HZZO poskupljuje dopunsko - Krolo i Krstičević kritiziraju sustav

Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a raste 62% pa će mjesečna premija skočiti s 9,29 na 15 eura. Što građani zapravo dobivaju za taj novac?

Hoće li povećanje premije pomoći bolnicama da smanje dugove ili samo produbljuje prazninu u zdravstvenom proračunu? Zašto dopunsko osiguranje koristi tek mali dio građana, milijun i 600.000 ljudi? Koliko nas uistinu stoji zdravstveni sustav? Neka su to od pitanja o kojima se govorilo u emisiji HTV-a Otvoreno.

Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala bili su: zamjenica ravnatelja HZZO-a Morana Krušarovski, član saborskog Odbora za zdravstvo Mišo Krstičević (SDP), državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Tomislav Dulibić te zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo.

Krušarovski o poskupljenju dopunskog: Nova cijena pokriva stvarne troškove

Zamjenica ravnatelja HZZO-a Morana Krušarovski komentirala je poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja od gotovo 6 eura mjesečno, odnosno oko 9 milijuna eura više svakog mjeseca u kasu za zdravstvo.

- Prateći trendove u proteklih nekoliko godina, čak i više od nekoliko godina, vidljivo je povećanje troškova zdravstvene zaštite, troškove povećanje rashoda uopće. Nakon što smo iscrpili sve mehanizme postojeće zalihe, rezerve koje smo imali u našem segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja, dali smo ovaj prijedlog koji se trenutačno nalazi na javnom savjetovanju. Ova cijena od 15 eura mjesečno trebala bi biti dovoljna da pokrije upravo ono što dopunsko zdravstveno osiguranje i jest. Dopunsko zdravstveno osiguranje je razlika do pune cijene iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pravdala je Krolo poskupljenje.

Dala je primjer neke usluge koja košta tisuću eura.

- Nekakav postupak magnetske rezonance ili neki drugi primjer osiguranik, bez obzira ima li dopunsko ili ne, 80%, znači 800 eura. To plaća umjesto osiguranika obvezno zdravstveno osiguranje i to sa sve građane Republike Hrvatske koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje. I zakonodavac je rekao ovih 20% ili će osiguranik plaćati sam prilikom korištenja te zdravstvene zaštite ili umjesto njega dopunsko zdravstveno osiguranje, pojasnila je Krušarovski.

Dodala je da se samo ovim primjerom daje 200 eura za jednu dijagnostičku pretragu u odnosu na cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Navela je i ,kako je cijena zadnji puta mijenjana 2013. godine.

Krstičević: Hrvatski čovjek treba besplatno i dostupno zdravstvo

Član saborskog Odbora za zdravstvo Mišo Krstičević (SDP) misli kako bi se o poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo govoriti iz perspektive hrvatskog čovjeka.

- Što hrvatski čovjek treba? On treba jedno zdravstveno osiguranje koje mu je besplatno, koje mu je blizu i koje mu je brzo dostupno u trenucima kad ne daj Bože nešto njegovom djetetu, njegovom roditelju ili njemu samome treba. Međutim, kao što vidimo, političari, liječnici, razne udruge su dopustili da hrvatski čovjek takvu situaciju sa svojim zdravstvenim sustavom nema, kazao je Krstičević.

Smatra da je previše tehničkih detalja, previše izgovora - ovo može radi ovoga, ali ovo ne može radi toga. Ali i u zdravstvu i svugdje u današnjem društvu, kad privatni kapital nešto treba, onda se sva vrata otvaraju. Kad je potrebno nešto napraviti za privatni interes nekog od političara ili ljudi koji imaju utjecaje preko tog kapitala, onda sve može. A kad nešto treba za zdravstveni sustav našeg čovjeka, onda je puno tih tehničkih detalja i sve se vrti u krug samo da se kaže da se ne može, tvrdi Krstičević.

Smatra kako je problem naš odnos prema javnom zdravstvu.

