10:38 / 28.06.2021.

Autor: B.A./HRT

Plenković o cijepljenju: Sve druge zemlje su suci. Svirat će se offside i bez VAR-a

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Pitanje cijepljenja je gospodarsko pitanje, zemlje koje se ne budu cijepile dovoljno brzo imat će težu gospodarsku situaciju, poručio je premijer Andrej Plenković danas na konferenciji "Ključni hrvatski uspjesi" povodom 30 godina samostalnosti RH, pozvavši još jednom građane na cijepljenje protiv Covida.

Plenković je u uvodnom govoru na konferenciji, koju organizira nakladnička kuća Hanza Media, iznio pregled razvoja Hrvatske u zadnja tri desetljeća.


Istaknuo je da konferencija dolazi u vrijeme pandemije Covida, koju je nazvao najvećim izazovom od Domovinskog rata. Istaknuo je klimatske promjene koje će, kako je rekao, u narednim desetljećima izazvati znatno veće društvene, političke i gospodarske poremećaje od pandemije.


- Hrvatski put prema samostalnosti bio je težak i zahtjevan, no godine pred nama neće biti ništa lakše ako se ne budemo već sada pripremali za svijet koji dolazi, poručio je Plenković.


Ustvrdio je i kako je Hrvatska zbog rata izgubila najmanje 15 godina razvoja - tek 2004. vratili smo se na razinu BDP-a koju smo imali uoči rata. Plenković je rekao da je članstvo u Europskoj uniji bio povijesni uspjeh, ali i da je Hrvatska prednosti članstva počela snažnije koristiti tek 2016. godine - to jest godine kada je on postao predsjednik Vlade.


Kao postignuća za vrijeme svog predsjedavanja Vladom istaknuo je između ostalog rad na izgradnji konkurentnog gospodarstva, pri čemu je bio kritičan prema vladi Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika Republike.


- Prvi put u povijesti tri godine zaredom imali smo proračunski višak. U mandatu vlade SDP-a od 2011. do 2015. dug je povećan za 71,4 mlrd. kn. To vam je otprilike 18 Peljeških mostova, rekao je Plenković.


Rekao je i da međunarodni položaj Hrvatske nikad nije bio snažniji. Istaknuo je između ostalog partnerstvo s SAD-om, dodavši da ove jeseni očekuju ukidanje viza za naše građane koji putuju u SAD.


"Cijepljenje najmanji doprinos svakog od nas"

Kao zadaće pred nama istaknuo je prije svega suzbijanje pandemije.


- Pitanje cijepljenja više nije samo zdravstveno pitanje, to nije pitanje osobne odgovornosti, to nije pitanje opće informiranosti bilo koga od naših sugrađana - to je gospodarsko pitanje, to je financijsko pitanje. To je pitanje koje moramo osvijestiti jer one zemlje koje se ne budu cijepile dovoljno brzo imat će težu gospodarsku situaciju, poručio je Plenković.

Rekao je kako cjepiva ima u izobilju, a interes za cijepljenje je vrlo smanjen, dodavši kako to nije odgovorno. Istaknuo je kako je u pandemiji diljem svijeta umrlo 3,9 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 8200.


- Ako smo ovoliko osigurali sredstava za plaće, omogućili gospodarstvu da preživi, omogućili umirovljenicima da dobiju plaće, omogućili zdravstvenom sustavu da nikada ne kolabira, osigurali sredstva za razvoj, pa onda je najmanji doprinos svakog od nas barem takav da se cijepimo. Tu nema opravdanja, poručio je premijer.


Dodao je da je ovaj proces cijepljenja najbolja moguća empirijska, gotovo sociološka slika trenutka hrvatskoga društva u 2021.


- Nema bolje studije, nema bolje ankete, dodao je.


- Tu je element osobne odgovornosti toliko velik da svi skupa moramo povezati da, ako se ne cijepimo, ako se dogode novi sojevi, ako se dogodi neki četvrti val... Ono što sam rekao u Bruxellesu neki dan medijima... Puno je sudaca, sve druge zemlje su suci. Svirat će se offside i bez VAR-a, svirat će se penal i za najmanji doticaj u šesnaestercu. I ljudi će reći svojim sugrađanima "Nemojte ići u Hrvatsku". Neće trepnuti. A onda to više nije samo pitanje cijepljenja, onda je to pitanje novca, financijske stabilnosti, ekonomije i turizma. I zato smatram da tu trebamo napraviti iskorak kao društvo, poručio je Plenković.

Četiri krupna projekta

Plenković je rekao da su iduće tri godine godine bez izbora - "Izbora neće biti sigurno, naročito ovih za Hrvatski sabor" - te da je to prigoda da ostvare četiri krupna velika projekta: otvaranje Pelješkog mosta, članstvo u Schengenu, ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. godine te nabava višenamjenskih borbenih zrakoplova koji će doći u Hrvatsku početkom 2024. godine.

Županije ostaju, prostor za spajanja kod općina

Plenković je naglasio i važnost reformi, uključujući i reformu pravosuđa - pri čemu je odlučno ustvrdio da pravosuđe nije HDZ-ovo, kako je to nedavno rekao predsjednik Milanović. Rekao je i da državna uprava mora biti učinkovita.


- Županije će ostati, tu dilema nema, ali što se tiče općina, mislim da tu imamo prostora za određena spajanja ili bar zajedničke funkcije i uloge, što će smanjiti troškove, rekao je.


Rekao je i da će nastaviti privatizaciju portfelja u vlasništvu države uz unapređenje korporativnog upravljanja.


Reforma obrazovanja možda je i najvažnije od svih pitanje, rekao je također Plenković.

Poručio je i da moramo napraviti iskorake naprijed po pitanju demografije, rekavši da nam struktura starosti stanovništva nije dobra, a ponovno je naglasio problem klimatskih promjena.

Velimir Šonje

Velimir Šonje

Foto: HTV / HRT

Šonje: Perspektiva uopće ne izgleda loše u ovom trenutku

Uslijedilo je izlaganje Velimira Šonje, glavnog urednika portala Ekonomski lab, koji je rekao kako je 25. lipnja 1991. posebno emotivan datum za njega privatno jer mu je tada rođen sin. To mu je omogućilo da paralelno prati razvoj jednog čovjeka i jednog društva, odnosno države.


- 30 godina kasnije definitivan je zaključak da čovjek sazrijeva brže od društva, odnosno države. I to je na neki način prirodno, dodao je.


Šonje je predstavio i kretanje BDP-a kroz te godine, ali je uključio - kako je rekao, radi provokacije - i posljednje desetljeće socijalizma, da se podsjetimo s čime smo ušli u 1990. i 1991. godinu.


- Pa ušli smo nakon desetljeća stagnacije u kojem su samo dvije godine imale kakav-takav pozitivan gospodarski rast. I na to desetljeće pada, ne samo stagnacije, nego i pada, nadovezuju se tranzicijski i potom ratni događaji, i kumulativan pad kroz četiri godine od 1990. do 1993. je bio nevjerojatnih 40 posto BDP-a. Malo smo to i zaboravili, rekao je Šonje.


Dodao je da je to bilo i razdoblje ekstremno visoke inflacije naslijeđene od bivše Jugoslavije koju smo zaustavili 1993. godine. Već 1994. i 1995. bilježili smo vrlo visoke stope rasta, koje više nismo stigli. Prosječna stopa rasta od 1994. do 1998. bila je 5,5 posto zbog obnvoe, postinflacijskih pozitivnih učinaka i prvih učinaka tranzicijskih reformi u smislu stvaranja tržišnog gospodarstva zasnovanog na privatnom vlasništvu.


S 2009. godinom, rekao je Šonje, na naplatu dolaze sve slabosti koje su se akumulirale u godinama prethodnog rasta. Hrvatska tu pokazuje veliku slabost, u krizi ostaje sve do 2015. Nakon toga, od 2015. do 2019. s prosječnim rastom od 3 posto dolazimo do Covid-krize, i sada izlazimo iz nje u nadi da će stope rasta ove i barem sljedeće dvije godine biti na razini prva dva velika ciklusa.


- Perspektiva uopće ne izgleda loše u ovom trenutku, rekao je Šonje.

"Hrvatska ne pripada među šampione tranzicije"

Uspoređujući Hrvatsku s drugim zemljama EU-a Šonje je rekao da nismo ostvarili svoje aspiracije - Hrvatska ne pripada među šampione tranzicije, a to su Rumunjska, Poljska, Estonija i Češka.


- Mi smo na onih 64 posto gdje smo bili i prije desetak godina. Apsolutno rastemo, relativno smo se zaustavili. Ekonomisti bi rekli - nema konvergencije, rekao je Šonje.

Šonje je zaključio da je Hrvatska danas razvijenija, bolja nego što je bila prije 20, a osobito nego prije 30 godina, a u mnogim elementima i nego prije deset godina.

- Osobno vjerujem da u sljedećih deset godina Hrvatska ima veliku razvojnu priliku, rekao je.

Uslijedila je panel-rasprava na temu "Što je to što je uistinu bilo važno?" u kojoj su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, guverner HNB-a Boris Vujčić te nekadašnji ministri financija Božo Prka i Slavko Linić

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!