Premijer Andrej Plenković komentirao je i izjavu predsjednika Milanovića koji je njegov posjet Ukrajini nazvao običnim šarlatanstvom.
15:27 / 11.12.2021.
Autor: V.G./HRT/Hina
Objavljeno: 11.12.2021., prije 7 mjeseci
Autor: V.G./HRT/Hina
Premijer Andrej Plenković komentirao je i izjavu predsjednika Milanovića koji je njegov posjet Ukrajini nazvao običnim šarlatanstvom.
- Mislite kao što se on sa mnom konzultira? Ova izjava koju je dao o Ukrajini je sramotna. To je jedna velika sramota za njega osobno. On je inače inteligentan čovjek, ne znam kud ide s tim izjavama. Jako je loše ako to prijeđe granicu i ugrozi kredibilitet Hrvatske.
Iz Ukrajine i vijest da je predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio hrvatskom predsjedniku Milanoviću koji je posjet premijera Plenkovića Ukrajini u vrijeme velikih napetosti s Rusijom nazvao običnim šarlatanstvom. Kritizirao je Milanovićevu izjavu.
- Da je više od 100 tisuća vojnika na granici s Hrvatskom, predsjednik te zemlje ne bi posjet ukrajinskog premijera Zagrebu nazvao šarlatanstvom nego izrazom solidarnosti i prijateljstva, napisao je ukrajinski predsjednik na Twitteru.
If more than 100,000 troops were on the border with Croatia, President Milanović would call the Ukrainian Prime Minister's visit to Zagreb not "charlatanism" but a manifestation of solidarity and friendship.
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) December 10, 2021
Plenković: U BiH idem s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi dijaloga
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da u posjet Bosni i Hercegovini ide s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti u toj susjednoj zemlji.
- Poruka s kojom idemo u BiH je ona o znaku i signalu prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, suradnje, poruka o cjelovitosti BiH, ali i poruke o tome da se sva tri konstitutivna naroda (...) osjećaju dobro i adekvatno zastupljeno, rekao je Plenković novinarima u subotu.
Premijer je dodao da "što se tiče zalaganja i zaštite Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo predsjednik i ja i praktički svi razumni akteri na hrvatskoj političkoj sceni. Oko toga nikada nije bilo prijepora i mislim da je dobro da smo tu svi na zajedničkim pozicijama".
Neizbježne političke teme posjeta bit će promjena izbornog zakona i najnovija događanja u Banjoj Luci. Parlament Republike Srpske u petak je podržao prijedloge člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da taj entitet povuče suglasnost na državne zakone o obrani, sustavu neizravnog oporezivanja te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
- Želim osobno biti u Mostaru, Sarajevu i čuti poruke, dobro razumjeti koje su namjere i koji su koraci nakon usvojenih zaključaka u Skupštini u Banjoj Luci, da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj doprinos, rekao je hrvatski premijer.
Hrvatska se želi pozicionirati kao "razuman i odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti i svoje nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje ga može i gdje ga, na temelju svojih iskustva, treba dati", dodao je premijer.
Na pitanje novinara mogu li izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i njegova podrška Dodiku ugroziti uspješnost njegova puta u BiH, Plenković je odgovorio da on vodi "konzistentnu" politiku prema BiH, koja uključuje dijalog, ostvarivanje prava Hrvata u BiH i deeskalaciju napetosti.
- Svako dizanje tenzija u našem susjedstvu se reflektira i na zemlje u okruženju. Jedna od njih smo mi, rekao je Plenković koji putuje u BiH u ponedjeljak.
Službeni posjet hrvatskog premijera Bosni i Hercegovini započet će svečanim dočekom ispred Vijeća ministara BiH. Plenković je u prvom službenom posjetu susjednoj zemlji bio 2016., a u BiH u ponedjeljak putuje na poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s kojim će održati sastanak 'tte--tte'.
Plenković će potom održati sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH - predsjedateljem Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem i predsjedateljem Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.
Hrvatski premijer položit će vijenac na 'Mostu Suade i Olge', nekadašnjem Vrbanja mostu u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva Suadi Dilberović i Olgi Sučić 1992. godine.
Prije odlaska u Mostar predviđeni su susreti s muftijom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem.
Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u sjedištu HDZ BIH.
Izborni zakon, migracije, europski put BiH
Odlazak u Sarajevo je "izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njezinoj cjelovitosti i potpora Daytonskom konceptu BiH i formuli 1, 2, 3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), potpora europskom putu", doznaje se od izvora iz vlade.
Susjedne zemlje razgovarat će o upravljanju migracijama, kampovima na granicama, jačanju suradnje BiH s Frontexom, agencijom za nadzor vanjskih granica EU-a, a ti razgovori "važni su" u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ističu iz vlade.
Među ključnim političkim temama bit će pitanje izmjene izbornog zakona. BiH izlazi na izbore u listopadu iduće godine, a prema preporukama Venecijanske komisije izborna pravila ne bi se trebala mijenjati u izbornoj godini, ali ta preporuka neće se moći ispoštovati.
Kako bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, BiH mora ispuniti 14 kriterija koje je definirala Europska komisija.
- Ne tražimo nikakav ubrzani put ili popust u tih 14 točaka, ističu iz vlade, ali dodaju da je Hrvatska spremna pomoći BiH na ispunjavanju tih zahtjeva.
Posjet nije isključivo političkog karaktera
U hrvatskom izaslanstvu bit će ministri financija, gospodarstva, prometa, Zdravko Marić, Tomislav Čorić i Oleg Butković, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić i državna tajnica za Europu pri MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić.
U rujnu je pušten u promet most Svilaj, kontaktna točka cestovne mreže Hrvatske i BiH, a Hrvatska je zainteresirana za nastavak razgovora o infrastrukturnim prekograničnim projektima, uključujući one o budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.
Hrvatska i BiH rade na povezivanju plinskih transportnih sustava, a južni pravac Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar od "velikog je interesa i značaja", ističu iz vlade.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora