Besplatni obrok: izazova mnogo, rijetke škole koje učenicima nisu dale ništa

10.01.2023.

22:17

Autor: M.M./Otvoreno/HRT

Gosti Otvorenog

Gosti Otvorenog

Foto: Otvoreno / HRT

Od jučer je za sve učenike u osnovnim školama osiguran obrok u iznosu od jednog eura i 33 centa na dan. Kako su protekla prva dva dana? Koji su problemi? Ministar znanosti i obrazovanja poručio je da nijedan učenik ne bi smio ostati bez obroka. Ali u nekim školama su, ipak, ostali bez njega jer ga, kako kažu, nije bilo moguće osigurati zbog neadekvatnih tehničkih, prostornih i kadrovskih uvjeta.

Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekla je kako teškoća ima, ali da će ih u hodu premostiti te da će sljedeći tjedan biti sigurno lakše svima.

Osvrnula se i na slučaj u Samoboru, gdje su, od pet škola, tri uspjele organizirati obrok za djecu, dok u dvije to nije bilo moguće zbog tehničkih, prostornih i kadrovskih problema. 

- Na temelju sastanaka koje smo imali sa svim osnivačima škola, neovisno o tome tko je osnivač, pokušali smo premostiti te teškoće. Osnivač je taj koji je u suradnji s ravnateljima škola to trebao već riješiti, rekla je. 

"Sad se vidi koliko se prije ulagalo u škole" 

Antonija Mirosavljević
, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, rekla je kako je izazova mnogo te da su rijetke škole koje učenicima nisu dale ništa.

- Ravnatelji ulažu iznimne napore, ali ako nemaju nikakve uvjete za davanje prehrane i ako se dobavljači nisu javili, ravnatelji su tu nemoćni. Sada se vidi koliko se davno prije ulagalo u škole, koliko su opremljene i sposobne za provedbu ove odluke, istaknula je. 

Dodala je kako smatra da je odluka trebala doći jer će se, kako je rekla, "napokon morati osigurati uvjeti da svako dijete u RH dobije obrok".

Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole Vjekoslava Paraća u Solinu, rekao je kako su škole u njihovoj županiji građene 60-ih i 70-ih godina te da nemaju kuhinje i blagovaonice. 

- Mi smo od prvog dana zaključili da nam nema druge nego se zajednički udružiti i u lokalnom području pronaći odgovarajućeg vanjskog dobavljača. Našli smo privatnu tvrtku koja se dosta lomila oko toga ući u posao ili ne. Dogovorili smo se na časnu riječ, još nemamo nikakvih papira. Došli smo do zaključka da ćemo imati znatnijih teškoća, ali da ćemo ih u hodu rješavati, rekao je. 

Istaknuo je kako nisu ni sami zadovoljni onim što nude djeci jer nisu imali prevelikog izbora za prve dane, ali da su se snašli.

- Ograničenja su bila brojna, problem je što je to pokrenuto u doba božićnih i novogodišnjih praznika. Mnoge tvrtke su tada na godišnjima, imaju inventure, lageri su ispražnjeni... Poteškoće i nedostatke koje smo uočili u prva dva dana pokušat ćemo otkloniti, rekao je.

Osječko-baranjska županija u prednosti 

Josip Mandurić
, ravnatelj Osnovne škole "Antun Mihanović" u Osijeku, rekao je da su oni, za razliku od velikog dijela Hrvatske, u prednosti jer Osječko-baranjska županija i Grad Osijek već petu školsku godinu financiraju besplatnu prehranu za sve učenike osnovnih škola.

- Nama prelazak na ovakav oblik prehrane nije bio težak. Dobili smo dodatni poticaj u smislu jače financijske potpore u osmišljavanju jelovnika, obroka koje ćemo ponuditi učenicima. Grad Osijek je u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo u Osječko-baranjskoj županiji, a prema nacionalnim smjernicama za prehranu učenika osnovnih škola, složio jelovnik koji nam olakšava funkcioniranje u smislu da svaka škola prema svojim mogućnostima i tehničkim uvjetima taj jelovnik primjenjuje i osigurava učenicima obrok koji što je više moguće odgovara svim standardima, rekao je.

Pet posto roditelja ne želi besplatni obrok 

Antonio Jurčev
, ravnatelj Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Zagrebu, rekao je kako nije bilo jednostavno proteklih tjedana, ali da su ravnatelji dali sve od sebe kako bi ta mjera zaživjela.

- U Zagrebu su sve škole krenula s besplatnim obrokom, on je u većini slučajeva mliječni i stvarno pokušavamo da je taj obrok nutricionistički što bogatiji, rekao je.

Istaknuo je i kako postoji problem, a to je da kako raste kvaliteta hrane, djeca tu hranu manje konzumiraju te da im ostaje više hrane.

- Školski sustav će trebati raditi i na tom dijelu da djecu uči da je zdrava hrana nužna te da bi je trebala što više jesti.

Na pitanje uzimaju li sva djeca obrok, Jurčev je rekao kako u njegovoj školi oko 5 posto roditelja ne želi iskoristiti mjeru besplatnih obroka.

- To ovisi o školama i o kvartu. Ova mjera ima velike prednosti, dobrobiti koje donosi u sustav. Neke škole će je moći bolje primijeniti, odnosno učenici će imati veće potrebe za njom, naglasio je.

Djecu učiti što je zdrav obrok

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da bismo do 2027. trebali imati uvjete za rad u jednoj smjeni i redoviti školski obrok. 

Antonija Mirosavljević rekla je kako bi do tada trebalo prostorno i kapacitetno riješiti hrvatske škole, ali da su problem veliki gradovi, u kojima škole nemaju prostora za širenje.

- Već sada su raspisani natječaji za projektnu dokumentaciju za nadogradnju i gradnju škola. Ne mogu reći hoće li do tada sve škole uspjeti riješiti prostorni kapacitet. Problem su veliki gradovi - Zagreb i Split, čije škole nemaju prostornog kapaciteta za gradnju i širenje, istaknula je.

Na upit što se može poboljšati u ovoj mjeri, rekla je da je to odgoj djece, kako bi znala što je zdrav i dobar obrok.

- Svima nama je u fokusu učenik i naravno da želimo da ono što se skuha u školama, da se tamo i pojede. Dosta hrane se baci, pogotovo kad je riječ o varivima - mahune ili kelj. Djeca sjednu i pojedu možda žlicu i ostave. Moramo sustavno učenike odgajati da znaju što je zdrav i dobar obrok. To se ne može napraviti preko noći i na tome ćemo raditi, rekla je Mirosavljević.

Jurčev je dodao da treba dobro planirati koliko djece jede te da bi roditelji trebali najavljivati izostanke na vrijeme, kako bi se što manje hrane bacalo.

- Vidjet ćemo kako će ići u budućnosti, ali djecu treba učiti što jesti i što je zdravo, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!