Plenković: Zbog rata na Bliskom istoku moguća subvencija energenata

Prijedlog odluke o osiguranju organiziranog povratka hrvatskih državljana s ratom ugroženog područja Bliskog istoka jedna je od točaka dnevnog reda sjednice Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom je govoru govorio o sukobu na Bliskom istoku.

- SAD i Izrael u subotu su koordiniranim akcijama napali ciljeve u Iranu gdje je likvidano i najviše vodstvo Irana. Nakon toga, Iran je izveo svoj odgovor napadima na Izrael i na zemlje Zaljeva, osobito one u kojima se nalaze američke vojne baze. Dio napada bio je usmjeren i na objekte koji nisu bili povezani s vojnim operacijama, što je međunarodna zajednica oštro osudila, kao i Hrvatska, rekao je premijer.

Vlada spremna reagirati na energetske i humanitarne posljedice 

- Hrvatska pomno prati razvoj ove situacije zajedno sa našim saveznicima i partnerima u Europskoj uniji i NATO-u uz naglasak na potrebu zaštite civilnog stanovništva, na osiguranje regionalne stabilnosti, povratak diplomatskim pregovorima, kao i sprečavanje daljnje eskalacije sukoba, rekao je.

- Dugotrajan sukob na Bliskom istoku može imati ozbiljne humanitarne i sigurnosne posljedice, uključujući i mogućnost novih izbjegličkih valova, kazao je.

- U slučaju dugotrajnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca to bi moglo rezultirati i naglim rastom cijena nafte i plina, kao i novim inflatornim pritiscima na globalnoj razini, istaknuo je.

Naglasio je kako je Vlada spremna reagirati ako dođe do rasta cijena energenata.

- Vlada će znati odgovoriti na mogući rast cijena energenata uslijed ove krize na Bliskom istoku. O tome smo temeljito razgovarali jučer u pripremi današnje sjednice Vlade, naveo je premijer.

Podsjetio na iskustva iz prethodnih kriza

Podsjetio je i na iskustva iz prethodnih kriza.

- Imamo, nažalost, veliko iskustvo od prije nekoliko godina i ovdje vrlo jasno kažem da smo spremni donositi akte kojima ćemo ograničiti cijene energenata ukoliko to bude potrebno, kao i uvođenje drugih mjera kojima se pomoglo već prije, a pomoglo bi se i u budućnosti našim građanima i gospodarstvu, rekao je.

Dodao je kako se dio hrvatskih državljana zbog toga našao blokiran u nekoliko zemalja.

- Svjesni smo da se dio hrvatskih državljana našao blokiran na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta ili u samom Izraelu, naveo je.

- U tim izvanrednim okolnostima, uz stroga sigurnosna ograničenja civilnog zrakoplovstva te ograničen broj odobrenja za slijetanja i polijetanja u zračnim lukama, prije svega u Dubaiju, Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo prometa i ostale službe poduzimaju sve raspoložive mjere kako bi našim državljanima koji su zatražili povratak omogućili povratak u Hrvatsku u najkraćem mogućem roku, rekao je Plenković.

Govoreći o dosadašnjim evakuacijama, naglasio je kako je većina hrvatskih državljana već napustila krizno područje.

Evakuacija hrvatskih državljana u koordinaciji s diplomacijom

- Do sada su u potpunosti evakuirani svi hrvatski državljani koji su to htjeli iz Irana, Izraela i Jordana, rekao je.

Dodao je kako je dio državljana evakuiran i iz Omana.

- Iz Omana je evakuiran također određeni broj hrvatskih državljana koji su preko Istanbula ili Rima nastavili svoj put do Hrvatske, a nekoliko preostalih ima mogućnost da se preveze do Emirata, odnosno do Dubaija, radi daljnje organizacije povratka, istaknuo je.

Preostalo je još oko 20 hrvatskih državljana koji su rezidenti u Omanu

- Preostalo je još oko 20 hrvatskih državljana koji su rezidenti u Omanu i oni imaju opciju da se današnjim komercijalnim letovima vrate u Europu, kazao je premijer.

- Svi hrvatski državljani upućeni su na naša veleposlanstva ili generalni konzulat u Dubaiju, gdje dobivaju informacije o sigurnosnim preporukama, kontaktima i mogućnostima evakuacije, rekao je Plenković.

Istaknuo je i da je već pokrenuta organizacija repatrijacijskih letova.

Spremni smo organizirati još tri repatrijacijska leta

- Javnost je upoznata da je zrakoplov Croatia Airlinesa s kapacitetom od 149 mjesta u ovom trenutku na putu za zračnu luku u Dubai i tijekom popodneva, odnosno večeras, trebao bi poletjeti iz Emirata i sletjeti u Zagreb danas navečer, naveo je.

Dodao je kako je Vlada spremna organizirati dodatne letove ovisno o razvoju situacije.

- Mi smo spremni organizirati još tri repatrijacijska leta, također zrakoplovima koji bi bili poslani iz Hrvatske prema Emiratima, ovisno o razvoju situacije i potrebama na terenu, rekao je premijer.

Naglasio je kako se povratak hrvatskih državljana organizira i u suradnji s vlastima Ujedinjenih Arapskih Emirata.

- U suradnji s vladom Emirata i njihovim zrakoplovnim kompanijama organizirali smo da se večeras dva zrakoplova koji su trenutno u Dubaiju također popune hrvatskim državljanima organiziranim prijevozom koji financira Hrvatska država i Vlada, te da se još veliki broj ljudi, više od 300, dovede iz Emirata, istaknuo je.

Dodatni letovi za građane i rezidente u Emiratima

- Tijekom jutrošnjeg dana, jednim komercijalnim letom, također iz Emirata, doći će gotovo 40 hrvatskih državljana, rekao je Plenković.

- Sve se radi u koordinaciji s našim veleposlanstvima i prikupljenim informacijama od naših državljana koji su se zatekli u zemljama Zaljeva, naveo je.

- U prvoj fazi najviše je riječ o ljudima koji su ondje u određenom boravku, na odmoru, turizmu ili nekom kraćem boravku, rekao je.

Istaknuo je i da je Vlada u kontaktu s hrvatskim državljanima koji žive u Emiratima.

- Sada smo u kontaktu i s rezidentima kojih u Emiratima ima oko dvije tisuće ljudi i spremni smo pomoći da se i oni vrate u Hrvatsku, zaključio je premijer.

Plenković: Prosječna mirovina oko 724 eura

Premijer je rekao da će prosječna mirovina, s najnovijim usklađivanjem od 2,68 posto, iznositi oko 724 eura, istaknuvši kako su mirovine ukupno porasle za 107 posto u odnosu na prvi mandat njihove Vlade.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo je odluku o usklađivanju mirovina s 1. siječnja te su one usklađene za 2,68 posto, što znači da bi, kada se ta sredstva retroaktivno doznače našim umirovljenicima, sveukupna prosječna mirovina nakon usklađivanja trebala biti od početka siječnja oko 724 eura, izvijestio je Plenković na sjednici Vlade.

Podsjetio je pritom da je ona na početku mandata iznosila 357 eura.

- Kad se tome pridoda godišnji dodatak, onda je sveukupna prosječna mirovina negdje na 741 euro. Sve skupa, riječ je o rastu od početka našeg prvog mandata od 107 posto, istaknuo je premijer.

Plenković se u uvodnom govoru osvrnuo i na nedavno obilježavanje Dana civilne zaštite te u tom kontekstu spomenuo kako je završen 30-godišnji proces razminiranja Hrvatske u skladu s Ottawskom konvencijom.

- Hrvatska je postala zemlja bez minskih opasnosti. Uklonjeno je gotovo 107.000 minsko-eksplozivnih sredstava i 470.000 neeksplodiranih sredstava, a razminirana Hrvatska znači sigurnije obitelji, razvoj ruralnih krajeva, sigurniji život za naše poljoprivrednike na poljoprivrednim površinama, naravno i snažniji turizam, istaknuo je.

Premijer je također podsjetio kako je u Banskim dvorima primio autore izložbe "U početku bijaše kraljevstvo" koja je dio obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

- Izložba u Klovićevim dvorima traje još točno 10 dana, a posjetilo ju je do sada više od 50.000 posjetitelja. Pozivam sve one koji to još nisu učinili da svakako izdvoje svoje vrijeme, osobito mlade generacije, i upoznaju se s temeljima hrvatske povijesti, istaknuo je Plenković.