Primorac: Definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine

Saborski Odbor za financije i državni proračun u četvrtak je podržao imenovanje Marka Primorca za ministra financija, koji je između ostalog poručio da trenutno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, a apostrofirao je i potrebu daljnjeg poreznog rasterećenja te brige za socijalno najugroženije.

Zajedno s uvodnim dijelom sjednice, u kojem je Primorca predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljanje je potrajalo više od dva i pol sata, na kojem je Primorac odgovorio na brojna pitanja članova odbora, pa tako i ono o potencijalnom uvođenju poreza na nekretnine, koje mu je postavio Zvonimir Troskot (Most).

- To je najbolji izbor financiranja lokalnih jedinica (...) i apsolutno sam bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga vlada nije uvela na početku mandata, kao i što nije uveden za prošle vlade. Apsolutno mislim da ga je trebalo uvesti, poručio je Primorac, dodajući da taj porez nedostaje u fiskalnom instrumentariju te da ga većina uređenih država ima.

No, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i rastuće stope inflacije, Primorac je ocijenio da definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine.

- Osobno sigurno neću raditi na tome da se taj porez uvede. Ne u ovim okolnostima (...) Osobno bih bio najsretniji da ga ja uvedem, jer sam apsolutno za njega. Međutim, svjestan sam činjenice kako trenutno vrijeme nije za samopromociju i ostvarivanje nekakvih osobnih ambicija, već je vrijeme za razboritost, smirenost i brigu za građane, izjavio je Primorac.

Mišljenja je da je imovina, posebno kada je riječ o nekretninama, "podoporezovana", čime se stvorila svojevrsna "porezna oaza", pri čemu se mnogi žele baviti rentijerstvom.

- Smatram da bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti te da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohocima. Ne 'rentaju' nekretnine oni koji su ugroženi već oni koji imaju višak nekretnina. U idućim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, osobno ću se zalagati da to bude upravo u tom smjeru, poručio je Primorac.

Primorac je izvanredni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a bavi se javnim i lokalnim financijama te upravljanjem javnim dugom. Poručio je da je u najbitinijim segmentima apsolutno upoznat s resorom te da će vrlo brzo "pohvatati konce". Svjestan je izazova, a iako odluka nije bila laka, kandidaturu je odlučio prihvatiti, ocijenivši da je to "apsolutno odgovorno i domoljubno". 

Ograničeni instrumenti fiskalne politike za borbu protiv inflacije

Govoreći o borbi protiv inflacije, istaknuo je da je u okviru fiskalne politike instrumentarij tu relativno ograničen.

"Standardni aparat za borbu protiv inflacije je prije svega monetarna politika", napomenuo je, no i dodao da se u aktualnim okolnostima i monetarna politika nalazi u izazovnim trenucima, jer podizanje kamatnih stopa može negativno utjecati na gospodarski rast i dovesti do recesije.

Fiskalna politika se s jedne strane protiv inflacije može boriti smanjenjem državnih rashoda ili pak povećanjem poreza, pri čemu je Primorac poručio da potonje "apsolutno u ovim okolnostima ne dolazi u obzir".

- Ukoliko u petak preuzmem ovu dužnost, apsolutno ću svo svoje znanje i resurse usmjeriti prema poreznom rasterećenju i brizi za građane. Dakle, fiskalna politika u ovom segmentu i ovim okolnostima ne može biti učinkovita za borbu protiv inflacije, ali mora biti učinkovita u tome da pomogne građanima prebroditi krizu koja je pred nama, poručio je Primorac.

Rekao je i da "nije mađioničar", pa ukoliko dođe do recesije u Europi, ona će se sigurno preliti i na Hrvatsku.

Posebna briga za socijalno najugroženije 

Odgovarajući SDP-ovom Branku Grčiću, apostrofirao je da je u ovom trenutku potrebna velika briga za gospodarstvenike, a tu je i potreba posebne brige za socijalno najugroženije.

Istaknuo je da inflacija znatno manje utječe na one s višim prihodima pa tako, kada će se raspravljati o novom jesenskom paketu mjera za ublažavanje posljedica inflacije, Primorac će se zalagati da se potpore ne distribuiraju svima, već da se snažnije pomogne onima s najnižim primanjima.

Rekao je i da se proračun puni nešto bolje no u okolnostima kad inflacija nije prisutna, no i zbog usklađivanja mirovina i rasta plaća postoji snažan pritisak na rashodnu stranu proračuna.

Naime, Grčić je poručio da bi jedan od fokusa novog anti-inflacijskog paketa trebala biti pomoć poduzetnicima putem subvencija i smanjenja PDV-a za električnu energiju, s obzirom da su im računi za struju porasli i do tri puta. Također, mišljenja je da socijalne naknade moraju imati model kontinuiranog usklađivanja s inflacijom.

Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) upozorio je Primorca da će mnogi, pa tako i drugi ministri, od njega tražiti brojne financijske ustupke, pri čemu je njemu, za razliku od Zdravka Marića, otegotna okolnost to što neće biti i potpredsjednik vlade.

Sličnog mišljenja je i Lalovčev stranački kolega Siniša Hajdaš-Dončić, koji je upozorio da javne ustanove na području Krapinsko-zagorske županije, poput škola i zdravstvenih ustanova, trenutno potpisuju ugovore za plin i električnu energiju koji će dovesti do porasta iznosa računa od 3-4 puta, a zanimalo ga je što će Vlada učiniti da amortizira taj udar.

Primorac je rekao da je problema svjestan, a da će zajedno s resornim ministrima, zdravstva i gospodarstva, tražiti rješenje za te izazove.

Govoreći o daljnjim poreznim rasterećenjima, kazao je da je fiskalni prostor u okviru porezu na dohodak ograničen, no da mu se svidio HUP-ov prijedlog o korekciji doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

- O tome ćemo apsolutno razgovarati (...) Ali to ne znači da najavljujem korekciju doprinosa, već govorim kao osoba koja razumije javne financije. To su ti nekakvi 'džepovi' koji su nam ostali i koje možemo iskoristiti", kazao je Primorac, odgovarajući glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivi Tomić.

Primorac o tvrtki i obrtu: Nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja poreza 

Marijana Puljak (Centar) i Mirela Ahmetović (SDP) problematizirali su to što je Primorac, o čemu su mediji već ranije pisali, istovremeno na istoj adresi imao registriran i obrt i tvrtku, na što Porezna uprava ne gleda blagonaklono, već kao na signal za potencijalno izbjegavanje plaćanja poreza.

Primorac je pojasnio da je u rujnu 2020. otvorio paušalni obrt, kao najjednostavnij pravni oblik za obavljanje savjetničkih usluga koje je pružao brojnim institucijama. S obzirom na rast poslovne aktivnosti, u travnju 2021. je otvorio d.o.o. i počeo postupno s obrta prenositi poslovanje na novu tvrtku.

- U tom 'cijelom poslu' nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja bilo kakvog poreza, istaknuo je Primorac, apostrofirajući da je 2021. ušao u sustav PDV-a.

- Ja sam sa svojim primicima iz obrta, i svojim ostalim primicima koje sam imao, prešao razinu od 300 tisuća kuna i bio sam kao fizička osoba u sustavu PDV-a, rekao je Primorac.

Dodao je i da tvrtka i obrt nemaju dugova, a da poslovanje neće prebacivati na nekog drugog, već ih ugasiti.

Ahmetović je zanimalo i kako je s novom tvrtkom dobio posao koji je odradio za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, za koji, s obzirom da mu je vrijednost bila ispod 70 tisuća kuna, nije postojala potreba provođenja javnog natječaja.

Primorac je rekao da je taj posao dobio zbog svojih referenci i jer su ljudi znali njegove kvalitete i ekspertizu, pri čemu je ponudu "prakitčki dostavio na traženje". "Jesu li se oni još nekome javili, ja to u tom trenutku nisam znao niti sam to propitivao", ustvrdio je Primorac.

Plenković: Primorac ima vrlo značajno međunarodno i akademsko iskustvo 

- Zadovoljstvo mi je da mogu predstaviti kandidata za novog ministra financija u Vladi RH. Riječ je o gospodinu Marku Primorcu, izvanrednom profesoru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. On je specijalist za javne financije, za poreznu politiku, za fiskalnu decentralizaciju. Do sada je, uz akademsku karijeru, bio i konzultant Svjetske banke i MMF-a, rekao je premijer Andrej Plenković na početku predstavljajući Primorca.

Naglasio je da Primorac ima vrlo značajno međunarodno i akademsko iskustvo.

- Vjerujem da će novi ministar financija pridonijeti provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, da će pridonijeti očuvanju makroekonomske stabilnosti, da će nastaviti dobre putanje koje se već vide, a to je da ponovno rapidno smanjujemo javni dug, nakon što smo ove godine ispunili sve kriterije za članstvo u eurozoni, kazao je Plenković.

Dodao je kako vjeruje da će Primorac držati Hrvatsku u investicijskom kreditnom rejtingu, da će u suradnji s drugim članovima Vlade tražiti rješenja za novi paket koji će pomoći građanima u energetskoj i prehrambenoj krizi te predlagati mjere kako bi se suzbili inflatorni pritisci.

- U političkom smislu on je od 2018. do 2020. bio i savjetnik tadašnje predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo. Izdvojio bih i njegovu dosadašnju suradnju s Ministarstvom financija, bio je u nizu radnih skupina koje su se bavile nizom poreznih reformi, dodao je.

- On je stručnjak koji na ovo mjesto dolazi u najboljim godinama, on je u punoj životnoj snazi. Ima 38 godine, kao i novi ministar gospodarstva, oni su i kolege na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. (...) To su ljudi u punoj energiji, s velikim znanjem, ali isto tako sa značajnim iskustvom, komunikacijskim vještinama i timskim radom, mogućnostima da svojim znanjem i kreativnošću pridonesu u provedbi programa Vlade i u pronalaženju rješenja za različite krizne situacije s kojima smo suočeni, dodao je Plenković.