22:16 / 08.09.2021.

Autor: Otvoreno/IMS/HRT

Otvoreno: Kako pomoći građanima oko minusa na tekućim računima?

Otvoreno o prešutnima minusima

Otvoreno o prešutnima minusima

Foto: HTV / HRT

U večerašnjem Otvorenom, urednika i voditelja Mislava Togonala, tema je bila minusi na tekućim računima građana.

Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija naglasio je da ljudi koji koriste te minuse ih ne koriste iz neke obijesti, već iz sušte potrebe i to im ne smije biti ugroženo.

- Sva rješenja moraju biti transparentna, potrošači moraju biti informirani i treba biti administrativno rasterećeno, objasnio je.

Neće podržavati prijedloge rezanje minusa, smatra da to nije nikome u interesu.

- Do sada su se rezali minusi. Tko bi dobio smanjenje plaće ili ostao bez posla, banke su nudile reprogramiranje kredita. To nije nova pojava. Sada da se odluči 20, 50 ili 100, 500 tisuća građana ostati bez minusa, to ne, rekao je.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović rekao je da se traži rješenje da građani mogu nastaviti koristiti ovakav oblik.

Na pitanje jesu li banke krive jer su dopuštene minuse prebacile u prešutne, Adrović je objasnio da "ta dva proizvoda egzistiraju u zakonu i oni su ravnopravni".

- Banke su neke kamate pretvarale iz dopuštenih u prešutne, neke su ostavile paralelno, ima više različitih modela, dodao je.

U prešutnom minusu je kamata rasla do 17%, Adrović kaže da je prosječna 10.97%, ona je puno viša od zakonski utemeljene u Hrvatskoj.

Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, rekao je da je 7,61 trenutno najviša EKS (efektivna kamatna stopa).

Komentirajući je li riječ o rupi u Zakonu, Šošić je rekao da su to dva različita proizvoda koja su različito regulirana. Prešutna prekoračenja su, smatra, trebala biti nešto što je kratkoročno i nižeg iznosa. Objasnio je kako je došlo do toga da banke građane prebacuju u prešutna prekoračenja. Kada je 2017. transponirana direktiva o izračunu EKS, i kada je uključen u izračun EKS trošak vođenja tekućeg računa, banke nakon toga građane postupno prebacuju u prešutna ograničenja.

Neki od prigovora koje su dobivali od potrošača su, objasnio je Šošić, da im je "banka ukinula ograničenja i tražila da doslovno sutra vrate cjelokupna sredstva".

Dodao je da su banke najčešće izlazile u susret potrošačima omogućavajući im da postupno vraćaju novac, ali nije uvijek tako jer banke nisu imale tu obvezu. Ako se zbog, primjerice promjene u prihodima ili poslovne politike banke dogodi da banka smanji nekome minus i on mora vratiti dug banci, namjera je da potrošač bude zaštićen, da ne ovisi o volji banke. Razdoblja vraćanja duga bi trebala biti, smatra Šošić, barem 12 mjeseci, a za veća dugovanja, bit će prijedlog da se ide na duže razdoblje.

Na pitanje što će ovo prouzročiti prezaduženim građanima, Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani je rekao da će izazvati velike probleme jer su banke uvijek skraćivale minuse kada su vidjele da sjeda ovrha, ali uvijek su izlazile ljudima u susret da minuse otplaćuju u ratama.

- Najstrašnije što može biti je da to dođe na naplatu trenutno, 12 mjesečnih rata je podnošljivo, dodao je.

Adrović je iznio podatak da je prosječno prešutno prekoračenje 8.800 kn. Baksa kaže se treba navesti da se dugovanje može platiti ranije.

U Hrvatskoj je u ovom trenutku, dodao je Baksa, blokirano više od 240.000, duguju oko 18 mlrd. kn.

