Dekan Fakulteta prometnih znanosti: Nas očigledno nitko ne sluša

U dva tjedna u Hrvatskoj su se dogodile dvije velike željezničke nesreće. Kakva je sigurnost u željezničkom prometu i kako napreduje projekt nizinske pruge, u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" govorio je dekan Fakulteta prometnih znanosti i bivši predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Tomislav Josip Mlinarić.

Na pitanje što ne valja u Hrvatskim željeznicama, Tomislav Josip Mlinarić odgovorio je da je riječ o kompleksnom i teškom pitanju. "Ono što se događa na željezničko-cestovnim prijelazima specifična je tema. Činjenica je da se ljudi ne pridržavaju propisa u prometu. Budimo jasni, u Hrvatskoj nema neosiguranih pružnih prijelaza, samo je pitanje koliku razinu osiguranja imaju. Ali svaki ima Andrijin križ i znak stop", rekao je.

Svakodnevno uništavanje opreme na pružnim prijelazima

Dodao je kako je pitanje željezničkih prijelaza "više pitanje za psihologe i sociologe, nego za nas koji smo u tehnici". Naveo je da se "na prijelazima sa signalizacijom i brkljama, a takva su u Hrvatskoj 574, gotovo svakodnevno događaju lomovi opreme. To znači da je bilo koji od tih slučajeva mogao završiti tragično i znak je stanja svijesti i kulture ponašanja u prometu".

- Mislim da bi dobro rješenje bilo postavljanje kamera na takva mjesta i kažnjavanje prekršitelja finim kaznama, ne malim. Mi se na fakultetu zalažemo da one budu i rigoroznije te da uključuju i mjeru oduzimanja vozila na neko vrijeme, rekao je Mlinarić. 

Željeznička čvorišta i prijelazi, denivelacija

- Za željeznička čvorišta najbolje bi rješenje bila denivelacija, posebno u urbanim sredinama. Problem je u financiranju takvih projekata, rekao je te podsjetio da prijedlog zakona o tome nikad nije došao do rasprave u Saboru. "Prijedlog je bio da se takvi projekti financiraju, primjerice, dijelom profita od prodaje duhana. Ova problematika trebala je biti riješena u pet godina. Nažalost, u Hrvatskoj svi pričaju o strateškim odlukama, ali se one nikad ne donesu, a i o provedbi bismo mogli govoriti", tvrdi.

Željeznički sustav je osnova razvoja, a mi ga ne znamo iskoristiti

Govoreći o svojem mandatu na čelu HŽ-a rekao je kako je došao da 'uvede reda', ali je kratko trajao. Smatra da sustav HŽ-a nije trebao biti podijeljen, što je učinjeno nakon njegova mandata.

- Željeznički sustav je vrući krumpir, ali je on osnova gospodarskog razvoja, reindustrijalizacije. Sve najjače zemlje imaju vrhunske željeznice. Vezano za 'New Deal' u Hrvatskoj, mi taj sustav ne koristimo, izjavio je Mlinarić.

Nizinska pruga: "Nas očigledno nitko ne sluša"

- Bez sumnje to je pravac koji Hrvatskoj itekako treba, zbog luka. Hrvatska bi mogla postati logistička platforma srednje Europe kad bi imala kvalitetnu nizinsku prugu. To bi moralo biti realizirano, ali problem nastaje kad se planira način i rok izgradnje. Trenutačno se radi na dijelu trasa koje uopće nemaju problem. Kad se ti radovi završe, ostaju isti problemi kao i prije. Nema povećanja kapaciteta jer je najveći problem dionica od Rijeke do Karlovca, tvrdi Mlinarić. 

"Naši planovi i projekcije gotovo identični kineskima"

- Ideja je da se inovativna hrvatska građevinska operativa dokaže u rekonstrukciji i modernizaciji postojeće trase, a da se paralelno radi projektna dokumentacija za nizinsku prugu i da se krene s radovima na najkompliciranijim objektima, dodao je. "Proračuni Fakulteta za nizinsku prugu prezentirani su Ministarstvu", kaže, "kad je u Hrvatsku došla delegacija s kineskog sveučilišta koja podržava kineske tvrtke koje su se htjele javiti na natječaj za izgradnju." 

- Ispalo je da su od naše tehnološke sheme planovi i projekcije gotovo identični kineskima. Meni je jasno zašto su to Kinezi radili. Nije mi jasno zbog koga mi to ne radimo jer nas očigledno nitko ne sluša, zaključio je dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Više pogledajte u videoprilogu.