14:33 / 27.02.2022.

Autor: Nu2/P.F./HRT

Picula: Putin se oslanja na strah od nuklearnog oružja, ali zaboravlja da ga i drugi imaju

Nedjeljom u 2: Tonino Picula

Nedjeljom u 2: Tonino Picula

Foto: Nu2 / HRT

Gost emisije Nedjeljom u 2 urednika i voditelja Aleksandra Stankovića bio je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula. Kako će rat u Ukrajini utjecati na Europsku uniju i što može očekivati Hrvatska, neka su od pitanja.


Europarlamentarac Tonino Picula nedavno je bio u mirovnoj misiji u Ukrajini i tom je prigodom izjavio kako bi sukob Rusije i Ukrajine bio poguban za Europu. Objašnjavajući što je pod time mislio rekao je da ne bi bio poguban samo za EU, nego i za države koje nisu članice.

- Svakako bi bio izrazito poguban za Ukrajinu kao najveću žrtvu, ali sigurno u nekoj vremenskoj perspektivi i za samu Rusiju. Rat je zapravo otvorio sve moguće opcije, vrlo je teško predvidjeti kako će se rat dalje odvijati, kao što su mnogi vjerovali da rata neće biti. Mnogi su vjerovali da je ruski predsjednik Vladimir Putin racionalan političar koji će iskoristiti krizu, koju je i sam generirao, kako bi u diplomatskim pregovorima možda postigao neke probitke, pogotovo kad je riječ o sigurnosti Rusije, prije svega u direktnom kontaktu sa SAD-om. No čini mi se da je primajući državnike samo kupovao vrijeme. Time je poslao direktnu poruku da njega ne zanima suradnja s EU-om, rekao je Picula.

- Moskva je uputila u prosincu cijeli set zahtjeva SAD-u u kojem je tražila da se u realnom svijetu ne može dogoditi, odnosno tražila je da se NATO resetira na stanje u kojem je bio 1997. godine, tj. da razmontira vojne instalacije u zemljama članicama NATO-a koje se nalaze na istoku i da se Rusiji da apsolutno sigurnosno jamstvo, što znači da bi svi trpjeli apsolutnu sigurnost, dodao je.

Upitan zašto je tako bilo teško dati jamstvo Rusiji da Ukrajina neće u NATO nego da će biti neutralna zemlja Picula je rekao da to treba pitati Ukrajinu.

- To znači da bi netko izvan Ukrajine trebao odlučiti o vanjskopolitičkoj orijentaciji suverene države. Ukrajina želi ući u NATO, Ukrajina je to upisala u svoj ustav i zahtjev da se Ukrajina "finlandizira" bila je naprosto kriva poruka. Putin nije htio samo to, on je tražio puno više i sad znamo da je to bio samo izgovor, htio je dobiti Ukrajinu kao i vrstu priznanja za Rusiju kakvu je možda SSSR imao tijekom hladnog rata. Putin je frustriran čovjek i on sada više doista ne ostavlja dojam racionalnog političara s kojim se vrijedi sastati i razgovarati, rekao je Picula.


O prijetnji nuklearnim oružjem

Na činjenicu da ima 6000 atomskih bombi Picula je rekao kako Putin računa na generirani strah Zapada od nuklearne sile kojom raspolaže pa bi trebalo njegove političke zahtjeve vrlo ozbiljno shvatiti.

- No Putin zaboravlja da i drugi imaju nuklearno oružje i da također žele braniti svoj način života, slobodu i granice. No nitko nije tako brahijalno prekršio postojeći međunarodni poredak koji se još ustanovio 1944. godine u San Franciscu prilikom uspostavljanja UN-a. Na kraju krajeva Putin je stavio ad acta sve ono što se postiglo u hladnom ratu završnim dokumentom iz Helsinkija 1975. Želio je resetirati sve kolektivne mehanizme globalne sigurnosti, a da stvar bude i ciničnija, to su upravo napravili kad je Rusija predsjedala sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a, istaknuo je Picula.

Kako prekinuti rat u Ukrajini?

Europarlamentarni zastupnik smatra da do svega ovog ne bi došlo da je Putin iskreno i ozbiljno razgovarao s kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

- Oni ih je izigrao i kupovao vrijeme i znao je već tog trenutka da će pokrenuti invaziju, naglasio je Picula.

Osim sankcija i slanja oružja Ukrajini, ozbiljnu inicijativu predložio je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan - da se sjedne i pregovara u Turskoj. 

- Ali pitanje je je li to bezuvjetno. Moskva traži da se Ukrajina preda, što je potpuno neprihvatljivo. Ušli smo u neizvjesnu fazu rata, rekao je Picula, dodavši da je Putin mislio da će s nekoliko brzih prodora eliminirati oružani otpor Ukrajinaca.

- Ovo što sada vidimo je vrlo opasno jer mislim da ulazimo u "vukovarizaciju" ukrajinskog rata. Rusi lako osvajaju prazan prostor. Sad ulaze u gradove i tu će presuditi volja Ukrajinaca da brane svoje gradove te koliko će Putin biti bezobziran, naglasio je Picula. 

O NATO-u

Govoreći o NATO-o rekao je kako on nije samo vojni savez, nego i političko-vojni savez u koji da bi se ušlo treba zadovoljiti i demokratske standarde.

- Širenje NATO-a išlo je evolutivno, on je došao do određenog prostora. Što se tiče njegovog širenja nadalje sigurno će se uzimati u obzir i situacija u pojedinoj zemlji koja će kucati na njegova vrata. No znali smo i prije ruske agresije na Ukrajinu da je eventualno članstvo Ukrajine u NATO-u na dugom štapu. Korištenje mogućnosti ulaska Ukrajine u NATO kao izgovor na agresiju jednostavno je manipulacija, smatra Picula.

- Ovo što se dogodilo s Ukrajinom doista prijeti da iz temelja promijeni naš doživljaj sigurnosti i moramo odgovoriti na tu prijetnju jer ne znamo gdje će se Putinove ambicije zaustaviti, rekao je.

Stričević o Ukrajini i Rusiji

Urednik i voditelj emisije Nu2 Aleksandar Stanković razgovarao je i s novinarom HRT-a Markom Stričevićem koji je više od 30 puta bio u Ukrajini, živio i radio u Rusiji te bio dopisnik hrvatskih medija i dobar je poznavatelj prilika i u Ukrajini i u Rusiji.

Picula o sankcijama i energetskoj krizi

Upitan koliko se može daleko ići sa sankcijama, a da se ne izazove inat kod Putina koji će rezultirati daljnjim sukobima, Picula je odgovorio da nema nikog odgovornog u europskoj politici tko planirajući daljnje postupanje prema Moskvi ne kalkulira o tome kako će se politika sankcija odraziti u području sigurnosti i kako se nositi s vrlo lako predvidivim promjenama i štetama krize u energetici.

- Čini mi se da je u ovom trenutku ipak osjećaj od eskalacije rata koji se može preliti na pojačan osjećaj nesigurnosti među europskim liderima nadvladao osjećaj odgovornosti prema energetskoj budućnosti svojih zemlja jer su svi odjednom spremni dati nešto na oltar pojačanih sankcija, rekao je Picula.

Smatra da će energetska kriza i rat u Ukrajini ubrzati energetsku tranziciju prema dekarbonizaciji i oslanjanju na obnovljive izvore energije, odnosno "zelenom planu". Proces će imati i socijalnu i političku cijenu, u početku ćemo krivudati, plaćati političku cijenu, no Putin ne ostavlja previše prostora. S ovim odlazi u povijest da se EU može samo oslanjati na dobavu energenata iz Rusije. EU iz Rusije dobavlja 41% prirodnog plina, 27% nafte i 47% ostalih krutih goriva i nisu sve zemlje jednako ovisne o tome. Morat će se promijeniti vrsta tranzicijskog modela, i to vrlo brzo, smatra Picula.

Hrvatska graniči s tri zemlje koje su izložene ruskoj prisutnosti

Govoreći o hrvatskom okruženju rekao je kako imamo tri države koje su više-manje izložene pojačanoj ruskoj prisutnosti - Srbija, BiH i Crna Gora. 

- U sve tri zemlje će se ove godine vjerojatno održati izbori i uvjeren sam da će političke vođe, opozicija i javnost morati donijeti vrlo ozbiljne odluke hoće li se i u kojoj mjeri emancipirati od politike koja ovog trenutka ugrožava svjetski mir. Hrvatskoj to ne smije biti svejedno, mi smo jedina članica EU-a koja graniči sa sve tri. Odreda je riječ o zemljama koje mogu vlastitom nestabilnošću prouzročiti i ozbiljne sigurnosne prijetnje ne samo Hrvatskoj, nego i EU-u, uvjeren je Picula.

Smatra da politika Milorada Dodika najviše ugrožava suverenitet BiH.

Više pogledajte u videoprilogu:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!