Ravnateljica Zavoda za socijalni rad: Prva ustanova mora prihvatiti dijete!

Tridesetak ustanova nije moglo primiti djevojčicu s poremećajem iz spektra autizma! Ravnateljica Zavoda za socijalni rad u emisiji Otvoreno izjavila je kako se to nije smjelo dogoditi te da je prva ustanova - dijete trebala prihvatiti. 

Naime, više od 2700 djece posljednjih godina izdvojeno je iz obitelji i pitanje je kamo ih smjestiti - kapaciteti nadležnih ustanova odavno su nedovoljni. Ovo pitanje aktualizirao je slučaj šestogodišnje djevojčice s teškoćama u razvoju, ostavljene u vrtiću za koju se smještaj našao tek nakon dramatičnog javnog apela. Tridesetak ustanova nije je moglo primiti. 

'Enormni porast nasilja'

- Situacija u sustavu nije dobra. Ne znam što bi se dogodilo da se Facebook zaista nije pokazao kao koristan kazala je Valerija Kanđera, psihologinja Centra za socijalnu skrb Zagreb koja u sustavu socijalne skrbi radi više od 30 godina. Ona je objavila apel za smještaj djevojčice nakon što ju je područni ured preuzeo iz vrtića.

Puno je faktora dovelo do ovakve situacije u sustavu, smatra.

- 2014. je donesen zakon o žurnoj mjeri izdvajanja djeteta. Tada je odgovornost za zdravlje djeteta potpuno i direktno prebačena na stručni tim - socijalni radnik, psiholog, pravnik. Ako to ne učinite a nešto se dogodi postavlja se niz pitanja. Druga stvar je - enorman porast nasilja u obitelji, nasilja među mladima. Jako je važno taj začarani krug nasilja prekinuti čim prije, zaključila je. 

Kako to da u sustavu nema mjesta za jedno jedino dijete?

Ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić naglasila je da se, kod žurnih mjera - ne može dogoditi da za dijete nema mjesta u domovima.

- Prva ustanova koja odgovara na potrebu djeteta - mora primiti dijete na smještaj. To je standard koji traje već neko vrijeme. Tridesetak odbijenica u ovom slučaju, došlo je pet dana ranije kad je dijete bilo zbrinuto u obitelji, ali su postojale indicije da će biti potreban smještaj, kazala je.

Smatra da ne treba slati upite na trideset adresa, nego da se sustav usmjerava da se usluge izdvajanja pružaju u lokalnoj zajednici - da dijete živi u poznatoj okolini, da ide u svoj vrtić i da se stvaraju uvjeti da se ono što prije vrati u obitelj. Rezultat svega, naglasila je - jest da je djevojčica u ponedjeljak smještena po žurnom postupku. Smatra da se ovakva situacija nije smjela dogoditi. 

- Mi na to konstantno upozoravamo. Mislim da govorim u ime svih, jer svi smo mi tu i naš je interes da zaštitimo interes osjetljivih skupina. Nadam se i vjerujem da se ovakva situacija više neće dogoditi, dodala je.

Ravnateljica doma u Nazorovoj: Funkcioniramo na granici mogućeg!

Dječji dom Zagreb u Nazorovoj ulici, jedna je od institucija koja je odbila smjestiti djevojčicu. 

Mi smo već 3 i pol godine pod velikim pritiskom područnih ureda za socijalnu skrb - za žurnim smještajem djece. Naš je kapacitet svih tih godina od 25 do 50 posto prepunjen. Prije 2012. prosječan broj zahtjeva za žurnim smještajem u Nazorovoj (djeca od 0 do 7 godina) bio je oko 120. Taj se broj drastično povećao na oko 600, a sustav nije pratio promjene i naš kapacitet se nije mijenjao. Mi funkcioniramo na granici mogućeg, kazala je ravnateljica Jasna Ćurković Kelava. 

U ovom slučaju, dodala je - radilo se o djevojčici s teškoćama za koju postoje domovi te je kod njih potrebno otvoriti kapacitete za žurni smještaj.

Insitucionalni kapaciteti smanjeni, podrška nerazvijena

Tatjana Katkić Stanić odgovorila je da te brojke ne odgovaraju stvarnoj procjeni potreba. Činjenica je, dodala je - da su potrebe puno veće od kapaciteta.

- 2012. godine RH je donijela plan deinstitucionalizacije i transformacije, tj. opredijelila se da ide u smjeru razvoja izvaninstitucionalne podrške, udomiteljstva i organizacija zajedničkog stanovanja. Međutim, promijenile su se okolnosti i u procjenama rizika sve su češće procjene za žurnim smještajem. I u tim okolnostima, smanjeni su institucionalni smještajni kapaciteti, a paralelno nije razvijen dovoljan kapacitet organiziranog stanovanja, kazala je. Dodala je da Ministarstvo radi, i radit će na povećanju kapaciteta za žurni smještaj u svim ustanovama. 

