Plenković: JANAF sigurna alternativa Družbi, pregovarači MOL-a stižu u RH

Pregovori o cijeni transporta nafte u Mađarsku i Slovačku počinju sredinom tjedna, a izaslanstvo MOL-a dolazi u Hrvatsku. Našim susjedima nudimo siguran pravac koji je alternativa Družbi, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon obilježavanja završetka izgradnje koridora Vc kroz Hrvatsku.

Premijer Andrej Plenković pojasnio je kako kapaciteti JANAF-a nadmašuju realan godišnji 'output' MOL-ovih rafinerija Slovnaft i Százhalombatta u Slovačkoj i Mađarskoj za više od tri milijuna tona sirove nafte.

- Što se tiče razgovora, oni su predviđeni sredinom tjedna. Očekuje se da izaslanstvo MOL-a dođe u Hrvatsku. JANAF je važan gospodarski subjekt, tvrtka koja omogućuje NIS-u u Pančevu dopremanje 95 posto sirove nafte za rafineriju. JANAF omogućuje sa svojim kapacitetima dopremanje do 15 milijuna tona za rafinerije u Slovačkoj i Mađarskoj, rekao je.

- U realnom, operativnom, smislu one su prošle godine prerađivale nešto više od 11,5 milijuna tona. Dakle, Janaf je alternativni dobavni pravac za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj i u potpunosti može služiti kao siguran opskrbni pravac u odnosu na onaj koji u Mađarsku i Slovačku dolazi kroz naftovod Družba, iz Rusije, preko Bjelorusije i Ukrajine, naglasio je.

Naveo je i da s obzirom na promijenjene okolnosti, osobitu u pogledu stava administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji želi da se na razini EU prestane uvoziti ruska nafta, Hrvatska svojim susjedima nudi alternativan, siguran, pravac i van bilo kakvih sankcijskih režima ili režima znatno uvećanih carina. Vezano uz JANAF, istaknuo je da ta kompanija ima uobičajene transportne tarife.

- Našim susjedima nudimo siguran pravac. JANAF ima svoje transportne tarife koje su uobičajene. Takvi se pregovori vode i s Naftnom industrijom Srbije, nisam još nikad do sada čuo da je NIS imao neki problem u vezi tih transportnih tarifa. A što se tiče cijele situacije sa odnosima Mađarske i Hrvatske s MOL-om, mi bismo željeli da upravo dogovor između Janafa i MOL-a, na bazi višegodišnjih ugovora i većeg volumena, dovede i do povoljnije cijene, naveo je.

Plenković je odbacio navode kako mađarski premijer Viktor Orban nije došao na ceremoniju otvaranja koridora zbog nedavnih sukoba.

- Orban je imao druge obaveze, o tome smo razgovarali. Nije do toga. Bit će prilike za susret. Razgovarali smo ekstenzivno u Kopenhagenu, zaključio je Plenković.

Podsjetio je da svi naftovodi funkcioniraju na bazi vremenskog roka i količine - ako se zakupe na kratak rok i mali transport, cijena je skuplja od one ako se zakupi na duži rok i za veće količine.

- Prema tome stvar je pregovora, Hrvatska je tu zemlja partner i zemlja koja želi osigurati energetsku sigurnost svojim susjedima i time pridonositi energetskoj sigurnosti i napuštanju korištenja fosilnih goriva iz Rusije, zaključio je Plenković.      

"Velika tragedija u Sloveniji, suosjećamo s obiteljima"

Premijer se osvrnuo i na tragičnu nesreću hrvatskih planinara koji su smrtno stradali u Julijskim Alpama.

- Slovenske spasilačke službe reagirale su brzo i u operaciju spašavanja hrvatskih planinara uložile velike napore, ocijenio je, izrazivši sućut obiteljima trojice stradalih u Julijskim Alpama.

- Žao nam je što se to dogodilo, izjavio je predsjednik vlade.

- Mi smo još sinoć iskazali spremnost da i Hrvatska uputi svoje spasitelje, a imali smo i kontakte s predsjednikom vlade Golobom, ministar obrane Anušić s ministrom Sajovicem, Grlić Radman s kolegicom Fajon.

Nakon što su slovenske spasilačke službe u nedjelju pronašle tijelo prvog poginulog, danas su otkrivena i tijela druge dvojice hrvatskih planinara koji su stradali u lavini ispod vrha planine Tosc u slovenskim Julijskim Alpama.

- Nažalost dogodila se ta velika tragedija, neočekivana lavina, rekao je premijer, a danas se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović uputio u Bohinj kako bi od kolege Boštjana Poklukara i spasitelja doznao detalje nesreće.

- To su nažalost rizici te vrste aktivnosti, suosjećamo s obiteljima i zahvaljujemo slovenskim službama trudu i brzoj reakciji, poručio je Plenković.

Vrhovni sud i kandidati

Premijer je komentirao i proces izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda.

- Ja se nadam da će ovaj put biti uspješniji nego zadnji i predzadnji put. Procedura je regulirana hrvatskim propisima, predsjednik Republike Hrvatske ima ovlast predlaganja, a Hrvatski sabor je taj koji odlučuje, izjavio je Plenković prilikom posjete Osječko-baranjskoj županiji.

Plenković smatra da je procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda dobra i da omogućava da se jave kvalificirani kandidati koji, sukladno zakonu, ispunjavaju kriterije.

- Pričekajmo da vidimo tko se javio, pa ćemo vidjeti što će se dalje događati, dodao je.

Državno sudbeno vijeće (DSV) 9. rujna objavilo je novi javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, treći po redu od smrti bivšeg predsjednika Radovana Dobronića. Uz raspisivanje novoga DSV je poništio i zadnji javni poziv od 4. srpnja, nakon što je predsjednik RH Zoran Milanović sredinom kolovoza priopćio da Hrvatskom saboru neće predložiti profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić.

Profesorica Maganić bila je jedina prijavljena kandidatkinja na ponovljenom javnom pozivu, nakon što su saborski zastupnici odbili izbor sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Sandre Artuković Kunšt.

Prema Ustavu, predsjednik je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a mišljena saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda nisu obvezujuće.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se na prijedlog predsjednika RH većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine. Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Za predsjednika Vrhovnog suda može se prijaviti hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bio odvjetnik ili javni bilježnik.

Prijaviti se mogu i sveučilišni profesori pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.