Škole pod demografskim pritiskom: Manje učenika, više zaposlenih

Broj novih osnovnoškolaca manji je za 4.000 nego prije deset godina, a srednje škole upisale su oko 100 razreda manje. Demografski pad snažno utječe na obrazovni sustav i novu školsku godinu, a osjeća se i na sveučilištima – u jesenskom upisnom roku ostalo je čak 15.000 slobodnih mjesta.

O tome su u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić govorili: doc. dr. sc. Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih; Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja; Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Hitrec: Neki razredi puni, neki prazni – pojavljuju se organizacijski viškovi

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, komentirala je manji broj učenika.

- Situacija je različita u različitim dijelovima Hrvatske i u različitim tipovima škola. Neki razredi škole su prepuni, neki su ostali prazni. Već se u ljetnom roku vidjelo da neki razredi neće ući u jesenski krug i da se neće upisati. A negdje je to bilo omogućeno u jesenskom roku pa su manji razredi, rekla je Hitrec.

Ponegdje ima problema s organizacijskim viškom, a ne tehnološkim viškom.

- Sigurno da ima u onim sredinama gdje nije upisan razredni odjel, ali već u ljeto su s osnivačem ti ravnatelji imali sastanke i stvorili neke planove zbrinjavanja organizacijskog viška, pojasnila je Hitrec.

Grancarić: U pet godina 14.000 učenika manje, a zaposlenih u školama 2.000 više

Urednica i voditeljica emisije Zrinka Grancarić prezentirala je statistika po kojoj imamo pad broja učenika, a istovremeno broj zaposlenih u školama raste. Po podacima ministarstva, kada se gleda prošlih pet nastavnih godina. vidi se da je ukupno u osnovnim i srednjim školama oko 14.000 učenika manje.

- Plava linija su učenici, a smeđa linija su zaposlenici. Broj zaposlenih je veći za oko 2.000, rekla je Grancarić.

Ivanković: Manje učenika u razredima, ali potreban isti broj nastavnika

Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, pojasnila je kako to da broj učenika pada, a broj zaposlenih raste.

- Vezano za omjer broja zaposlenih i broja učenika, važno je napomenuti da se smanjuje broj učenika u razrednim odjelima. Broj učenika u razrednim odjelima je definiran državnim pedagoškim standardom i on se kreće od minimalno 14 učenika do maksimalno 28. Dakle, ukupan broj učenika se smanjuje, a kako se smanjuje broj učenika, tako se posljedično može smanjiti i broj razrednih odjela, ali ono što mi vidimo je da zapravo taj broj razrednih odjela jest manji, ali ono što je manje, to je manji broj učenika, istaknula je Ivanković.

Podsjetila je da se svi u studiju, kada se prisjete svojeg obrazovanja, zasigurno mogu reći da je bilo puno više učenika u razredu.

No dodala je kako je istina da su brojke manje, a objasnila je i zašto.

- Zato što tamo gdje su manje sredine, posebno kada govorimo o osnovnom obrazovanju koje je obvezno za svu djecu u Republici Hrvatskoj, mora se osigurati sav onaj kadar koji je potreban da bi sva djeca imala jednake standarde. Tako da, u nekom trenutku gledajući trend pada broja učenika, zasigurno ovo što je gospođa Hitrec već rekla, doći će i do tehnoloških viškova u onom trenutku kada broj učenika padne znatno manje nego što je to prepisano propisima, pojasnila je Ivanković.

Na pitanje hoće li se to to zaista i dogodit Ivanković je rekla kako je podatak o broju prvašića ohrabrujući

- Ali kao što nam je poznato, ravnatelji i stručne službe škole svi rade na tome da se te norme koje određenim učiteljima i nastavnicima nedostaju popunjavaju na različite načine. Bude li se trend učenika i dalje smanjivao, doista je moguće da će postajati broj viškova kada govorimo o zaposlenicima osnovnih i srednjih škola, naglasila je Ivanković.

Mirosavljević: Nastavnici u više škola, djeca nespremnija za prvi razred

Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola komentirala je činjenicu da imamo nastavnike koji moraju raditi u nekoliko škola da bi popunili svoju normu.

- Sve ovisi o normi tjedna koju zapravo nastavnik ima i ovisno o području gdje je škola, kako možemo zadužiti, s čim možemo zadužiti. Osnovne škole imaju izvannastavne aktivnosti, izvanškolske aktivnosti, sve one dodatne, dopunske. Ovisi i koliko koja škola. opet ovisno o broju odjela, koliko možemo tjednog zaduženja nekom od nastavnika dati. Tako da oni zaista popunjavaju to u drugim školama, rekla je Mirosavljević.

Kazala je kako mora pojasniti oko velikog broja učitelja razredne nastave.

- Vi imate područne škole u malim ruralnim sredinama, imate područne škole gdje imate razredne odjele s dva-tri učenika jer svima treba biti omogućeno školovanje s obzirom na to da je osnovna škola obvezna. Primjerice, osobito u Slavoniji pa i u Dalmatinskoj Zagori, ali i drugdje u nekakvim ruralnim sredinama imamo zaista malo učenika. Ili primjerice kombinaciju prvog i drugog razreda gdje imate dva djeteta, tri djeteta i za tu djecu naravno da treba biti učiteljica. A onda opet u razrednoj nastavi se vežu tjednim zaduženjima i oni odgoji, profesori iz engleskog, iz stranih jezika, iz vjeronauka koji onda opet satnicu popunjavaju na drugim školama. Ako mi imamo vjeroučitelja kojeg šaljemo po područnim školama, on neovisno ili ima jedan ili dva djeteta u prvom razredu u područnoj nekoj školi, to je njegova satnica za taj sat on treba obaviti, odnosno odraditi s njima, pojasnila je Mirosavljević.

Potvrdila je da na taj način i za 14.000 učenika manje nam treba 700 učitelja i nastavnika više nego što smo imali. 

Mirosavljević je dala mišljenje i oko podatka upisa ove generacije učenika u prve razrede pri čemu je oko 10% djece odgodilo polazak u školu.

- To je jako velika brojka. Moram reći da je uvijek bilo takvih situacija, ali u ovoj situaciji i roditelji čak promišljaju. I oni promišljaju, važu, je li da dijete ima odgodu ili nema. Nekad su i roditelji ti koji su inicijatori te odgode, jer oni sami zapravo procjenjuju da im je dijete možda nezrelo, nespremno za polazak u prvi razred. Ono što mi radimo su testiranja koje rade i stručna služba škole i školska medicina, gdje zajedno testiramo učenike. I zaista djeca nam jesu sve izazovnija. Djeca su sve nespremnija za polazak u školu i sve su kasnije zbog raznih okolnosti u kojima odrastaju zrela za polazak u prvi razred, kazala je Mirosavljević.

Lakušić: Slobodna mjesta uglavnom na manjim učilištima, obrazovanje ključ budućnosti

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, komentirao je veliki broj slobodnih mjesta na jesenskim upisima na studijima.

- To je kad se gleda ugrubo broj slobodnih mjesta. Treba gledati gdje su ta slobodna mjesta, na kojim su visokim učilištima. Uglavnom se to radi o veleučilištima, radi se uglavnom o manjim sveučilištima. Ja mogu govoriti samo iz perspektive Sveučilišta u Zagrebu koje samo u ljetnom, znači upisnom roku, upisalo 82% svojih studijskih programa. U jesenskom će još popuniti vjerojatno 10-12% i mi smo na toj kvoti 92-93%, što je izvanredan rezultat, istaknuo je Lakušić.

Govorio je i o ispunjavanju kvote nastavnika.

- Što se tiče da imamo nastavnika možda koji nemaju popunjenu kvotu, to je naprosto nemoguće da se ostvari, budući da oni ne bi dobivali plaću u tom trenutku. Oni moraju imati ispunjenu kvotu, oni su  onda zaduženi za neke druge studijske programe, druge grupe. Nikada nije jedan nastavnik isključivo vezan za jedan studijski program, isključivo možda za jednu grupu studenata kad promatramo taj dio. A kad promatramo kvote ili grupe, te studijske grupe mogu biti od naravno 6, 7, 10, koje su minimalne, ovisno od područja do područja, do naravno veličine grupe, ovisno na studijskom programu. Tako da bez obzira kolika je grupa, nastavnik ima opterećenje, kazao je Lakušić.

Osvrnuo je i na određene studijske programe koji moraju postojati jer je to državna potreba.

- Ako se ne dogodi upis, nastavnik naravno ima opterećenje u drugom okruženju. A kad govorimo o ovoj činjenici, na koji način se učilišta skrbe i brinu o navedenom dijelu u narednom razdoblju, to je možda i izazov koji sada imaju sva sveučilišta s našim ministarstvima. To su programski ugovori, gdje upravo kroz te svoje razvojne komponente oni predviđaju kako će modificirati, uskladiti, unaprijediti studijske programe.

Dodao je kako je to potrebno da se u narednom razdoblju ne bi događale upravo ovakve činjenice, ovisno tome koliko nam je ulaz srednjih škola, i činjenice hoće li će Hrvatska omogućiti dolazak i stranih studenata na naše studijske programe kako bi te kvote bile na određenim sveučilištima koje je sada manjkaju popunjene i na taj se način pružila usluga koja je važna i bitna.

- Moram ovdje istaknuti, bez obzira koliki je problem i u osnovnoj, i u srednjoj školi, i možda ovaj element koji se preslikava nakon određenog broja godina na visoko obrazovanje, da je obrazovanje ključ budućnosti svake države. I tu treba uvijek pažljivo, naravno sa našim partnerima, to je Ministarstvo znanosti, skrbiti i voditi računa na koji način ćemo imati kvalitetno i dostatno prvo financirano obrazovanje, kako bi naša budućnost u državi bila što važnija, bitnija za naše građanstvo, istaknuo je Lakušić.

Reorganizacija i kvote ključ optimizacije visokog obrazovanja

Državna tajnica Ivanković osvrnula se na izjave novog predsjednika Rektorskog zbora, prof. Josipa Faričića, koji je najavio da bi visoko obrazovanje trebalo doživjeti ozbiljne promjene – od gašenja studija bez upisanih studenata do spajanja manjih učilišta s većima.

Ministarstvo itekako vodi računa o optimizaciji sustava, ali nije intencija gasiti učilišta u pojedinim sredinama, već ih reorganizirati. Treba otvarati programe koji su potrebni tržištu rada, modernizirati postojeće i otvarati ih prema stranim studentima, naglasila je Ivanković.

Dodala je da visoka učilišta trebaju odgovornije planirati kvote. Ne trebamo svugdje iste studije, ali moramo pratiti potrebe društva. Primjer su logopedija i edukacijska rehabilitacija, gdje postoji velika potražnja.

Zaključila je da bolja prilagodba kvota može smanjiti jaz između broja upisanih i raspoloživih mjesta.

Problem manjka nastavnika u STEM-u

– Natječaji za matematiku i informatiku rijetko privlače kandidate; za svaki od tih natječaja dolazi samo po jedna molba, dok za predmete poput ekonomije stiže desetke prijava. U manjim sredinama situacija je još teža, rekla je Hitrec.

Dodala je da iako trenutačno broj nestručno zastupljenih predmeta nije velik, takva nastava ugrožava kvalitetu obrazovanja.

– To je velika opasnost jer učenici ne dobivaju kvalitetnu nastavu, a pitanje je kako motivirati studente za nastavničke studije u ovim područjima, naglasila je Hitrec.

Novi programi na učiteljskim fakultetima rješenje za nedostatak STEM nastavnika

Lakušić se osvrnuo na pitanje motivacije maturanata za nastavnička zanimanja, posebno u STEM području.

Problem nedostatka nastavnika kemije, fizike, matematike i biologije još uvijek je prisutan. Ministarstvo je pokušalo dodatno stipendirati studente tih smjerova, ali rezultati nisu bili značajni, rekao je Lakušić.

Dodao je da je prijedlog sveučilišta stvaranje specijaliziranih programa na učiteljskim fakultetima, u suradnji s prirodoslovno-matematičkim, kako bi se brže i dugotrajnije educirali kadrovi.

Na taj način učenici ne bi morali završavati pune studije na prirodoslovno-matematičkim fakultetima, a škole bi dobile stručne nastavnike brže i učinkovitije, naglasio je Lakušić.

STEM nastavnici u osnovnim školama još izazov, pojačani smjerovi bi pomogli

Mirosavljević je pojasnila kakva je situacija s nastavnicima u osnovnim školama.

U razrednoj nastavi od 1. do 4. razreda situacija je relativno dobra, jer učiteljice na neodređeno pronalazimo bez problema. Teže je u predmetnoj nastavi, posebno u STEM području, iako manje nego u srednjim školama, rekla je Mirosavljević.

Napomenula je da bi ponovno uvođenje pojačanih smjerova na učiteljskim fakultetima, koji su ranije omogućavali da učitelji predaju matematiku, prirodoslovlje ili kemiju, značajno pomoglo osnovnim školama.

Problem je više u velikim gradovima, dok u manjim sredinama situacija nije kritična, dodala je Mirosavljević.

Male škole izazov, nastavnici motivacija budućih talenata

Ove godine kvote na učiteljskim fakultetima za razrednu nastavu popunjene su u cijelosti, što je pozitivna vijest nakon deset godina. Male područne škole važan su faktor za opstojnost malih mjesta i demografsku revitalizaciju, no njihova organizacija je izazovna – učitelji često rade na više škola, a rasporedi i prijevoz dodatno kompliciraju rad.

Lakušić je istaknuo je važnost motivacije mladih za nastavnički poziv, posebno u STEM područjima, te prepoznavanja talenata u osnovnim školama.

Ivanković je najavila je početak programa osposobljavanja za 755 operativnih djelatnika za zaštitu i sigurnost, koji će tijekom dva do tri mjeseca dobiti potrebne kvalifikacije.

Hitrec je dodala da škole čekaju suglasnosti osnivača za raspis natječaja, no postoji dovoljan interes kandidata.

Modularna nastava u strukovnim školama započela je bez većih problema, a učenici i nastavnici su optimistični oko modernizacije obrazovanja.

Pogledajte cijelu emisiju: