ANKETA: Treba li uvesti obvezno služenje vojnog roka?

U Hrvatskoj zadnjih godina drastično pada interes mladih za služenje "dragovoljnog vojnog roka". Zainteresiranost se gotovo prepolovila - ona godišnje iznosi manje od 400 ročnika. To očito nije dovoljno s obzirom na to da je Hrvatska članica NATO-a i s obzirom na globalne sigurnosne izazove, od rata u Ukrajini, rata na Bliskom Istoku. Dodamo li k tome i sigurnosne politike u regiji posve je normalno otvoriti pitanje "vraćanja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj". 

U Studiju 4 gostovali su Franko Vidović, saborski zastupnik "Socijaldemokrata" i Stipe Mlinarić, saborski zastupnik "Domovinskog pokreta".

- Da bi vratili vojni rok treba imati određene preduvjete, to su uvjeti za smještaj, zatim ljudi koji bi radili, dakle dočasnici i časnici koji bi obavljali obuku, materijalna sredstva za obuku i koliko bi to na kraju koštalo. S obzirom da se sigurnosna situacija mijenja iz sata u sat, to je posve legitimna tema za raspravu u javnosti. Ja nisam pobornik uvođenja vojnog roka zato što nisam našao nikoga tko mi je rekao razumno što mi s time dobivamo, rekao je Vidović.

Dodao je kako Hrvatska ima manje od 400 ročnika godišnje.

- Hrvatskoj vojsci bi za popunu trebalo oko 2600 ročnika godišnje. Inače je naš prosječni kapacitet oko 35.000, kada govorimo samo o muškoj mladoj populaciji. Ono što također treba raspraviti je, što sa ženama u toj priči? Puno je tu pitanja, prije nego što uopće progovorimo o uvođenju vojnog roka, rekao je Vidović. 

Mlinarić je rekao kako je vojni rok lako ukinuti, a da ga se vrati treba 4-5 godina jer se u sustav moraju vratiti vojarne koje su zapuštene i nisu održavane, a i kako je rekao, treba puno ljudi koji će voditi te mlade ljude.

- Premijer Andrej Plenković prvi put je spomenuo tečaj. Nema tečaja nije to tečaj prve pomoći pa traje tri dana. Vojni rok je vojni rok od minimum tri mjeseca da vi mladog čovjeka možete obučiti, rekao je istaknuvši da 10 mjeseci koje smo imali prije je predugo. 

Vidović je istaknuo kako on je za to da se vrati neka vrsta obuke "jer naši mladi ljudi nemaju ni osnovno znanje kako postupiti u slučaju elementarne nepogode, katastrofalnih događaja, kako se ponašati u ratu".

- Ne zagovaram nikakvo uvođenje obrane i zaštite, ali mislim da je vrijeme da se razmisli o nekom predmetu u srednjim školama koji bi se bavio globalnom politikom, koji bi mlade ljude upoznao s time što je NATO, koji je položaj Hrvatske u NATO-u, što su uopće geopolitičke silnice, kolika je važna sigurnost u našim životima..., pa da se u 4. razredu srednje, kad oni imaju 18 godina, MORH organizira neki kamp od sedam dana da se upoznaju s osnovama, poručio je.

Mlinarić se osvrnuo na pitanje da Domovinski pokret zagovara da dođe vojska na granice. 

- Mi to nismo nikada rekli. Hrvatska policija radi dobro svoj posao i u ovom trenutku može se nositi s nelegalnim migrantima, ali ako se taj broj poveća, ako se rute prošire, ako ne bude dovoljno policije, samom pojavom vojske na granicama ruta će se promijeniti, rekao je.

Istaknuo je i kako ulaganje u sigurnost države, nebitno jel to policija ili vojska, nije bačen novac.

- Na katastrofalnom potresu se vidjela nespremnost države kao sustava. Navijačke skupine su bile organiziranije nego država. Kuhari su se samoinicijativno organizirali, države nigdje nije bilo, zakasnila je. Nemamo pričuvne ljude koji će u roku 24 sata izaći na teren kad se dogodi elementarna nepogoda, dodao je Mlinarić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku!