07:47 / 08.09.2021.

Autor: M.Š./P.F./HRT

Visina minusa i kamata najveći je problem, na stolu nekoliko rješenja

Rješavanje problema prešutnog prekoračenja

Rješavanje problema prešutnog prekoračenja

Foto: HRT/Dubravka Petric / PIXSELL

Premijer, ministri, guverner i bankari napokon za istim stolom s jednim ciljem - pronaći rješenje za 840 tisuća hrvatskih građana koji imaju prešutna prekoračenja na tekućim računima. Na stolu je nekoliko prijedloga, no zasad bez konačnog rješenja. Jedno je sigurno - skupi prešutni minusi zamijenit će se dopuštenima.



Više pogledajte u prilogu Silvane Skočajić:

Vodeći ljudi trinaest banka u Banskim dvorima. Rijetko se to viđa osim kada se treba naći rješenje za financijski poblem koji muči 840 tisuća građana. Zajedno s guvernerom HNB-a i predsjednikom Vlade razgovaraju kako prešutne minuse po tekućem računu vratiti u dopuštene.

- Svrha sastanka bila je da čujemo stavove po pitanju ove problematike i nađemo adekvatno i zadovoljavajuće rješenje. Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga, rekao je nakon sastanka ministar Marić.

- Oni idu u smjeru ispunjavanja načela za koja smatramo da su u ovim okolnostima jako važn. S jedne strane, načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, još jednom apostrofiram zaštitu potrošača i interese hrvatskih građana, a s druge strane je načelo pravednosti, pravičnosti u ovoj temi. Kao što sam spomenuo, mi smo čuli puno novih informacija i novih informacija da uklopimo priču što je u prethodnom razdoblju dovelo da imamo ovakvu situaciju, objasnio je Marić.

Podsjetio je da od 2010. godine u Zakonu o potrošačkom kreditiranju imamo dva instituta prekoračenja po tekućim računima - dopušteno i prešutno. No od 2018. naovamo prešutno je postalo predominantan oblik, gotovo 95%.

Dodao je kako je treće načelo rješenje i prijedlozi, a vode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno jer je prema zakonu jasnije i transparentnije regulirano i propisano.

- Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost potrošača, uz što manje administriranja, što je trošak i potrošaču i banci, rekao je Marić.

Istaknuo je kako nije namjera niti bi podržali prijedlog kao potencijalno rješenje koji bi doveo do drastičnog ili još goreg prijedloga koji bi značio ukidanje prekoračenja i stvaranje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je sastanak bio konstruktivan. HNB je 2020. dobio nekoliko prigovora potrošača pa su napravili anketu banaka i ustanovili da je mnogo potrošača brzo migriralo s dopuštenog na prešutno prekoračenje.

- Moramo urediti, osigurati jednaku vrstu regulacije proizvoda prešutnog prekoračenja kao što je i dopušteno prekoračenje, rekao je Vujčić.

Dodao je da su od banaka, ako će smanjivati prekoračenja, tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kod većih dugova bit će potreban i dulji rok otplate.

- Mislim da smo se svi oko toga razumjeli i da se svi slažemo. Uvjeren sam da će se naći dobro rješenje i da ćemo imati vrlo brzo zaštitu potrošača u smislu regulacije kamatne stope i način otplate duga koji se stvara po minusu, istaknuo je Vujčić.

- Bilo je odlično da smo mogli premijeru, suradnicima i guverneru prenijeti iskustva iz drugih zemalja jer je hrvatski bankarski sustav internacionaliziran, kako se to radi u drugim zemljama, koja su moguća ograničenja i kakva je praksa. Drago mi je da možemo raditi na rješenju koje će zadovoljiti sve strane i na kraju poboljšati zaštitu potrošača, rekao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Dodao je da su iznijeli koje su kamatne stope u drugim zemljama.

- Druge zemlje nemaju ograničenu efektivnu kamatnu stopu kao što je slučaj u Hrvatskoj i nadam se da će nova rješenja biti u sličnoj situaciji kao i praksa u drugim zemljama.

Dopušteno prekoračenje i mala primanja

- Prema građanima s nižim primanjima treba biti jako jasan, transparentan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, tim građanima prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače, objasnio je Marić.

- Jedno od načela kojima se vodimo je da nađemo rješenje koje će se voditi time da dopuštena prekoračenja koja su preciznije definirana u zakonu ponovno postanu predominantan oblik prekoračenja. Ovako govoreći, rješenje možemo naći samo kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a. S obzirom na to da ima i drugih aspekata, a i sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska Hrvatske u eurozonu iduće godine, spremni smo, ukoliko bude potreba, ići i sa zakonskim izmjenama, najavio je Marić.

Nada se da će to riješiti kroz brzo djelovanje HNB-a, a bude li potrebno, onda će se izmijeniti i zakon.

- Odluka o obračunu efektivne kamatne stope (EKS) je transponiranje europske regulative, a budući da smo mi jedina zemlja koja EKS ima kao ograničenje na dopuštene minuse, onda transponiranjem tog dijela EU-ove regulative dovodi do toga da kada se naknada uključi kod malih minuta, znači što je manji minus, to više naknada pojede kamatne stope. To treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim primanjima i najnižim minusima postanu neprofitabilni za banke i one ih odluče ukinuti, a to ne želimo. Treba urediti legislativu, dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti. To su tehničke stvari, a bitna je suština - da se prešutni minusi vrate pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pri tome ne dogodi da dio ljudi s najmanjim primanjima izgubi minuse. To je poanta i to ćemo napraviti, objasnio je Vujčić.

Nije siguran može li to napraviti sam HNB. Prvo se treba dogovoriti s bankama kako će se sve riješiti.

Adrović je rekao kako se "traže rješenja da se problem riješi na elektronički način jer kad bi 840.000 ljudi krenulo osobno u banke, to bi bila navala".

- To ne bi bilo dobro ni zbog epidemioloških mjera, dodao je.

Ministar Marić rekao je da će se "rješavanje problema vidjeti u idućim danima, pogotovo ako će ići kroz odluku HNB-a". Ako će se ići u promjenu zakona, rekao je da se onda radi o tjednima. 

Podsjetimo, prošli tjedan premijer je rekao da će se problem riješiti te je najavio izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. U Hrvatskoj oko 840.000 građana ima aktivirano prešutno prekoračenje, a riječ je o ukupno oko 7,5 milijardi kuna ili otprilike 9000 kuna po osobi. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!