- Akcije su pomogle, smanjen je broj blokiranih za 100.000, smanjili smo dugovanja za 20 mlrd. kn, ali ako će sada građani servisirati svoja dugovanja u bankama po temelju minusa, neće plaćati režije, pa će se opet generirati ovršni zakon, dodao je.

Smatra da su ljudi u minusima je to najlakše dobavljiv kredit, ne treba ići u banku, nego samo na bankomat, ali to je zapravo kredit i tako ga treba shvatiti.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski je objasnila da su, pravno gledano, dopušteno prekoračenje i prešutno prekoračenje zapravo potrošački kredit. Objasnila je kako je Zakonom "fantastično regulirano dopušteno prekoračenje, a netko je odlučio koji se članci ne odnose na prešutno prekoračenje i banka može odobriti nešto a da uopće ne procijeni vašu kreditnu sposobnost i nije limitirana maksimalnom visinom kamate.

Kwiatkowski smatra da je jednako strašno ako netko nije primijetio rupu u Zakonu ili ju je namjerno ostavio. Vjeruje da ima još nekakvih rupa u Zakonu. Navela je primjer kada su klijenti tražili da im se ukinu prešutni minusi, ali su bankari rekli da to nije moguće. Adrović misli da to nije moguće, može se uvijek ukinuti prešutno prekoračenje.


Šošić kaže da treba smiriti građane jer se "neće dogoditi nikakvi potresi". Što se tiče prekoračenja po transakcijskim računima, kaže da je u zemljama izvan Eurozone nešto viša, a sama EU je blizu prosjeka RH, naša je oko 7%, a europodručje je ispod 5%.

- Imate činjenicu netransparentnog ponašanja banke koja nudi nešto za što ljudi ne znaju razliku, ne znaju razliku između dopuštenog i prešutnog prekoračenja. Ta prešutna su puno veći iznosi nego dopuštena, vi već siromašne građane opterećujete s jednim kreditnim proizvodom koji nije reguliran, koji je puno skuplji iza njih rizičniji. Nejasno je što se krije iza toga, osim činjenice da će banka više zaraditi, rekla je Kwiatkowski.

Na pitanje koliko je vrijedno tržište minusa, Adrović je rekao oko 6,3 mlrd, pri čemu pada kroz godine i pada udio tih kredita u ukupnim kreditima.

- To je industrija s najvećim kapitalom u Hrvatskoj, dodao je.

Šošić je rekao da je HNB poslao okružnicu bankama, najavio im zakonske izmjene i zamolio ih da krenu s usklađivanjima, da već sada odobravaju otplatu na rate, iako to nije zakonski zahtjev.

Adrović je naglasio kako pokušavaju pronaći najbolje rješenje, da što je manje moguće građana ostane bez minusa ili da se smanji na prihvatljivu razinu.

Baksa procjenjuje da bi moglo svih 840.000 građana moglo nastradati, doći će u probleme koji će se multiplicirati ovršnim zakonom. Objašnjava da smatra da je daleko manje zlo otiči u nedozvoljeni minus i platiti 15 kn i platiti račun da ne dođe do ovrhe, jer će ovršni zakon generirati velike probleme.

Na pitanje je li moguć beskamatni povrat novca, Adrović je objasnio da to po Zakonu nije moguće jer je minimalna kamatna stopa u RH je 2%.

O rješenjima problema Šošić je govorio, rekao je da ono neće dovesti do ukidanja prekoračenja ili drastičnih rezova, smanjit će troškove, omogućiti normalno funkcioniranje i na neki način vratiti prešutna prekoračenja u zonu veće zakonske zaštite potrošača.

Kwiatkowski kaže da zakonodavstvo u potpunosti mora uskladiti s drugim zakonima i direktivama EU-a, te da se mora ojačati pozicija potrošača putem države.

Čuraj je naglasio da treba naći model koji će zaštititi potrošače.

Baksa kaže da će se "ovaj problem riješiti, inače smo u problemu koji je nerješiv".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!