Rješavanje problema otpada u četiri grada: Izazovi, uspjesi i budući ciljevi

Odlaganje otpada i njegovo pravilno razvrstavanje izazov je za mnoge gradove, no neki su pronašli uspješne modele upravljanja. Kakvo je stanje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku?

S kojim problemima se suočavaju u četiri najveća hrvatska grada, što rade dobro i kako bi sustav mogao biti učinkovitiji? Uoči lokalnih izbora, pitanje otpada moglo bi postati jedno od ključnih političkih tema.

O ovoj temi govorili su gosti u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića: gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

Puljak o otpadu: Izazovan projekt, ali sustav smo unaprijedili

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak pojasnio zašto je otpad problem u jedinicama lokalne samouprave.

- Rekao bih zato što je to zaista izazovan projekt. Kako se uskladiti, kako izgraditi infrastrukturu, kako građane motivirati da zaista odvajaju, jer u nekim situacijama građani nisu bili niti sigurni što se događa s tim otpadom. Zatim je kompleksno motivirati zaposlenike da zaista to rade na način na koji bi svi to zajedno očekivali. I onda u konačnici je bilo kompleksno i dalje je komplicirano što napraviti s tim otpadom jedanput kad ga prikupite. Kako ga pretvoriti u nešto korisno, kako ga ne odložiti na odlagališta koja smo imali do sada, kako zatvoriti ta odlagališta, kako sanirati odlagališta koja su zatvorena i kako onda postaviti jedan održivi sustav, kazao je Puljak.

Misli da su se svi gradovi s time susretali.

- Neki su te probleme riješili već prije, recimo kao što je Osijek, koji već godinama ima taj sustav relativno dobro posložen, dok je u drugim gradovima na nama bilo da taj sustav unaprijedimo. I mi smo u Splitu zaista to unaprijedili kroz ove četiri godine, rekao je Puljak.

Dodao je kako ima tu još dosta posla.

- S nekim aspektima tog posla smo zadovoljni, s nekima smo manje zadovoljni, ali ja bih rekao u konačnici da smo zadovoljni s onim što smo mogli postići u situaciji u kojoj smo bili. Ostalo je još posla pred nama za budućnost koja dolazi, naglasio je Puljak.

Radić: Osijek je lider u gospodarenju otpadom, prepolovili smo količinu na odlagalištu

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić je istaknuo veliko zadovoljstvo što je Osijek od četiri velika grada lider u gospodarenju otpadom. 

- Mi smo po zadnjim podacima na 57%. Godine 2021., 2022. i 2023. godine Osijek je proglašen najboljim ekološkim gradom. Mi smo čak dvije godine ranije prebacili europsku normu od 55%, tako da možemo biti zadovoljni. Naravno, kao što sam i više puta rekao, niti gradska uprava može sama, niti građani mogu sami. Velika je zasluga u svemu tome naših sugrađana, koji su ekološki osviješteni, koji odvajaju otpad i samim time imamo takve rezultate, istaknuo je Radić.

Radić je naveo i primjere rezultata na osječkom odlagalištu otpada.

- Godine 2013. je bilo 30.000 tona, a 2023. smo ovo prepolovili na 15.000 tona. Tako da, uistinu, su rezultati vidljivi. Ja ovim putem zahvaljujem našim građanima, vrijednim djelatnicima naše tvrtke, koji nas čine liderom u gospodarenju otpadom, kazao je Radić.

Filipović: Rijeka bilježi napredak u odvajanju otpada, cilj je čišći grad

U Rijeci je prije nešto više od godinu dana krenulo odvajanje otpada, tzv. sustav individualnog prikupljanja otpada. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je kako je u početku bilo problema, ne samo u Rijeci, nego i u svim jedinicama lokalne samouprave koje uslugu vrši Čistoća, riječko komunalno društvo, odvoz miješanog komunalnog otpada, ali isto tako i reciklabilnih frakcija.

- Mislim da je u tom kontekstu napredak značajan. Uveli smo individualizirani sustav u 1134 mjesna odbora, praktički u trećini mjesnih odbora. Sustavu treba da zaživi negdje 2 do 3 mjeseca, uz sve izazove koje to naravno podrazumijeva. Postavljeni su veći kontejneri nego prije. U većini naših mjesnih odbora prije su ti kontejneri bili od 1100 litara, sada su oni od 2 do 4 kubika. Nadzemni, neki su poluukopani, rekao je Filipović.

