Plenković: Najvažnije je da Milanović bude prošlost, a Primorac budućnost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je odličnom ocijenio vijest da je hrvatski BDP u trećem kvartalu porastao za 3,9 posto, istaknuvši da hrvatsko gospodarstvo raste otprilike četiri puta brže nego gospodarstva većine ostalih članica EU-a.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

To je već 15. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, a i ovaj put je primarno bilo pogonjeno potrošnjom kućanstava, koja je porasla za 5,5 posto, kao i bruto investicijama u fiksni kapital, koje su skočile za 9,2 posto na godišnjoj razini.

Plenković je podsjetio da je u prvom ovogodišnjem kvartalu rast bio četiri posto, a u drugom 3,5 posto. 

Nada se "visokoj stopi rasta BDP-a" i u zadnjem ovogodišnjem kvartalu, pri čemu je podsjetio na Vladine projekcije po kojima će hrvatski BDP u ovoj godini rasti sigurno za 3,6 posto.

Pritom, istaknuo je predsjednik Vlade, komparativni podaci pokazuju da će na razini Europske unije prosječni rast u ovom kvartalu biti jedan posto, a na razini europodručja 0,9 posto. "To pokazuje da hrvatsko gospodarstvo raste otprilike četiri puta brže nego gospodarstva većine ostalih članica EU-a", izjavio je Plenković, koji je nazočio svečanom otvorenju obnovljene zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Udvostručenje apsolutnog BDP-a u devet godina

Osim rasta potrošnje, što je posljedica i rasta plaća, prema Plenkovićevim riječima posebno ohrabruje rast izvoza, pa se tako može reći da rast ima zdrave temelje.

Naime, prema današnjem DZS-ovom izvješću, izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini. 

Pritom je izvoz roba porastao za 6,3 posto, dok je izvoz usluga pao za 1,8 posto.

Plenković je istaknuo da je politika "hvatanja koraka" temeljni okvir njegovih Vlada od 2016. godine i ona je "nešto što sustavno realiziramo". 

Tako je 2016. apsolutni BDP iznosio 47 milijardi eura, dok procjene govore da će na kraju 2024. dosegnuti 86,4 milijarde eura, a već 2025. godine 92,4 milijarde eura.

- To znači da smo u situaciji da ćemo praktički duplo povećati naš apsolutni BDP u roku od devet godina, naglasio je Plenković.

Tako, kada je riječ o razini razvijenosti u odnosu na prosjek EU-a, 2016. godine to je iznosilo 62 posto, iduće godine bi trebalo dosegnuti oko 79 posto, dok je ambicija Vlade da do kraja mandata dođe na 82 posto.

- To je ono što se osjeti i što će građani, siguran sam, osjetiti i na razini njihovog ekonomskog i socijalnog standarda, poručio je Plenković.

Pregovori sa sindikatima

Komentirao je i kolektivne pregovore sa sindikatima te je podsjetio da su ove godine uredbama povećali plaće za prosječno 32 posto i da stalno unaprjeđuju položaj hrvatskih radnika.

- Mislim da u ovim okolnostima treba i dalje biti umjeren u zahtjevima jer nije dobro da nam u kontekstu cijele proračunske torte udio koji se odnosi na plaće bude prevelik. Moramo tu paziti, ocijenio je Plenković.

O Berošu i Hrstić

Što se tiče revizije javnih nabava u sklopu Ministarstva zdravstva, Plenković je poručio kako očekuje cjelovitu informaciju.

Naveo je kako će Irena Hrstić formalno biti ministrica 6. prosinca kada ju izglasa Hrvatski sabor, ali da ona već radi i upravlja Ministarstvom zdravstva.

Premijer je također rekao kako se nije čuo s donedavnim ministrom Vilijem Berošom po njegovu izlasku iz istražnog zatvora nakon što je Uskok ispitao sve svjedoke iz afere nabave precijenjene medicinske opreme. 

Na pitanje kada će se čuti s njim i što će mu reći, samo je poručio: "Vidjet ćemo."

- Nismo imali vremena za to, jučer smo imali, zahvaljujući njemu, predstavljanje ministrice Hrstić u Saboru, dodao je.

Beroš je uputio Vladi zahtjev za ostvarivanjem prava '6+6' prema kojem će idućih 6 mjeseci primati punu plaću, a preostalih 6 iznos pola plaće. Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je u srijedu kako je Vlada otvorena za razgovor o eventualnoj izmjeni tog propisa, no Plenković je rekao kako nije čuo što je Habijan izjavio.

- Tu je praksa koju smo mi etablirali u našoj Vladi takva i mislim da nema nikakvih za sada inicijativa za promjenu. Vidjet ćemo, razmotrit ćemo, ali mislim da je puno gore ovo što se dogodilo, a ovo tu je tehnikalija, ocijenio je.

Premijer je komentirao i pregovore oko izmjene koeficijenata, prilikom čega je podsjetio kako se jučer sastalo Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj i javnoj službi.

- Tu je dosta zahtjeva, dakle nije samo zahtjev koji je došao od jednog od sindikata u zdravstvu o čemu je bilo najviše riječi u javnosti prije nekoliko dana. Svi će nadležni resori u koordinaciji s Ministarstvom rada za javne službe i s Ministarstvom uprave za državne službe, razmotriti u odgovarajućem roku te zahtjeve i onda sukladno procjenama, analizi, komparativnoj usporedbi vidjeti što bi bili eventualni prijedlozi za modifikaciju uredbe koju donosi Vlada, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako su otvoreni za korekcije ako se pokaže da su argumenti valjani i dobri. 

O letovima 

Letovi kojima se migranti vraćaju u zemlje EU-a u kojima su registrirani su rutinski i nisu nikakva tajna, rekao je Plenković, naglasivši da Hrvatska sigurno nije zemlja njihova prvog dolaska.

- Ti se letovi odvijaju već duže vremena. U zadnje vrijeme su postali zanimljivi. Nema ništa neuobičajeno, ministarstvo unutarnjih poslova to sve ima na svojim stranicama, pojasnio je premijer.

- To je praktički rutinska stvar koja ne izaziva nikakve veće poremećaje, poručio je Plenković.

- Nisu to neki mistificirajući letovi iz Njemačke. Postoji Dublinska uredba, takozvani Dublin III, koja regulira u kojoj državi oni koji traže međunarodnu zaštitu taj zahtjev mogu podnijeti, dodao je.

Riječ je o Uredbi o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva.

Drugim riječima, za tražitelje azila nadležna članica Europske unije u kojoj je osoba prvi put stupila na tlo bloka.

Plenković je ustvrdio da Hrvatska sigurno nije zemlja prvog dolaska.

- To je nemoguće. Na zapadnobalkanskoj ruti ako netko dođe do Hrvatske, a nije ranije registriran, to znači da ga vlasti zemalja kroz koje su migranti prošli nisu registrirale, rekao je premijer.

Povratak Hrvata iz Irske

Na pitanje novinara o medijskim izvješćima da se iz Irske vratilo 17.000 Hrvata, premijer je kazao da u Irskoj postoji "jako visoki gospodarski rast" i da je "cijena stanovanja u Dublinu, ne samo za Hrvate, nego i za mnoge Irce, postala nepriuštiva".

- To se događa u brojnim velikim gradovima gdje ekonomski rast i razvoj prati onda i snažan rast cijena, bilo za kupnju, bilo za najam, gdje je ljudima jednostavno teško naći adekvatne objekte u kojima bi oni živjeli, kazao je Plenković.

Dodao je da živimo u ogromnom i liberaliziranom tržištu, gdje "naši ljudi, ako žele, mogu iskoristiti to pravo slobode kretanja i rada u nekoj članici".

- Što mi više budemo rasli i lovili korak s onima koji su u Uniji bili prije nas, to je izgledno da će biti sve manji broj ljudi koji se na to odlučuju, rekao je.

Naglasio je da će ljudi koji se odlučuju na odlazak "uvijek biti, ali ti brojevi neće biti posebno značajni" te da se radi o odlascima "privremenog karaktera":

- A upravo ovi podaci iz Irske govore da će se jedan veći broj ljudi koji su u prvim godinama članstva u EU-u odabrali neku drugu članicu zbog tada puno veće razlike u plaćama, sada vraćati u Hrvatsku jer su im uvjeti ovdje sada drukčiji nego što su im bili tada, kazao je.

O predsjedničkim izborima

Rekao je da će njihov predsjednički kandidat Dragan Primorac u 12 dana prikupiti i više nego dovoljno potpisa potrebnih za kandidiranje na predsjedničkim izborima, uz poruku kako je Primorac budućnost Hrvatske.

- Skupit će se više nego dovoljno potpisa, kao i uvijek. Najvažnije je da Zoran Milanović bude prošlost, a Primorac budućnost Hrvatske kad je riječ o instituciji predsjednika. Puno su bitniji glasovi na izborima od skupljenih potpisa, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako Primorca uz HDZ podupiru i DP, HSLS, HNS, HDS, HSU, nezavisni i zastupnici nacionalnih manjina.