- Svjetska zdravstvena organizacija, a samim time se Hrvatska i diči, nas je uvrstila u, ja mislim, 73 zemlje u cijelom svijetu koje imaju univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ona je pod broj 1 besplatna. Pod broj 2 mi imamo Ustav koji jamči svakome pravo na zdravstvenu zaštitu. Je li tu piše da se nešto treba naplaćivati? A mi danas imamo 1,7 milijuna ljudi u Hrvatskoj koji ne plaćaju to dopunsko zdravstveno osiguranje, a 1,6 milijuna plaća. Što je s tim ljudima? Je li njima to besplatno? Mislim, besplatno na kraju nije nikome osim onima kojima država svejedno plaća, kazao je Krstičević.

Smatra kako se iz džepova ljudi koji rade izvlači neznačajnih gotovo 2% ukupnog budžeta zdravstvenog sustava te da ih se stavlja u džepove kapitalista odnosno poslodavaca.

- Ovakav dopunski model treba dokinuti i u prvom redu to prebaciti nazad na doprinose, maknuti teret s ljudi koji rade i prebaciti ga ponovno na poslodavca. Ali i opet ne dolazimo do kraja. I dalje je naš sustav podfinanciran. Kako i na koji način tome doskočiti - e to je već pitanje za malo širu raspravu, uvjeren je Krstičević.

Dulibić: Poskupljenje dopunskog nužno za pokriće troškova

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Tomislav Dulibić istaknuo je kako Hrvatska ima najveći udio javnog financiranja u zdravstvu unutar cijele EU.

- To ne govorim ja, nego su to podaci Eurostata. Imamo i najmanje izdvajanje iz džepova osiguranika. Tzv. "out-of-pocket payment" u EU kod nas je najniže. Udio javnog financiranja zdravstva u Hrvatskoj od svih članica EU je najviše, rekao je Dulibić.

I on je naveo kako se cijena dopunskog osiguranja nije mijenjala od 2013. godine.

- Od 2013. godine do danas samo su plaće u zdravstvenom sustavu povećale 140%. Mi smo držali tu cijenu, dok nismo potrošili svu pričuvu zdravstvenog osiguranja. Dopunsko osiguranje i obvezno se vode na posebnim računima. To nije ista vrsta osiguranja. Nakon što smo potrošili svu pričuvu moguću na dopunskom zdravstvenom osiguranju, da bi mogli dalje bolnicama uplaćivati to dopunsko, istaknuo je Dulibić.

Dodao je kako se dopunsko ne uplaćuje ni u kakav privatni kapital.

- Dopunsko ide u bolnički sustav, u SKZZ i u HZZO za pokriće primarne zdravstvene zaštite. Nema treće stvari. Da bi mogli osiguravati financiranje toga, moramo povisiti ovu cijenu od koje HZZO neće ništa zaraditi na dopunskom osiguranju nego će biti na nuli, na nekoj točki pokrića, pojasnio je Dulibić.

Krolo: Poskupljenje dopunskog je kap u moru – pravi problem je način financiranja zdravstva

Zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo rekla je kako u HLK-u gledaju na podizanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

- Ovo će biti kap u moru za rješenje lošeg financiranja zdravstva. HZZO zapravo financira malim dijelom preventivu i primarnu zdravstvenu zaštitu - s jedva 3% od onih 7,5 milijardi koliko je za ovu godinu predviđeno. Veliki dio istina ide za bolnički sektor. Međutim, bolnice su neophodne - one rade zapravo s limitima, navela je Krolo.

Zdravstveni proračun u Hrvatskoj je 7,5 milijardi eura.

- Mi zapravo nismo u Europi na vrhu potrošnje BDP-a za zdravstvo, koja je u EU negdje prosjek 10%, Hrvatska je na razini otprilike 7,2%, a Njemačka je na 11%. Javno ulaganje novca u zdravstvo je u drugim državama puno veće nego u Hrvatskoj. HZZO se zapravo ponaša kao skupljač naših novaca, koji onda raspoređuje na način koliko ima novaca, toliko zapravo ulaže i u bolnice i u primarnu zdravstvenu zaštitu i u druge sektore zdravstva, a ne onoliko koliko zapravo zdravstvo košta, istaknula je Krolo.

Rekla je kako liječnici u zdravstvu rade jako dobro i kako se nadam da su pacijenti zadovoljni kada dođu do usluge.

