Zašto su od kupnje dijela Fortenove odustali mirovinski fondovi?

08.11.2022.

Zadnja izmjena 20:19

Autor: Mladen Sirovica/Dnevnik/B.A./HRT/Hina

Fortenova

Fortenova

Foto: Dnevnik / HRT

Kako će izgledati vlasnička i upravljačka struktura Fortenova grupe nakon sporne transakcije u kojoj je udio Sberbanka kupio šeik Alketbi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i dalje je u fokusu domaće javnosti. Jedno od ključnih pitanja je zašto su mirovinski fondovi u zadnji čas odustali od preuzimanja udjela u Fortenovi.



Sve do posljednjeg dana listopada izgledalo je kao obećavajuća investicijska priča u kojoj četiri domaća mirovinska fonda preuzimaju 43% udjela u Fortenovi. I to za samo 40-ak posto vrijednosti koju je svojedobno Sberbank "iskrcao" bivšem vlasniku Ivicu Todoriću. No onda je njemački Allianz dao crveno svjetlo AZ fondu.

Premijer o Fortenovi: "Mirovinski fondovi puno toga moraju objasniti"

Premijer Andrej Plenković danas je u Egiptu, gdje je održao govor na klimatskom skupu COP27, ponovno komentirao transakciju kojom je 43,4 posto udjela u Fortenovi od ruskog Sberbanka kupio Saif Alketbi, ulagač iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, poručujući kako puno toga u ovoj priči moraju objasniti i mirovinski fondovi, osobito AZ fond.

Na novinarsko pitanje sprema li se "lex Fortenova", Plenković je rekao da ne zna odakle sve te teze.


- Jako je puno loših i po meni nerazumnih teza u eteru, rekao je premijer.


Plenković je ponovio da je operacija oko Agrokora, iz kojeg je nastala Fortenova, bila uspješna.


- Ovo što se dogodilo u međuvremenu, da je kompanija koja je praktički bila u bankrotu dovedena ponovno na tržišne osnove, dogodilo se zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli i aktivnostima uprave kompanije, rekao je Plenković.


Dodao je da je situacija uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu jednostavno ubrzala ionako najavljenu želju Sberbanka da izađe iz suvlasništva u Fortenovi.

Plenković je rekao i kako mnogo toga moraju objasniti mirovinski fondovi, osobito AZ, čiji je suvlasnik Allianz blokirao sudjelovanje mirovinskih fondova u otkupu Sberbankova udjela prije nego što je stigla vijest da je udjel kupio ulagač iz Emirata.


- Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti, rekao je Plenković.

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Premijer je podsjetio da je Vlada je omogućila iznimku od sankcijskog režima kako bi mirovinski fondovi do 31. listopada mogli kupiti od Sberbanka njegov udio.

- Plan su imali mirovinski fondovi i predstavili su nam, djelovao je razumno i logično, ali izjalovio se zbog inicijalnog protivljenja jednog od suvlasnika jednog od tih fondova. To se nije realiziralo i sad imamo situaciju koja je bila izvan našega utjecaja, pa i znanja, rekao je Plenković.

Rekao je i da nema posebnih novih saznanja o transakciji kojom je Sberbankov udio prodan arapskom investitoru te da se čekaju izvješća nadležnih tijela koja prikupljaju informacije.

- Čekamo da nas izvijeste, a najvažnije je da kompanija funkcionira normalno, rekao je Plenković.

Dodao je da kupac nije tražio odobrenje nadležnih hrvatskih i nizozemskih vlasti, a sve ostalo "za sada nije poznato".

"Hrvatska vrlo dobro stoji po obnovljivim izvorima energije"

Plenković je rekao da mu je bilo zadovoljstvo predvoditi hrvatsko izaslanstvo na konferenciji COP27.


- Ova konferencija bila je posvećena prije svega provedbi dosadašnjih dogovora koji se odnose na zajedničke napore svih država međunarodnih organizacija kako bi se usporilo globalno zatopljenje, kako bi se poduzele mjere zelene i energetske tranzicije, i kako bismo što duže očuvali planet za nove generacije, rekao je Plenković.


Dodao je da je u maloprije održanom govoru naglasio doprinos Hrvatske, koji se sastoji od pune svijesti da ruska agresija na Ukrajinu ubrzava proces zelene tranzicije i zahtijeva puno više ulaganja.


Rekao je da je Hrvatska, koja vrlo dobro stoji po obnovljivim izvorima energije, jedna od zemalja koje zajedno sa Slovenijom i Italijom u regiji Sjevernoga Jadrana želi napraviti projekt Doline vodika kako bismo i taj energetski resurs u budućnosti maksimalno koristili.

Od 34 subjekta projekta njih šest je iz Hrvatske, a njime se želi stvoriti tehnološke, a kasnije i energetske preduvjete kako bi se u budućnosti koristio vodik, rekao je premijer. Ranije je na Twitteru objavio je da je cilj proizvodnja 5000 tona vodika godišnje. 

Plenković je u utorak predstavio taj projekt na panelu na temu zelenog vodika kojim su predsjedali egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi i njemački kancelar Olaf Scholz.


To je primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat, naglasio je i dodao da će od projekta svi imati koristi. 

Sastanak s egipatskim premijerom

Premijer se u utorak bilateralno sastao s egipatskim premijerom Mostafom Madbulijem, istaknuvši da Hrvatska ima dobre odnose s tom važnom zemljom na sjeveru Afrike. 


Između dviju država proteklih se godina povećala trgovinska razmjena, a uskoro će potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, najavio je Plenković i dodao da Hrvatska želi snažniju suradnju na svim poljima sa svim zemljama Sredozemlja. Rekao je i da je egipatskom premijeru uručio poziv da posjeti Hrvatsku.


Premijer je na marginama skupa u Šarm El Šeiku imao niz kraćih neformalnih susreta, između ostalih s novom talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i novim britanskim premijerom Rishijem Sunakom.


Premijer se susreo i s kancelarom Scholzom, nizozemskim premijerom Markom Rutteom, grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisem, luksemburškim premijerom Xavijerom Bettelom, jordanskim kraljem Abdulahom II. i bivšim američkim potpredsjednikom Aleom Goreom

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!