"Lex Agrokorom spašeno je gospodarstvo, a oporba je bila protiv"

Saborski zastupnik HDZ-a Damir Habijan, odgovarajući na optužbe oporbe da Vlada ne štiti nacionalne interese u slučaju Fortenove, podsjetio je u utorak da je lex Agrokorom spašeno 150 tisuća dobavljača, gospodarstvo i turistička sezona, a da su zastupnici oporbe glasali protiv tog zakona.

- Interesantan je narativ oporbe oko Fortenove i lex Agrokora koji je identičan onome što govori Todorić, očito su na istoj liniji, izjavio je Habijan u Saboru i posjetio da su zastupnici oporbe bili protiv lex Agrokora.

Istaknuo je da je lex Agrokorom na pravni i pametan način izbjegnut kolaps hrvatskog gospodarstva, spašeno 150 tisuća dobavljača, turistička sezona, OPG-ov, a ne samo trgovačko društvo Agrokor.

- Lex Agrokor je Vlada napravila kako bi sačuvala hrvatsko gospodarstvo a to očito oporbi nije u interesu, ustvrdio je Habijan pitajući što bi bilo da ga je oporba uspjela srušiti.

Podsjetio je pritom da je dug Agrokora iznosio 7,8 milijardi eura te da je ulaskom prinudne uprave i s novom kompaniji Fortenova on značajno smanjen.

Za saslušanja na saborskom Antikorupcijskom vijeću Habijan je ponovio da su protuzakonita odnosno protivna saborskom Poslovniku.

Vidjeli smo sugestivna pitanja te nametanja teza predsjednika Vijeća Nikole Grmoje (Most) i dobro je da je javnost to vidjela, da se radi o maloj i tužnoj predstavi, rekao je Habijan kritizirajući način na koji je Grmoja vodio sjednicu.

- Nije primjereno da osoba koja je pozvana da javno svjedoči i govori ono što zna bude neprestano prekidana i da joj se stavlja u usta nešto što nije izrekla, rekao je Habijan o saslušanju bivšeg predstavnika radnika u Nadzornom odboru Ine Bože Mikuša ne želeći ulaziti u sadržaj svjedočenja.

Kritike oporbe

Zastupnici oporbe kritizirali su u utorak Vladu i premijera Andreja Plenkovića zbog slučaja Fortenova, optuživši ih za nebrigu o strateškim nacionalnim interesima, uz ocjenu da najviše gube hrvatski građani jer se radi o poljoprivredi i prehrani, ključnima za opstojnost države.

U slučaju Fortanove, kao i u slučaju Ine i svih drugih strateški važnih kompanija uvijek su na dobitku neki vanjski igrači, i to po temelju koji im je dala Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem, a na gubitku su hrvatski građani. Sad je u javni prostor plasiran slučaj Fortenova kako bi se zasjenio slučaj Ine, koji je daleko veći problem jer u Ini država ima velik udio, koji u Fortenovi nema, rekla je Mirela Ahmetović (SDP).

Ahmetović: Što su Vlada i Plenković radili 2017. i 2018. godine

Vlada i Plenković doveli su do toga da je Fortenova problematičan slučaj, da se hvatamo za glavu hoće li transakcija biti zakonita i što će to značiti ne samo za hrvatsku ekonomiju nego i opstojnost jer se radi o poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. A vanjski igrači ponovno upravljaju time, kao i Hrvatskom, uz blagoslov Plenkovića i njegove Vlade, ustvrdila je.

- Naravno da sada Plenković i Vlada pozivaju DORH i SOA-u da ispitaju zakonitost transakcije, a treba ih pitati što su radili 2017. i 2018. godine, kada su omogućili ovu pat-poziciju. Nije problem tko su privatni ulagači u privatnu kompaniju nego posljedice po građane ako propadnu kompanija i tisuće radnih mjesta, kaže Ahmetović.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) sumnja u nezavisnost hrvatskih institucija jer HANFA-ina odluka da pokrene istragu o AZ mirovinskim fondovima treba isključivo gledati kao prisilu Plenkovića i Vlade kako bi opravdala svoje postupke, jer nakon neuspješnog vraćanja Ine u hrvatske ruke sada očito gubimo i Fortenovu.

Milanović Litre: Igrokaz HANFA-e na uštrb hrvatskih građana

Ne treba zaboraviti da na čelu HANFA-e sjedi Ante Žigman, koji je vrlo dobar prijatelj Martine Dalić, čija je uloga oko "Lex Agrokor" poznata, napomenuo je.

HANFA do sada nikada nije pokrenula nijednu istragu o gubicima u mirovinskim fondovima, u nekima i do 30 posto. Ovaj igrokaz koji Žigman sada odrađuje s Plenkovićem i Dalić je nauštrb hrvatskih građana, a nezavisne institucije odrađuju prljave usluge HDZ-u i ovoj Vladi, ustvrdio je.

Plenkovićevo i Medvedevo pozivanje DORH-a da sve istraži po službenoj dužnosti je pritisak na pravosuđe, no, to je samo vrh sante leda. Najmanje me brinu takve javne izjave, više me brine ono što se događa ispod površine i pritisci koje vladajući rade na pravosuđe, kaže Milanović Litre.

Daniel Spajić (Domovinski pokret) misli da je Vlada nešto i znala o tom slučaju, ali su nemoćni i ne štite nacionalne interese. Nemoguće je da se u jednom danu donese odluka da mirovinski fondovi neće kupiti 43 posto Fortenove, a na drugoj strani šeik Saif Aktebi istodobno kupuje taj udio.

Za transakciju tolike količine novce potrebna su barem tri radna dana, a ovdje ispada da je sve završeno u jednom radnom danu. To znači da se za tu priču znalo nekoliko dana ranije, ali oni nisu uspjeli djelovati, drži Spajić.

Spajić: DORH mora reagirati

Opravdano je što je HANFA ušla u nadzor AZ fonda, ali već godinama kasnimo ne vodeći brigu o strateškim nacionalnim interesima Hrvatske. Ovo su sada potezi koji se vuku tek toliko da se može nešto po medijima pričati, ocijenio je.

- DORH mora reagirati, moramo svi biti ažurni da probamo spasiti što se spasiti može, ako se uopće više išta može spasiti. Ovo je za Hrvatsku strateški poguban slučaj, pitam u čijem interesu rade ljudi koji vode mirovinske fondove, rekao je.

Vlada se mora uključiti jer je riječ o strateškim nacionalnim interesima kao 2017. u slučaj Agrokor, ali sada diže ruke od Fortenove, iako je i ona privatna kompanija. Ti nesposobnjakovići tjeraju nas u ropstvo, poručio je Spajić.