaju da će kroz konvencionalnu vojnu operaciju steći bolje rezultate nego dosad, pojašnjava Barić.

Idućih dana se mogu očekivati, kaže, nove ruske ofenzive na sjeveru nakon što se napravi raspored snaga.

- Zapadno od Kijeva se nalazi glavnina ruskih snaga. Oko Harkiva se može očekivati značajnije angažiranje snaga. Za napad još nisu upotrijebljene topničke snage. Bojim se da će tu biti velikih žrtava, jer je ukrajinska strana iskoristila da napravi obranu, dodao je.

Rotim: Najdojmljiviji u razgovoru s izbjeglicama su - beskonačna tuga, strah i inat 

Igor Rotim
, novinar HRT-a već nekoliko dana prati situaciju u vezi s ukrajinskim izbjeglicama na slovačko-ukrajinskoj granici. Za emisiju "Otvoreno" večeras se javio iz Košica u Slovačkoj. U posljednja 24 sata u Slovačku je došlo 12.500 ljudi, a jučer 14.000. Od tih brojeva je konstantno 10.000 Ukrajinaca, a ostalo su neki drugi ljudi, kazao je.

Sudbine i priče ukrajinskih izbjeglica različite su. Ne razmišljaju na taj način da se godinama možda neće vratiti.

- To je ono što čovjek vjerojatno ne može zamisliti u tom trenutku. Mi znamo da oni toga nisu svjesni. Mi znamo što ih čeka. Nažalost prošli smo to devedesetih godina. Sjećamo se ljudi s vrećicama. U našim gradovima koji su bili napadnuti ljudi su isto tako odlazili u nadi da će se vratiti za tjedan-dva ili mjesec dana. Međutim, prošle su godine, a nekad i puno više. Neki od ukrajinskih izbjeglica jesu realni, neki očekuju da će biti šest mjeseci u Češkoj ili Njemačkoj kod rodbine ili se preseliti negdje privremeno pa se vratiti brzo. Drugi pak očekuju da će se sve završiti za tjedan-dva pa će se vratiti nazad. Teško je pojmiti zapravo veliku količinu ludila i nesreće koja ih je zadesila, rekao je novinar Igor Rotim. 

Najsnažnije što se može vidjeti kod ljudi koji su izbjegli iz Ukrajine su tri stvari:

- Prvo je beskonačna tuga. Posebno je teško gledati malu djecu. Razgovarali smo s njima, a naš je posao da to snimimo i poruku prenesemo. Npr. dijete od 10-ak govori kako je njega i mamu tata poslao na sigurno, a on je ostao braniti državu. Ono drugo dojmljivo je strah, najčešće majke koja se boji za supruga koji je ostao braniti državu, a i za dijete budući da ne zna kamo će i što ih sve čeka. Treća najdojmljivija emocija koju smo najčešće vidjeli kod sugovornika je beskonačan inat. On je stvoren u kratkom vremenu kao odgovor na ludilo i strahotu koja im se dogodila, izjavio je Rotim.

Igor Rotim, novinar HRT-a na slovačko-ukrajinskoj granici

Igor Rotim, novinar HRT-a na slovačko-ukrajinskoj granici

Foto: Otvoreno / HRT

Ljudi u Hrvatskoj već su se i samoinicijativno organizirali, a ne samo putem službenih organizacija. Markt i Trut su potom govorili o tome gdje se ljudi mogu javiti ako žele pomoći. 

- Nije važno kojim putem ili kroz koju organizaciju će ljudi pomagati, već je važno da u društvu postoji solidarnost. Ima mnogo privatnih inicijativa. Čuo sam se s našim reprezentativcem Dariom Srnom i zamolio ga za pomoć, kontakte u Ukrajini. Mislim da moramo iskoristiti sve mogućnosti da što prije, kvalitetnije i sigurnije dopremimo pomoć. Država je već krenula. Oni imaju mehanizme pomoći koji su sigurni. Mi smo pred otvaranjem logističkog kanala. Isto tako i druge humanitarne organizacije, UN-ove agencije, to rade. Mislim da moramo biti fokusirani, "hladne glave" i ići korak po korak. Dobro smo krenuli i ako tako nastavimo moći ćemo pružiti kvalitetno utočište ljudima koji su pobjegli od rata, rekao je Markt.

Trut: Za pomoć izbjeglicama koristite službene kanale i e-mail rcz.zbrinjavanje@mup.hr 

Uvijek treba koristiti službene kanale organizacija i udruga koje postoje. Osim toga i službene organizacije koriste inicijative kao što su Facebook grupe, kazao je Trut. U Ravnateljstvu civilne zaštite danas su bili administratori iz Facebook grupe "SOS Ukrajina" i međusobno su, s predstavnicima Ravnateljstva, razmjenjivali korisne informacije. 

Trut je potvrdio da građani ne trebaju nigdje kretati samoinicijativno. 

- To je slučaj i s ovom Facebook grupom "SOS Ukrajina". Njima je to ipak malo previše posla i aktivnosti. Nisu bili spremni, nemaju organizaciju i ne mogu samostalno raditi. Zato je i dobro da smo se povezali. Ravnateljstvo civilne zaštite je otvorilo e-mail rcz.zbrinjavanje@mup.hr na kojega se ljudi mogu javiti ako žele volontirati, ili pak ako imaju stan, apartman ili bilo kakav drugi objekt kojega bi željeli ponuditi za smještaj izbjeglicama. Sve što žele podijeliti s nama neka slobodno kažu preko e-mail adrese i mi ćemo ih kontaktirati, dodao je Trut.

Barić: Na kretanje vojnih snaga utjecat će rasputica 

Velika diplomatska poruka poslana je Rusiji kada su ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu diplomati okrenuli leđa ili su izašli iz dvorane u vrijeme kada se on uključio na sjednicu u Ženevi, kazala je urednica i voditeljica Zrinka Grancarić. Barić ističe da je to diplomatska gesta, ali teško to može promijeniti sadašnju situaciju. Uvedene sankcije, koje su mnogo ozbiljnije od onoga što se očekivalo te promjena stava Njemačke - dat će rezultate, ali tek u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. U međuvremenu, bojim se da ćemo vidjeti intenziviranje borbi u Ukrajini i povećanje broja žrtava, dodao je. 

Ova faza će trajati do rasputice kada će biti teško voditi borbena djelovanja, ali to ne znači da će sukob tada biti gotov.

- To je operativna pauza za dvije strane. Ako Rusija ne uspije vojno postići ciljeve, ukrajinska strana će se organizirati, a onda će se to početkom svibnja dalje nastaviti, poručio je Barić.

Rich je istaknula da ukrajinskom narodu trenutačno najviše treba sigurnost. Ponovila je poziv glavnog tajnika UN-a - da se uvede primirje i da se pošalje humanitarna pomoć. Teško je ljudima pružiti humanitarnu pomoć s obzirom na tamošnju iznimno zahtjevnu sigurnosnu situaciju, smatra Rich.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!