Brojni izazovi u gospodarenju otpadom; edukacija građana ključna

Na konferenciji Otpad 360° okupili su se u Zagrebu brojni stručnjaci i predstavnici vlasti kako bi pronašli odgovore na goruća pitanja o gospodarenju otpadom. 

Najveće odlagalište, zagrebački Jakuševec, najveći je problem. Da bi ga se napokon zatvorilo, što je tema svih predizbornih obećanja, potreban je Centar za gospodarenje otpadom.

- Prema hodogramu trebali smo podnijeti Ministarstvu studiju utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom i to smo napravili. Sada je na Ministarstvu da pokrene proceduru, da dobijemo dozvole i da možemo ići u gradnju, poručio je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Odvajanje otpada samo je jedno od rješenja. Osijek je među najuspješnijima u Hrvatskoj, ondje se odvojeno prikuplja 57% otpada.

- Što se tiče našeg odlagališta otpada Lončarica Velika uz takvo odvajanje otpada 2013. tamo se odlagalo 30 tisuća tona otpada, 2023. je to prepolovljeno na 15 tisuća tona otpada i mislim da brojke govore sve, istaknuo je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić. 

Primjer dobre prakse na sjeveru Hrvatske

- Devet općina i gradova na području Međimurske županije nosi prvo mjesto u odvajanju. Problem odvajanja otpada je u gradnji reciklažnog dvorišta za čitavi sjever, to je sortirnica u Piškornici koja se čeka već dobrih deset godina. Vjerujemo i nadamo se da će do 2028. ona biti dovršena, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca. 

Poreč s okolicom trenutačno je na 45% odvojenog otpada sa svojih 40 tisuća stanovnika. Njima, kao i drugim obalnim gradovima i općinama, problem je velik broj ljudi u ljetnim mjesecima, rekao je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

- Ako se komunalno poduzeće i lokalna samouprava kvalitetno organiziraju s infrastrukturom i prvenstveno edukacijom građana, mislim da u konačnici neće biti problema, poručio je Peršurić.

Puljak: Najveći dio Karepovca saniran

Otvaranju regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica nadaju se i u Splitu. Danas ondje odvajaju 80% više otpada nego prije četiri godine, rekao je gradonačelnik Puljak i dodao da je najveći dio Karepovca sada saniran.

- Mi smo tamo uspostavili sustav za biostabiliziranje otpada, biootpad pretvaramo u kompost. Počeli smo i s eksperimentalnom fazom tretiranja miješanog komunalnog otpada da bi iz njega izdvojili biootpad i kasnije ga pretvorili u kompost, naglasio je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.

Da bi se količine otpada smanjile, ključni element u procesu bit će i edukacija građana.

Do danas rok za dostavu lokacija nepropisno odloženog otpada

- Danas je posljednji dan da se jedinice lokalne uprave i samouprave mogu javiti na Poziv koji je raspisao Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prikupit ćemo sve prijave, analizirat ćemo ih i vidjeti koliki bi to bio financijski učinak, pokušati osigurati sredstva i u narednom periodu pomoći u sufinanciranju uklanjanja otpada s takvih lokacija, izjavio je Mirko Budiša novinarima na konferenciji "OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina". 

Fond i Ministarstvo taj su Poziv objavili 21. veljače nakon što je USKOK 14. veljače na temelju policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs i još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije.

Budiša je novinarima rekao da je u fazi istraga nepropisno odlaganje desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te hrvatskih tvrtki, koji su osumnjičenici zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca, utvrdit će se o kakvom otpadu se radi, koje su količine i kako to sanirati. 

Smanjiti količine komunalnog otpada  

Budiša je na konferenciji govorio o prilikama i prijetnjama gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Vezano za recikliranje i odlaganje komunalnog otpada, rekao je da Hrvatska još nije dostigla ciljeve iako je vidljiv značajan pomak prema njihovu ostvarenju. Ciljevi za komunalni otpad su oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu i popravkom najmanje 55 posto mase komunalnog otpada do 2025., 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. 

Na kraju 2023. ostvarena stopa recikliranja bila je 36 posto što predstavlja povećanje od 50 posto u odnosu na 2017. 

Od 2017. do 2023. Hrvatska je smanjila odlaganje komunalnog otpada sa 72 na 52 posto, a do 2035. godine cilj je smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagališta na 10 posto.