- Međutim, ona je prilično i nedostupna, tako da veliki dio naših građana plaća iz svoga džepa privatno zdravstvo jer ne može doći do usluga u javnom zdravstvu. Mislimo da je zapravo najveći problem upravo način financiranja kako to radi HZZO, rekla je Krolo.

Dodala je kako HZZO sam određuje cijene koje plaća i bolnicama, a koje onda na kraju godine zapravo smatra nekakvim gubitašima koje treba sanirati.

- To je zapravo nepravedno prema bolnicama, jer bolnice moraju pružati uslugu u zdravstvu. One bi trebale biti plaćene onoliko koliko rade, a ne u određenim limitima. I onda se ti limiti zapravo dohvate već nakon 20 dana u tom mjesecu. I vi sljedećih 7 do 10 dana u bolnicama radite praktično dugove, ali zapravo radite zdravstvenu zaštitu našim građanima koja im je po Ustavu zagarantirana, kazala je Krolo.

Kako je ona i liječnica obiteljske medicine otkrila je i koliko prema HZZO_u vrijedi pregled pacijenta kod njih.

- Kod nas liječnika obiteljske medicine pregled vrijedi prema HZZO-u 8 eura, istaknula je te pojasnila kako je to u zapadnim zemljama.

Tamo se to malo drugačije plaća.

- Prvo imaju više osiguravatelja, pa onda ovisi normalno i kod kojeg ste osiguravatelja osigurani. Recimo u Austriji - oni to plaćaju na način da je svaki postupak bodovan. Pa onda imaju, da bod vrijedi naprimjer 1,3 eura. Pa ako ste napravili jedan pregled obiteljskog liječnika, to je otprilike od 9 do 12 bodova. Taj jedan pregled, ovisno o osiguravatelju je naprimjer, 13 eura. S time da su im specijalistički pregledi puno skuplji ili bilo kakve usluge u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tako im je onda cijena tih pregleda kao otprilike kod nas kod privatnika. Ako vi kod nas u ugovorenim ordinacijama obiteljske medicine se cijeni pregled 8 eura. Privatno ga sigurno ne možete tako dobiti. On je negdje minimalno od 50, 80 pa i više eura po pregledu, naglasila je Krolo.

Ulaganja rastu, ali uvjeti i financiranje i dalje izazivaju probleme

Na kritike da HZZO zbog modela financiranja bolnica po limitima stvara dugove i stalnu sanaciju Krušarovski je odgovorila da taj sustav funkcionira i omogućuje balans te korištenje raspoloživih sredstava za zadovoljstvo osiguranika, unatoč kritikama.

Dulibić je istaknuo da je uloženo preko 2,6 milijardi eura u bolničku infrastrukturu i da je ortopedija sa Šalate preseljena na Rebro, gdje se gradi nova zgrada. Objasnio je da limiti postoje zbog raspodjele 7,5 milijardi eura na primarnu i bolničku zaštitu, plaće i lijekove.

Plaćanja bolnicama i ljekarnama su znatno ubrzana, a uz povećanje dopunskog osiguranja te proračun od 8 milijardi eura, očekuje se da će bolnički sustav sljedeće godine bolje poslovati, naveo je.

Krstičević ističe da su uvjeti u Traumatologiji u Draškovićevoj u Zagrebu unatoč blizini centra i predanosti osoblja, ispod svakog standarda – pretrpane sobe, nedostatak sanitarnih čvorova i neadekvatni prostori za osoblje. Apeli zaposlenih i sindikata godinama su ignorirani, kaže.

Iako se Vinogradska obnavlja, ljetni uvjeti i dalje negativno utječu na rad i sigurnost pacijenata, a dugovi i problemi s financiranjem samo dodatno otežavaju sustav, smatra.

Krolo je istaknula kako su bolnice financijski opterećene i da već veliki dio sredstava troše na plaće. Iako se smanjuje odlazak liječnika, problemi s uvjetima rada i loša raspodjela proračunskih sredstava ostaju, smatra.

Navela je kako primarna zdravstvena zaštita dobiva tek oko 5–6% proračuna zdravstva, što otežava kadrovsko jačanje i potiče veće korištenje skupljih bolničkih usluga. Dulibić ju je ispravio da je riječ o 8%.

Snimka cijele emisije Otvoreno: