Palijativna skrb u Hrvatskoj: Potrebe rastu, nedostatak kadra i kapaciteta

I kada ne možemo izliječiti, uvijek možemo pokazati da se brinemo - poruka je 3. nacionalnog dana palijativne skrbi. U Hrvatskoj takvu skrb treba oko 46 tisuća pacijenata, no sustav se i dalje suočava s nedostatkom kadra, a specijalizacija iz palijativne medicine još ne postoji.

Ovdje su oni kojima lijekovi više ne pomažu. U specijalnoj bolnici za plućne bolesti 15 je palijativnih kreveta, provode simptomatsko liječenje.

- To znači njega, nadoknadu osnovnih potreba i tekućine. Veći broj korisnika su starije osobe jer su bolesnije, ali imamo i mlađe ljude, navela je ravnateljica Specijalne bolnice za plućne bolesti Ana Šoštarić Zadro.

Posebno je ovo mjesto, nedostaje im 12 medicinskih sestara. Na listi čekanja je tridesetak pacijenata.

- Čim se krevet isprazni, s liste čekanja pozivamo sljedećeg pacijenta. Smrt je ovdje svakodnevica, ali naše osoblje je osposobljeno i educirano da se s time nosi, a na raspolaganju imamo i psihologa, pojašnjava Šoštarić Zadro.

"Nedostatak kadra i kapaciteta, čeka se nacionalni program"

U Hrvatskoj palijativnu skrb treba do 46 000 osoba, nedostaje i kadra i smještajnih kapaciteta i mobilnih timova. Zdravstveni i socijalni sustav moraju biti bolje povezani, zahtjevi su brojni.

- Protokoli bi trebali voditi do poboljšanja obavljanja palijativne skrbi kao zdravstvene grane medicine, poručuje Neda Ferenčić Vrban iz NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

- Potrebno je da na CEZIH budu uključeni palijativna skrb i patronažna služba, a najvažnije i sestrinska dokumentacija. Naime, informacije s terena pokazuju da liječnici obiteljske medicine i mobilni palijativni timovi najčešće koriste upravo sestrinsku dokumentaciju, no pristup joj trenutačno ovisi o tome hoće li im biti poslana e-mailom ili će je donijeti sami bolesnici, navodi koordinatorica za palijativnu skrb KBC-a Zagreb Ružica Marinić.

Čeka se i donošenje nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi.

- Kašnjenje donošenja nacionalnog plana zapravo je posljedica usklađivanja sa švicarsko-hrvatskim programom suradnje, kako bi dokumenti bili komplementarni. Cilj je donijeti mjere koje će doprinijeti edukaciji sadašnjih i budućih djelatnika u palijativnoj skrbi te ponuditi nova rješenja, objašnjava ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić.

Koja su itekako potrebna kažu volonteri u palijativnoj skrbi.

- Na godišnjoj razini imamo oko 800 korisnika, od čega je 500 bolesnika i još 300 članova njihovih obitelji. To pokazuje koliko je obiteljima potrebna podrška u takvim teškim situacijama, zaključno je navela predsjednica udruge "La Verna" Blaženka Eror Matić.

Pritom specijalizaciju iz palijativne skrbi nemamo a socijalni radinci nisu dio palijativnog tima.