Dodao je kako ima problema s kojima se susreću na terenu, no misli da svi koji su dobili kartice i ključeve time u stvari kontroliraju i količinu otpada koja se predaje.

- Na kraju krajeva, i računi su nešto manji i u tom segmentu svi skupa moramo doprinijeti tome da grad bude čišći. Odgovornost je kako na komunalnom društvu Čistoća, koje upravlja cijelim sustavom, tako i na našim građanima i poduzetnicima. Preko 65.000 korisnika je u cijelome sustavu. Sustavu treba jedno vrijeme da zaživi, a zahvala ide svim onim odgovornim građanima koji su postupili sukladno uputama našeg komunalnog društva, istaknuo je Filipović.

Filipović je naveo i da je Komunalno društvo Čistoća izdalo i kazne svima onima koji nisu preuzeli kartice ili nisu odlagali otpad u protekla 4 mjeseca ako nisu dokazali da ne koriste nekretninu, odnosno stan ili kuću u dužem vremenskom periodu.

- Suma sumarum je ta da Rijeka zajedno s okolnim jedinicama lokalne samouprave je negdje na 44% odvajanja otpada, što mislim da je značajna brojka. Negdje je to malo više, negdje je to malo manje, ali to je nekakav prosjek. Činjenica je da se mnogi žale na čistoću grada, od toga ne treba bježati, problemi su tu da se rješavaju i mislim da jednim odgovornim pristupom svih dionika, tu prvenstveno mislim i na poslovne subjekte i na građane, taj sustav će definitivno zaživjeti.

Istaknuo je da je cilj čišći grad i više odvojenog otpada.

- Njega svi skupa odvajamo u naš centar za gospodarenje otpadom na Marišćini koji redovno zaprima otpad s područja grada Rijeke, cijele Primorsko-goranske županije, naših otoka, Gorskog kotara i ostalih dijelova županije. Tamo se još izdvajaju i željezo, aluminij i gorivo iz otpada praktički se predaje onima koji su za to zaduženi, rekao je Filipović.

Korlaet: Otpad je tema broj jedan u Zagrebu, plave vrećice ključne za sustav

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet potvrdio je kako je u Zagrebu otpad tema broj jedan.

- U Zagrebu je to zaista "hot topic", kako mi se reklo, rekao te pojasnio prethodnu najavu da će Jakuševac zatvoriti.

- Da, istina, ali kad se uđe dublje u materiju, onda se vidi da je taj Jakuševac prvo bio loše dizajniran. Drugo, imali smo nesreću da smo kroz komunikaciju s državom, da su se tri ministra zaštite okoliša promijenila u tom našem mandatu, istaknuo je Korlaet.

Pojasnio je sustav plavih vrećica u gradu Zagrebu.

- Sustav vrećica koji smo uveli je usklađivanje s novim zakonom o gospodarenju otpadom, koji je pak usklađen s EU direktivom koja kaže, to se može sažeti u sintagmu, onečišćivač plaća. Dakle, EU direktiva nagrađuje one koji odvajaju, a penalizira one koji ne odvajaju. To su plave vrećice. Dakle, plave vrećice su svojevrsna moneta kojom se plaća onaj višak nerazvrstanog otpada. Plave vrećice nisu naš izum, vrećice tog tipa imaju drugi europski gradovi, primjerice Zürich, Bruxelles, London. Plavom vrećicom plaćamo varijabilni dio otpada. Postoji fiksna cijena, to je onaj obavezni dio, da tako kažem, i ovaj varijabilni koji ovisi o vama. Koliko razdvajate, toliko ćete plavih vrećica kupiti ili ne kupiti, pojasnio je Korlaet.

Naveo je kako je prodaja plavih vrećica porasla 19%.

- Plave vrećice, nažalost, u jednom dijelu pokazuju neko slaganje s nama kao političkom opcijom. Ali mislim da je to krivo, zato što smo mi gradska vlast, to je gradska odluka, i plave vrećice su uostalom sredstvo plaćanja usluge. Ne kupnjom plave vrećice i odlaganjem mješovitog komunalnog otpada u neke druge vrećice, zapravo se izbjegava plaćanje usluge gradskom komunalnom poduzeću Čistoća. Mislim da to nije sasvim fer. Pohvaljujem one građane koji koriste plave vrećice, mislim da su u većini. Ali isto tako ovi drugi bi se možda malo trebali zamisliti da to nije sasvim u redu, naglasio je Korlaet.

