Plenković: Hrvatska vanjska politika ne smije biti izolacionistička

Premijer Andrej Plenković podnio je izvješće o redovitim sastancima Europskog vijeća koji su održani u listopadu i prosincu 2025. Hrvatska vanjska politika ne smije biti izolacionistička i moramo biti za stolom s našim partnerima, rekao je te prozvao predsjednika Zorana Milanovića da vodi politiku koja bi Hrvatsku izolirala i zavadila sa svim partnerima.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da hrvatska vanjska politika ne smije izolacionistička.

- Ovdje želim naglasiti da naša vanjska politika ne smije biti izolacionistička, ne smijemo se zatvarati u sebe poput ove aluzije o buži u Slovenskoj, nego trebamo razgovarati s našim partnerima, pratiti aktivnosti međunarodne zajednice, EU-a, NATO-a i naših ključnih partnera i sudjelovati u njima na inteligentan, pametan i solidaran način, koji nam omogućuje da znamo što se zbiva. Onaj koji nije za stolom slabo zna, onaj koji je pod stolom njega bi trebalo biti sram. A mi imamo ovdje ljude koji vode politiku da Hrvatska bude ispod stola, rekao je, referirajući se na ranije izjave predsjednika RH Zorana Milanovića.

Uzvratio je lijevim saborskim zastupnicima da su njihovi komentari nalik "ingenioznoj vanjskoj politici predsjednika Milanovića koja bi Hrvatsku izolirala, zavadila s NATO-om, Europskom unijom i svim susjedima i otprilike bi se zatvorili u Slovenskoj dolje u podrumu gdje bi netko donio meso, ribu i pršut da se ne baci i grintali i komentirali i gadili sve ostale", aludirajući na adresu koju je Milanović posjećivao u vrijeme lockdowna u Hrvatskoj.

- Milanović je prije nego što je davao ove mudre izjave o Norveškoj proveo dva dana konzultirajući se s Vladom o tome kako SAD-u ponudi otočje Svalbard umjesto Grenlanda. To je njegov prvi prirodni refleks. To je činio kad je prijetio Finskoj i Švedskoj, kada nije posjetio Ukrajinu u četiri godine ruske agresije. Čak je i Orban bio. U svim tim mudrim i za Hrvatsku korisnim vanjkskopolitičkim potezima, on prvo što radi je mene zove i kaže jesi ti za, kazao je Plenković.

Hrvatska zbog Milanovića uskraćena za informacije

Premijer je također prozvao predsjednika da zbog njegove naredbe hrvatski vojni predstavnici ne mogu sudjelovati na svim sastancima koalicije voljnih koja okuplja 35 zemalja i cilj joj je pronaći načine održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.

- Hrvatska vojska, tj. njezine Oružane snage, nažalost zbog odluke predsjednika Milanovića ne sudjeluje u vojnom segmentu sastanaka koalicije voljnih. Na taj način uskraćen je uvid u rasprave o pripremama svih vojnih aktivnosti koje poduzima koalicija voljnih, rekao je Plenković, dodavši da smo time uskraćeni za informacije dostupne japanskim, novozelandskim ili crnogorskim vojnim predstavnicima.

Plenković kaže da postoji veliki broj država koje jesu u koaliciji voljnih, ali koje su kao i hrvatska Vlada unaprijed rekli da njihovi vojnici neće ići na ukrajinski teritorij, ali da njihovi predstavnici sudjeluju u svim razgovorima i upoznati su s planovima za osiguranje sigurnosti u zraku, na moru i na kopnu Ukrajine.

Napadi na Ukrajinu razotkrivaju nemoć Rusije

Pitanje nastavka potpore Ukrajini bilo je jedno od najvažnijih na posljednjem sastanku Europskog vijeća u protekloj godini.

Čelnici država članica u prosincu su odlučili da će Ukrajini osigurati zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine i za koje će jamčiti europski proračun.

- Zajam Ukrajini odobren je na temelju mehanizma pojačane suradnje u kojemu ne sudjeluju Mađarska, Slovačka i Češka, podsjetio je premijer.

Čelnici država članica odlučili su se za zajedničko zaduživanje pošto nije bilo konsenzusa u pogledu korištenja ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam.

Premijer kaže da će se o modalitetima još raspravljati, ali da će, kad je Hrvatska u pitanju, to značiti male i prihvatljive iznose.

- Ovakav financijski aranžman nema nikakav utjecaj na hrvatski javni dug niti na deficit. Počiva na načelu europske solidarnosti i Ukrajini osigurava nužnu i stabilnu financijsku potporu u ovom ključnom razdoblju, naglasio je Plenković, dodavši da ruski napadi na civilne ciljeve Ukrajine ne dokazuju snagu, već razotkrivaju nemoć.

- Takozvana trodnevna specijalna operacija čija će 4. godišnjica biti za nešto malo više od mjesec dana, pretvorila se u jedan od najvećih strateških i vojnih neuspjeha novijeg doba premda Rusija čak 40 posto svog proračuna izdvaja za obranu, tj. oko devet posto nacionalnog BDP-a, rekao je Plenković.