'Nema onoga za čim sustav vapi - postelja!'

Valerija Kanđera je na to rekla: To je naopako. Najprije nešto ukinete, a onda ćete nešto novo osnovati. Kazala je da je deinstitucionalizacija je sjajna jer je bolje da su djeca, iako ne sva - u udomiteljskim obiteljima.

- Nije se trebalo dogoditi da se domovi pretvaraju u Centre za pružanje usluga u zajednici. Oni imaju mobilne timove, savjetovanja, radionice ali nemaju ono za čim sustav vapi - postelja. A imamo i sve manji broj udomitelja, upozorila je. 

- Za dijete poput spomenute djevojčice potreban je adekvatan i kvalitetan udomitelj koji će joj se u potpunosti moći posvetiti, upozorava Mirjana Igrec, predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo koja se udomiteljstvom bavi preko 20 godina. Kroz njezin dom je prošlo 15 djece.

Udomitelja je sve manje, i sve su stariji 

Naglasila je da su dana udomitelji prekapacitirani i teško se može naći udomitelj samo s jednim djetetom. Na području Hrvatske postoji samo pet obitelji 'specijaliziranih' za udomiteljstvo djece s višestrukim teškoćama, dodala je i naglasila: Udomitelja je sve manje, a njihova dobna granica je sve viša. 

Pravobraniteljica: 10 godina upozoravamo!

O slučaju djevočice s autizmom priopćenjem se oglasila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Naglasila je kako je sav teret skrbi za djecu s autizmom na roditeljima iako su prije 10 godina od nadležnih zatražili da se poduzmu hitne mjere i sustavna rješenja. Ponovila je da nakon ovog slučaja očekuju konkretne korake, a ne puko prebacivanje odgovornosti.

Jasna Ćurković Kelava je napomenula da za brigu o djeci s teškoćama postoji mreža socijalnih ustanova koje su prije procesa deinstitucionalizacije imale smještajnih kapaciteta. Danas su neke ostale na 10 posto tih kapaciteta, a neke su ih i ukinule, tvrdi. To će se, naglašava - morati promijeniti. 

Iznijela je podatak da je najbliži dom koji mogao primiti djevojčicu iz Velike Gorice nekad imao 70 mjesta, a da ih danas ima samo 10. Najavila je da će dom u Nazorovoj do iduće godine dobiti još 20 mjesta za smještaj male djece. Smještaj beba, navela je kao veliki problem. 

'Smještaj mora biti iznimka, a ne pravilo'

Tatjana Katkić Stanić najavila je da Ministarstvo namjerava za 126 mjesta povećati smještajne kapacitete za djecu.

- Što se tiče brige za djecu s teškoćama, ona prelazi sam sustav socijalne skrbi. Tu je važna integracija i zdravstvenog sustava. Kapaciteti smještaja će se proširitati, ali to nije jedino. Da bi se smanjio pritisak - korisnicima moraju lokalno biti dostupne sve izvaninstitucionalne usluge kako bi dijete moglo dobiti sve potrebno, a da ostane u obitelji. Smještaj mora biti iznimka, a ne pravilo, zaključila je. 

Kako potaknuti udomiteljstvo?

Valerija Kanđera kazala je kako joj se privatno javilo puno obitelji koje su bile spremne primiti djevojčicu, ali nisu bili u sustavu. Naglasila je kako "udomitelje pokušavamo privući, ali bez dovoljno žara". Nada se da će se to novom kampanjom promijeniti.

Mirjana Igrec je kazala kako je i ovaj slučaj pokazao koliko je važno da nađemo adekvatni smještaj za svako dijete.

- Nekad se znalo koji je udomitelj bolji za tinejdžere, male bebe i sl. Danas se gleda samo tko ima prazno mjesto i tko je spreman prihvatiti dijete. Mislim da javnost treba dobiti više informacija o važnosti udomiteljstva. Ima ima puno toplih i pozitivnih primjera djece koja su izašla iz udomiteljskih obitelji i danas su uspješni i sretni mladi ljudi, zaključila je.

Napomenula je da je i njena obitelj udomila dječaka s autizmom. On je, naglasila je - obilježio njezin život, život njezine djece i djece koju je njezina obitelj udomila. Naučili su, kaže - "koliko su važni mali uspjesi i koliko je važno pružiti pomoć i potporu onome kome ona treba".