Sanacija Karepovca i planovi za budući centar za gospodarenje otpadom

Grad Split je sanirao tri četvrtine odlagališta Karepovac, a ostatak će ostati u funkciji do izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, što će se dogoditi u budućnosti. Trenutačno se na Karepovcu provodi proces otplinjavanja kako bi se iskoristili plinovi, a Grad Split također radi na novim metodama za tretman otpada.

Uveden je biostabilizator koji biološki obrađuje otpad i pretvara ga u kompost koji se koristi za vrtove i zelene površine. U fazi testiranja je i proces u kojem će mješoviti komunalni otpad biti rascjepkan, a biootpad izdvojen i tretiran za daljnje korištenje.

Projekt se provodi u suradnji s fakultetima, a ako bude uspješan, omogućit će produženi vijek trajanja Karepovca do završetka centra u Lećevici. Taj centar će prikupljati otpad iz okolnih područja, selektirati ga i koristiti kao sirovinu za energane planirane u Šibeniku.

Osijek: Zatvorena odlagališta, visoka reciklaža i edukacija građana

Grad Osijek zatvorio je tri odlagališta, uključujući ono u Sarvašu, a preostalo odlagalište Lončarica Velika bit će zatvoreno uz izgradnju novog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Grad je postigao visoki postotak reciklaže, s 57%, zahvaljujući infrastrukturi i savjesnim građanima.

Reciklažna dvorišta bilježe veliki broj posjeta, a odvajanje otpada na kućnim pragovima postalo je standard.

Osim toga, Osijek ulaže u edukaciju o otpadu koja počinje u vrtićima, kroz suradnju s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti, kako bi se djeca od najranije dobi educirala o važnosti pravilnog odvajanja otpada.

Marišćina: Deset godina uspješnog sustava i izazovi u zbrinjavanju otpada

Sustav Marišćina, koji je pokrenut prije deset godina, predstavlja iskorak u zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj. Implementacijom mehaničko-biološke obrade i odvajanja materijala poput željeza, aluminija i goriva, sustav je ispred drugih gradova u zemlji. Iako je sustav usklađen s europskim zakonodavstvom, Filipović ističe izazove u vezi s recikliranim frakcijama, koje se zbog globalnih tržišnih fluktuacija moraju dodatno plaćati za zbrinjavanje.

Grad Rijeka ulaže u edukaciju, od vrtića do škola, kako bi podigao svijest o važnosti odvajanja otpada. Osim osnovnog odvajanja, postoji i mogućnost reciklaže tekstila i bio razgradivih ulja, a građani mogu besplatno predati otpad u reciklažnim dvorištima.

Količina odvojenog otpada raste, no Filipović napominje da zakonodavni okvir treba poboljšati, osobito u pogledu troškova individualnog prikupljanja otpada, kako bi bio učinkovitiji i prilagođeniji lokalnim sredinama.

Centar za gospodarenje otpadom u Resniku: Rješenje za Zagreb do 2028. godine

Centar za gospodarenje otpadom u Resniku smatra se ključnim rješenjem za Zagreb. Korlaet ističe da je prethodna uprava zatekla fragmentirani projekt, koji je zbog novih EU direktiva morao biti započet iznova. Trenutačno se završava idejni projekt Centra, koji će obuhvatiti biokompostanu, sortirnicu i mehaničko-biološku obradu otpada, dok o eventualnoj spalionici odlučuje studija.

Završavamo idejni projekt koji će obuhvatiti tri komponente, a spalionica ovisi o studiji, rekao je Korlaet.

Grad je preuzeo odgovornost za zbrinjavanje glomaznog otpada, koji je prije bio u rukama privatnika, te građevinskog materijala u procesu obnove nakon potresa. Novi centar za reciklažu građevinskog materijala na Resniku omogućava ekološku obradu materijala koji se potom može koristiti u novoj gradnji.

Korlaet je također istaknuo da projekt u Resniku nije eksperimentalan, već se realizira u predviđenim rokovima. Do tada će grad koristiti Jakuševac, iako su zabilježeni problemi s lošim dizajnom, zbog kojih su nastali odroni.

- Odroni na Jakuševcu nisu naš grijeh, to su naslijeđeni problemi, dodao je.

Grad također implementira podzemne i polupodzemne spremnike za otpad, a tim stručnjaka aktivno traži optimalne lokacije za njihovu ugradnju, čime se eliminiraju estetski problemi s tradicionalnim odlaganjem otpada.

Ovi projekti predstavljaju značajan korak prema održivom upravljanju otpadom u Zagrebu, s ambicijom da se centar u Resniku završi do 2028. godine.

Snimka cijele emisije Otvoreno: