Sabor donio Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza

Hrvatski sabor u petak je donio Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima koji omogućuje pravosudnim tijelima jedne članice EU pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici.

Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica. Elektronički dokazi su primjerice podaci o pretplatniku, adresa za internetski protokol, odnosno IP adrese, e-pošta te poruke unutar aplikacije.

Zakonom se značajno olakšava prekogranično pribavljanje elektroničkih dokaza u okviru pravosudne suradnje s državama članicama EU te se pravosudnim tijelima omogućuje pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga čime se skraćuje postupak.

Kao središnje tijelo koje osigurava dosljednu i proporcionalnu primjenu odredaba ovoga Zakona propisana je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, koja vodi registar imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika.

Donesen je i Zakon o kontaminantima koji se usklađuje s propisima EU u području kontaminanata u hrani i propisima kojima su uređene službene kontrole hrane. Zakonom se definiraju uloge nadležnih tijela za izradu godišnjeg plana kontrola prisutnosti kontaminanata u hrani kao i izvještavanje o rezultatima. Osim toga, ribarskoj inspekciji dodana je nadležnost za provedbu službenih kontrola u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima.

Parlament je donio i zakon kojim EU želi doprinijeti smanjenju uništavanja bioraznolikosti na globalnoj razini deforestacijom i degradacijom šuma, te smanjenju stakleničkih plinova očuvanjem šumskih površina. Riječ je o Zakonu o provedbi EU uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma.

EU uredba o robi i proizvodima povezanim s deforestacijom u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje od 31. prosinca 2025. godine u svim državama članicama Europske unije pa tako i Hrvatskoj.

Uredbom Europske unije širi se popis regulirane robe i proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, pa se osim drva dodaju i goveda, kakao, kava, palma uljarica, kaučuk i soja te relevantni proizvodi od njih.

Kako je za provedbu EU uredbe o deforestaciji nadležna Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu izmijenjen je i zakon o toj Agenciji. Izmjenama zakona ustrojava se Centar za kontrolu roba i proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma sa sjedištem u Osijeku, kao i nova ustrojstvena jedinica Agencije koja će obavljati poslove povezane s provedbom Uredbe.

Sabor imenovao Nikolinu Moslavac članicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Hrvatski sabor je u petak, sa 76 glasova, imenovao Nikolinu Moslavac članicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, umjesto preminulog člana Denisa Matića.

Moslavac je diplomirana pravnica koja 21 godinu radi u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), od srpnja 2011. voditeljica je AZTN-ova Odjela za ocjenu koncentracije poduzetnika.

Prije AZTN-a radila je kao pravnica u društvu Planet komunikacije iz Zagreba, kao sudski vježbenik-volonter iz radnog odnosa na Općinskom i Županijskom sudu u Zagrebu te kao voditeljica pravnih poslova u društvu Horizont produkcija u Zagrebu.

Imenovana je temeljem javnog poziva na kojem je zaprimljeno deset prijava, a svi su kandidati ispunjavali formalne uvjete. Na razgovor, na koji su pozvani svi kandidati, pristupilo ih je osmero. Na temelju provedenog postupka i rezultata intervjua, Moslavac je ostvarila najveći broj bodova i Vlada je predložila Saboru da ju imenuje.

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je tijelo koje upravlja radom Agencije, a ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća. Imenuje ih i razrješava Sabor, na razdoblje od pet godina te mogu ponovno biti imenovani.

Sabor je prihvatio i nekoliko izvješća koji se odnose na prošlu i pretprošlu godinu. To su Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Hrvatske za 2023., izvješća o radu povjerenstva za fiskalnu politiku i o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za 2024. godinu te Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. lipnja 2025.

Sabor nastavlja zasjedati u utorak, 9. prosinca, a rad u ovoj godini zaključuje u ponedjeljak, 15. prosinca kada će biti zadnje glasovanje.