Vlajčić posjetio Agrovelebit i sadio krumpir

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u utorak je boravio u Gospiću u kojem je obišao proizvodni pogon i skladište Agrovelebit, te sudjelovao u sadnji krumpira na lokaciji Raduč.

Oživljavanje autohtonih sorti krumpira

U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt ozdravljivanja autohtonih sorti krumpira i njihovo uvođenje u sjemensku proizvodnju.

Riječ je o sortama koje su tradicionalno uzgajane na području Republike Hrvatske, ali su pod pritiskom novih nestajale s oranica.

- Hrvatska znanost i vrijedni ljudi dovode do toga da nakon stotinjak godina imamo ozdravljenu staru autohtonu sortu krumpira Koravca koji je rastao na području Like i Gorskog kotara. U Agrovelebitu ove su godine krenuli s otprilike jednom tonom sjemenskog krumpira, a kroz naredno razdoblje nastojat će komercijalizirati ga za masovnu potrošnju, rekao je Vlajčić.

Dodao je da Ministarstvo radi na programima pomoći poljoprivrednicima, pa tako i proizvođačima krumpira, za koje je osigurano 30 milijuna eura.

Revitalizacija sorte Koravac

Tijekom protekle godine umnažanje gomolja obavljeno je u Poreču, na Visu te na području Ličko-senjske županije na površinama tvrtke Agrovelebit koja je održivač čuvane sorte krumpira Koravac.

Projekt revitalizacije sorte Koravac trajao je nekoliko godina te se odvija u više uzastopnih faza temeljenih na najnovijim metodama očuvanja biljnih genetskih izvora. Poseban naglasak stavljen je na dobivanje zdravih biljaka iz starih gomolja koje se mogu razmnožavati i vratiti u proizvodnju i na tržište. U projekt su uključeni stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i stručnjaci sa Kmetijskog inštituta Slovenije, na čijem je institutu obavljen proces ozdravljenja i pripreme za sjemensku proizvodnju.

Sadnja Koravca na tri lokacije

Lički krumpir ima veći postotak suhe tvari – minerala, vitamina od drugdje uzgojenih sorti a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-ak posto viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Hrvatskoj trenutno proizvodi nešto više od 50% samodostatnosti u proizvodnji krumpira.

- Ove godine su krenuli sa otprilike oko jednom tonom sjemenskog krumpira Koravca gdje će nakon komercijalizacije nastojati u masovnu proizvodnju i potrošnju gurnuti ovu vrstu krumpira. Mi sadimo na 40 hektara i ako bude neki dobar i očekivani urod mi očekujemo da ćemo uvest u skladište1600-1700 tona ukupne mase krumpira, rekao je ministar Vlajčić.

Iz sigurnosnih razloga isto sjeme zasađeno je na još tri lokacije Poreču, na otoku Visu i u Gospiću.

- Problemi su puno dublji, ne radi se samo u sortimentu nego se radi o tome da mi cijeli sustav trebamo prilagoditi da on bude uspješniji i učinkovitiji, rekao je dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.

Mnogi Ličani krumpir sade za svoje potrebe, no Danijel Majnarić kaže da se od toga može lijepo živjeti. Još ako je to obiteljska priča uspjeh je zagarantiran.

Dok se oko javne nabave lome koplja ugostitelji vide veliku prednost domaćeg Ličkog krumpira u ponudi restorana.

- Pitaju od kuda nabavljamo krumpir, koji je krumpir? Trudimo se svima pojasniti da je to naš domaći lički krumpir uzgojen na ekološki način. kaže ugostitelj iz Gospića Ivan Sokolić.

U Lici je puno zapuštenih polja pa kada se riješe imovinsko-pravni odnosi za očekivati je i puno veću proizvodnju krumpira na zadovoljstvo i proizvođača ali i potrošača.