Plenković i Costa o VFO-u: Hrvatskoj važni kohezija, razvoj i konkurentnost

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Europskog vijeća António Costa razgovarali su o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Plenković je istaknuo da Hrvatska, kao najmlađa članica Unije, budući europski proračun želi iskoristiti kao polugu za daljnji razvoj i jačanje konkurentnosti, dok je Costa poručio da dogovor mora biti postignut do kraja godine kako bi sredstva bila dostupna od početka 2028.

Pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) vode se nakon prijedloga Europske komisije. Prvotni prijedlog iznosio je 1763 milijarde eura za sedmogodišnje razdoblje od 2028. do 2034., dok je revidirani prijedlog smanjen na 1730 milijardi eura.

- Taj prijedlog osnova je za razgovore. Kalendar će biti ispunjen tijekom sljedeća tri mjeseca, rekao je premijer Andrej Plenković.

Za Hrvatsku je, istaknuo je, posebno važno da novi financijski okvir omogući nastavak smanjivanja razvojnog zaostatka za starijim članicama Europske unije.

- Za Hrvatsku, koja je najmlađa članica Europske unije i zemlja koja je još uvijek u fazi hvatanja koraka, želimo da nam ovaj treći financijski okvir bude poluga za daljnji razvoj i to ravnomjerni regionalni razvoj, ali i za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Cilj plana je da se u idućih sedam godina pokuša kombinirati dio koji se odnosi na tradicionalne politike koje su posebno važne za zemlje prijateljice kohezije - poput regionalne i poljoprivredne politike, rekao je.

Uz kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku, novi europski proračun trebao bi snažnije odgovoriti i na pitanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

- S druge strane, s obzirom na globalne trendove te na izvješća bivših talijanskih premijera, ideja je da se u fokus stavi konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Stoga je struktura budućeg proračuna podijeljena u nacionalne i regionalne partnerske planove. To je ono što je izravno izboreno za svaku zemlju i rezervirano za Hrvatsku. Drugi dio je konkurentnost i horizontalni pristup, kazao je Plenković.

- Treći dio je Globalna Europa - sve ono što kao Unija želimo projicirati diljem svijeta, koristeći našu ekonomsku snagu i novostvorenu zajedničku obrambenu snagu kako bismo bili što utjecajniji u vanjskopolitičkom pogledu, rekao je.

Premijer je naglasio da su Hrvatskoj, kao i proteklih godina, važni nastavak reformi i razvoj. Podsjetio je pritom na povijesne okolnosti zbog kojih je Hrvatska u Europsku uniju ušla kasnije od brojnih drugih država.

- Još uvijek smo u drukčijoj poziciji nego zemlje koje su utemeljiteljice i koje nisu bile do 1990. s druge strane Željezne zavjese. Za zemlje koje su, nažalost, kao Hrvatska, prošle agresiju velikosrpskog Miloševićeva režima - propustile one prve vlakove pristupanja Europskoj uniji, upravo taj zaostatak nastojimo nadoknaditi u vremenu koje je ispred nas, istaknuo je.

Kontinuirana podrška Ukrajini

Plenković je ocijenio razumljivom ambiciju da pregovori o novom financijskom okviru budu završeni do kraja godine. Razlozi su, među ostalim, izborni ciklusi u najvećim članicama, ali i potreba za pravodobnom pripremom zakonodavnog okvira kako bi novi proračun mogao početi funkcionirati.

S Costom je razgovarao i o proširenju Europske unije, Ukrajini i zemljama hrvatskog susjedstva.

- Zajednički dajemo kontinuiranu podršku Ukrajini, zemlji koja je žrtva ruske agresije i želimo da njezin europski put bude dinamiziran. Također, sve zemlje našeg susjedstva koje imaju namjeru pristupiti Europskoj uniji trebaju ispuniti kriterije. U tom kontekstu, važno je da one temeljne postavke, poput europskih vrijednosti i rješavanja pitanja dobrosusjedskih odnosa, budu na dnevnom redu. Nastojat ćemo da se kroz taj proces adresiraju i teme koje su važne između Hrvatske i nekih nama susjednih zemalja, rekao je Plenković.

Posebno se osvrnuo na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

- Posebno sam istaknuo želju da i EU svojim naporima pridonese tome da se unutar Unije podigne stupanj razumijevanja za pitanja djelomične ustavne i izborne reforme u BiH kako bi se hrvatskom narodu, jednom od tri konstitutivna naroda, osigurala legitimna zastupljenost u najvišim tijelima, rekao je.

"Ulazak zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU je najjača investicija u sigurnost"

Predsjednik Europskog vijeća António Costa naglasio je važnost izravnih razgovora s čelnicima država članica tijekom pregovora o proračunu. Članice EU-a po pitanju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) dijele se na one koje zagovaraju manji proračun, poglavito jer su 'neto uplatiteljice' u europsku blagajnu, te na druge, manje članice i 'neto korisnice' proračuna koje zahtijevaju nastavak politika za ravnomjerni razvoj saveza. Bivši portugalski premijer u takvom kontekstu posjećuje europske prijestolnice da bi postigao kompromis između dviju strana, a u srijedu su mu osim Hrvatske destinacije i Luksemburg i Mađarska. 

- Europsko vijeće radi učinkovitije kada od svakog čelnika čujem njegove argumente kako bih bolje razumio poziciju svake države. Ovo je možda duži put, ali je i najbolji način za očuvanje jedinstva. Ove godine to je još važnije jer je pred nama cilj koji će oblikovati budućnost naše Unije, rekao je Costa.

- Neće biti lako, rekao je Costa na konferenciji za medije u Zagrebu. 

- No svi lideri za stolom shvaćaju da je potrebno postići dogovor do kraja godine, naglasio je Portugalac, kazavši da će konačan sastanak započeti 17. prosinca te da se nada da će čelnici do Božića moći biti sa svojim obiteljima o prethodnom VFO-u 2020. se raspravljalo pet dana. 

Naglasio je da odluku o novom financijskom okviru treba donijeti dovoljno rano kako bi sredstva od početka 2028. mogla nesmetano dolaziti do korisnika.

- Odluka o financijskom planu potrebna nam je prije kraja godine jer početkom 2028. novac mora doći do građana i tvrtki. Odgađanje odluke stvorilo bi praznine u financiranju koje bi izravno pogodile ljude - poljoprivrednike bez prihoda, tvrtke bez ugovora, studente bez stipendija i laboratorije bez financiranja. Zato nam je potreban dogovor do kraja godine, poručio je Costa.

Istaknuo je da Europska unija danas djeluje u bitno drukčijem geopolitičkom okruženju nego u vrijeme kada je dogovaran aktualni višegodišnji proračun.

- Potrebna nam je nova struktura i novi način raspodjele sredstava. Budući proračun mora imati kapacitete za djelovanje u ključnim sektorima poput obrane, sigurnosti, konkurentnosti, inovacija i strateške otpornosti, rekao je.

Costa je ocijenio da Hrvatska konstruktivno sudjeluje u pregovorima, a posebno je istaknuo njezinu ulogu u budućem proširenju Unije.

- Hrvatska ima poseban glas u ovoj temi. Vi ste država koja je nedavno završila ovo putovanje, a sljedeće poglavlje priče o proširenju tiče se vašeg susjedstva. Ulazak zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine u Europsku uniju najjače je ulaganje koje nam je dostupno kada je riječ o sigurnosti i prosperitetu našeg kontinenta. Proces mora biti utemeljen na postignućima i potpunom poštovanju europskih vrijednosti, zaključio je Costa.