Raprava o 'plivajućem' PDV-u, novom alatu Vlade za niže cijene goriva

Zastupnici raspravljaju o Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost čime bi se omogućilo uvođenje tzv. plivajućeg PDV-a. Dodatni je to alat kojim bi Vlada, zbog energetske krize koju je prouzročio rat u Iranu privremeno mogla smanjiti PDV na gorivo s 25 na maksimalno 15 posto. 

Oporba traži jamstva protiv mogućih zlouporaba i komentira: uzima se iz lijevog i vraća u desni džep.

Ćorić: Cilj je zaštita potrošača i stabilnost

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je u Saboru kako Vlada predlaže izmjene Zakona o PDV-u s ciljem zaštite potrošača, održanja stabilnosti i regulacije tržišta energenata.

Izmjenama bi Vlad bilo omogućeno da Uredbom, a ne stalnim izmjenama zakona, potencijalno smanjuje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za 10 posto,  no do primjene te mjere bi došlo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.

- Posebne okolnosti uslijed ratnih zbivanja na Bliskom istoku zahtijevaju pravovremenu reakciju kako bi se stabiliziralo tržište bez odgađanja, a koje bi nastalo provođenjem redovnog zakonodavnog postupka. Predložena izmjena Zakona još je jedna mjera s ciljem amortizacije aktualne situacije, kazao je Ćorić predstavljajući predložene izmjene saborskim zastupnicima.

Vlada bi Uredbom mogla propisati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama te period važenja Uredbe, dodao je.

Ćorić: Stopa na naftne derivate može biti minimalno 15% i RH će se toga držati

Odgovarajući na pitanja zastupnika o tome kako će se spriječiti moguće zlouporabe s obzirom na to da nije propisano na koje će se količine primjenjivati koja stopa PDV-a, Ćorić je naglasio kako su manipulacije onemogućene propisivanjem marži na pojedine energente u okviru njihovih cijena "pa ne može doći do prelijevanja u nečije privatne džepove".

- Kod izmjene PDV-a u segmentu energenata stvar je znatno jednostavnija nego u slučaju nekih drugih roba i smanjenje stope PDV-a trebalo bi utjecati i na smanjenje cijene, poručio je na oporbene teze da smanjivanje PDV-a na hranu i druge potrepštine nije u konačnici rezultiralo i smanjenjem cijena.

Boris Lalovac (SDP) upitao je kakvo je mišljenje Europske komisije o ovim izmjenama Zakona s obzirom na to da se u EU direktivi u tom kontekstu ne navodi gorivo te hoće li se, ako dođe do realizacije Uredbe, koristiti postojeće stope PDV-a ili će se ići s nekim drugima. Minimalna stopa za gorivo je 15 posto, a neke zemlje su išle i s nižima, dodao je Lalovac.

- Jasno je naznačeno da na naftu i naftne derivate stopa može biti minimalno 15 postotnih bodova i Hrvatska se misli pridržavati tog pravila. Komunikacija s EK će uslijediti ukoliko će biti potrebe za donošenjem Uredbe, sada je jasan cilj otvoriti manevarski prostor unutar zakonodavnog okvira ukoliko dođe do eskalacije situacije. Želimo biti spremni i nadamo se da neće biti potrebe za tim, odgovorio je ministar.

Preostaje nam nadati se da će doći do deeskalacije situacije, no ako ne dođe, dodao je, Vlada je tu jasno na poziciji daljnje obrane gospodarske aktivnosti i zaštite standarda naših građana.

Oporba problematizira nejasno definiran pojam posebnih okolnosti

Oporbeni zastupnici ustvrdili su kako je pojam "posebnih okolnosti" neprecizno definiran te da nisu jasni kriteriji kada se uopće ova mjera može aktivirati, a problematizirali su i to što se ne propisuje maksimalna ni minimalna stopa koju Vlada može propisati u tim okolnostima za energente.

- Na temelju kojih kriterija se određuju posebne okolnosti, kolika bi to bila cijena barela nafte kada stupaju posebne okolnosti, upitao je nezavisni Nino Raspudić.

Iako iz opozicije pozdravljaju smanjenje stope PDV-a ukoliko će za time biti potrebe, ne slažu se da Sabor daje bianco ovlast Vladi da sama određuje porezne stope i da se marginalizira parlament u donošenju odluka.

- Naše izmjene tiču se jednog poreznog oblika i to u vrlo ograničenim posebnim okolnostima i zbog toga držimo da su u skladu s Ustavom, ustvrdio je ministar.

Što se tiče "posebnih okolnosti", ministar je istaknuo kako su one regulirane općim poreznim zakonom.

- A što se tiče stopa, intencija Vlade je smanjivati je. Opća stopa PDV-a je 25 postotnih bodova, a stopa na energente podložne trošarinama smanjivala bi se prema 15 postotnih bodova, rekao je.

Ivica Ledenko (Most) i Predrag Mišić (DP) upitali su kako će se eventualno aktiviranje ove mjere odraziti na državni proračun.

- Porast cijena je u nekoliko navrata bio kompenziran smanjenjem trošarina. Ukupan efekt ovih mjera na proračun u 2026., ukoliko bi sve ostalo nepromijenjeno i bez uvođenja niže stope PDV-a na količinama goriva, za prošlu godinu bio bi neki minus od 100 milijuna eura. Dakle, 100 milijuna eura je više kompenzirano u sustav nego je prikupljeno uslijed većih cijena, naveo je Ćorić.

- I ovo odricanje, ukoliko do njega dođe, nosit će određeni iznos sredstava koji će trebati nadoknaditi, no držimo da će ekonomska aktivnost ove godine, kao i uštede koje će se uraditi biti dovoljne da se slika konačno i dalje održava fiskalnom stabilnom i poticajnom za daljnji ekonomski rast, poručio je.

Vremensko ograničenje trajanja Uredbe

Oporba upozorava da su sve dosadašnje mjere imale malen učinak za građane, optužuju Vladu da je u proteklih 10 godina propustila učiniti konkretne korake i sada smo država s najvišom stopom inflacije u eurozoni.

- Uvijek pribjegavate jednim te istim metodama, a to je da Vlada spašava, kazala je Dalija Orešković (DO i SIP).

- Rezultat toga je da građani to uopće nisu osjetili jer su cijene hrane u prosjeku išle 40 posto gore, a cijene nekih namirnica su probijale plafone usprkos vašim mjerama, poručila je Sabina Glasovac (SDP).

Radu Borić (Možemo!) zanimalo je vremensko trajanje Uredbe, a Ćorić je istaknuo kako su sve dosadašnje koje se tiču trošarina donošene na rok od dva tjedna. Intencija će i s ovom Uredbom biti da vrijedi najkraće moguće vrijeme kako bi se mogla revidirati, kazao je.

Marijana Puljak (Centar) pitala je što je s trošarinama na gorivo i autoplin.

- Što se tiče iscrpljenosti trošarina, to se odnosi na dizelska goriva. Ostaje nam europski dio trošarine oko kojeg vodimo komunikaciju s Europskom komisijom. Što se tiče benzina, tu još postoji prostora za smanjenje trošarina, a za plin trošarina nije ni propisana, naveo je ministar.

HDZ-ovi zastupnici isticali su kako će ove izmjene omogućiti brzo, kvalitetno i učinkovito reagiranje Vlade na šokove koji se još mogu dogoditi, a u interesu građana, gospodarstva, poljoprivrednika, ribara te osiguranja opskrbe energentima.

- Prema Euronews Businessu u tjednom biltenu o nafti Europske komisije vidimo da je RH bila šesta u rastu cijena dizel i eurosuper goriva, ali da je, kada se usporedi 23. veljače i 20. travnja, dvadeset i treća država po cijeni goriva. To je ono što je Vlada već napravila i ključno je da građani znaju da će, bez obzira na rast cijena goriva na globalnoj razini, zahvaljujući Vladi imati puno jeftinije gorivo nego druge države EU, naglasio je HDZ-ov Nikola Mažar.

Lalovac: Moguće pravne nesigurnosti

- Smatram ovo dobrim i podržavam jer Vlada u izvanrednim okolnostima mora imati instrument da smiri tržište, pogotovo kada se na svjetskim tržištima događa ovakav poremećaj, no ovim izmjenama mogu se otvoriti brojna pravna pitanja", ustvrdio je Boris Lalovac u ime Kluba SDP-a, govoreći o izmjenama Zakona vezanima uz tzv. 'plivajući' PDV.

- Uredba će imati ograničeno vrijeme, ali nitko ne zna koliko će to biti dok je, primjerice, Španjolska rekla da će biti ograničena na vrijeme od ožujka do lipnja. Što se tiče posebnih okolnosti, ovdje se Vlada poziva na opći porezni zakon, koji se odnosi na poduzetnike, donesen za vrijeme COVID-a, a ne na državu. Nadalje, mi imamo jednu od najnižih cijena goriva, najniže trošarine i kako onda pravno na razini EU obrazložiti da su se u Hrvatskoj dogodile baš posebne okolnosti, a cijena goriva je 40 posto jeftinija nego u Njemačkoj? Podržavam, ali navodim kako se mogu otvoriti pravne nesigurnosti", rekao je Lalovac. 

Benčić vladajućima: Problem je vama dati ovlast

Sandra Benčić (Klub Možemo!) ocijenila je kako je intervencija države u snižavanje stope PDV-a bitna za poljoprivrednike jer je to jedina mogućnost da im se snizi cijena energenata potrebnih za proljetnu sjetvu. Svi želimo da su energenti našim građanima jeftiniji, no problem je vama dati ovlast, poručila je vladajućima.

- Imali ste 25 milijardi eura za povećanje energetske samodostatnosti, zelenu tranziciju, rješavanje prehrambene nesamodostatnosti, povećanje konkurentnosti, izvoza... Plenkovićeva inflacija je obilježena činjenicom da ste stvorili ekonomski model koji ju generira, koji ne proizvodi, koji Hrvatsku čini ovisnijom, generira radna mjesta koja traže isključivo jeftinu radnu snagu... To je sukus vaših 10 godina i sada od nas tražite da prebacimo parlamentarnu ovlast na tu istu Vladu, rekla je.

Svojim izlaganjem izazvala je dizanje niza pločica zbog povrede Poslovnika. Josip Borić iz HDZ-a podsjetio je na izborne rezultate, istaknuvši da je premijer Andrej Plenković uvjerljivo pobijedio, što, prema njegovim riječima, pokazuje podršku građana Vladinu programu, uz poruku da Benčić svoje prijedloge predstavi zagrebačkoj vlasti.

Na to je SDP-ov Saša Đujić uzvratio kako Plenkovićeva pobjeda nije bila uvjerljiva, tvrdeći da Vlada opstaje uz političku trgovinu, te naglasio da je jedini uvjerljivi pobjednik izbora bio predsjednik Zoran Milanović.

Nikola Mažar iz HDZ-a odgovorio je oporbi kako se ne može pomiriti s dugotrajnim statusom oporbe, dok je Majda Burić istaknula da se stopa siromaštva u Hrvatskoj smanjuje, za razliku od Zagreba, za što je prozvala vlast Možemo!. Marko Pavić dodao je kako su u posljednjih deset godina, zahvaljujući Vladi, plaće i mirovine udvostručene.

Zastupnici Možemo! uzvratili su da je Zagreb među regijama Europske unije s najmanjim rizikom od siromaštva te su kao primjer naveli Karlovac, gdje je, unatoč smanjenju poreza, došlo do znatnog rasta komunalnih i drugih troškova.

'Uzimaju iz lijevog džepa da bi vratili u desni, ali manje'

Ivica Ledenko (Klub Mosta) ustvrdio je da je plivajući PDV zapravo priča o inflaciji i standardu hrvatskih građana. "Vlada najprije kroz uvećanu cijenu usluge i proizvoda ubire nominalno veću sumu novca od PDV-a i onda ga zaštitnički vraća kroz vatrogasne mjere građanima. To je ovaj zakon u svojoj suštini, politička odluka u kojoj vam uzimaju iz lijevog džepa da bi vam vratili u desni, samo uzmu 100, a vrate 10", kazao je.

Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) smatra da ovo nije instrument za zaštitu građana nego instrument diskrecijske vlasti bez jasnih kriterija, a u politici, ističe, diskrecijska vlast bez kriterija uvijek završi korištena šire nego što je bila namijenjena. Zakon obećava jeftinije gorivo, ali ne daje nikakvu garanciju da će se to obećanje ispuniti, kazala je.

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) podsjetio je da su posljednji put kada su se predlagali zakoni slični ovome u Hrvatskoj u roku od samo nekoliko mjeseci održani parlamentarni izbori. Ovim izmjenama zakona, naglasio je, sada im nude vrlo sličnu priču i predlažu Saboru da prepusti Vladi diskrecijsko odlučivanje o proglašenju 'posebnih okolnosti' u kojima će se u cijelosti razvlastiti Sabor, a na njegovo mjesto stupiti Vlada.

I on traži odgovore koje su to točno 'posebne okolnosti' i koja bi granica cijene barela nafte na relevantnom tržištu trebala biti nakon koje se nedvosmisleno proglašavaju 'posebne okolnosti'.

HDZ: Vlada opet pokazala zrelost

Anton Kliman (Klub HDZ-a) ustvrdio je kako je Vlada opet pokazala zrelost i dobar 'tajming' za donošenje ovog Zakona, kao što je pokazala prilikom donošenja odluka Uredbom kada je snizila trošarine na gorivo.

- Treba uzeti u obzir da je ovo nevjerojatna situacija koja nije bila zabilježena od naftne krize 70-ih godina, ovo je dodatni alat i dobra priprema za sve ono što bi nas moglo čekati, za ne daj Bože. Tu je i naš zahtjev da se uđe i u europski dio trošarina kako bi mogli i tu intervenirati da bi olakšali i poslovanje i život hrvatskih građana", rekao je.