Sabor: Vojni rok podržali svi osim Možemo!, Centra i GLAS-a

Saborski zastupnici u ponedjeljak navečer zaključili su cjelodnevnu raspravu o paketu obrambenih zakona, a fokus rasprave sveo se na uvođenje vojnog roka. 

Oporba je najviše zamjerki imala na izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama RH, odnosno na odredbe koje se odnose na prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama onima koji se odluče na temeljnu vojnu obuku tvrdeći da je riječ o diskriminaciji. Također smatraju da je nejasno definirano civilno služenje.

Strategija obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjene Zakona o obrani prošli su gotovo bez rasprave.

Zastupnici će o zakonskim prijedlozima u prvom čitanju glasovati u utorak. Drugo čitanje provest će se na jesenskom zasjedanju Sabora.

Anušić o civilnom služenju: Nikome se ništa neće uskratiti

I prije samog predstavljanja - interes zastupnika za ovu temu - velik.

- Koji pozdrav će ročnici koristiti na jutarnjoj prozivci ako mora biti u skladu s Thompsonovim vrijednostima? Onda znamo koji će to pozdrav biti. Onaj koji ministar ponosno uzvikuje, rekla je Anka Mrak Taritaš, klub zastupnika HSS, GLAS, DOSIP.

- Ovim prijedlogom odgađate karijeru, samostalnost, odlazak iz roditeljskog doma pa i zasnivanje obitelji, naglasio je Marin Živković, klub zastupnika MOŽEMO!

- To su ti spinovi koje puštaju i puštat će i dalje jer ne žele da se vrati vojni rok, istaknuo je Stipo Mlinarić, klub zastupnika DP-a.

- Uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja doživljavamo kao instrument kako bi mladi nastavili karijeru u oružanim snagama jer ovo što smo imali do sad nije dalo rezultat, rekao je Arsen Bauk, klub zastupnika SDP-a.

Dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje trebalo bi početi u siječnju iduće godine.

- Vojna obaveza prema Ustavu RH dužnost je svih osposobljenih državljana i nastaje kad državljanin napuni 18 godina života. Žene ne podljiežu vojnoj obavezi ali mogu pohađati vojno osposobljavanje kao uvjet za primanje u djelatnu vojnu službu, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH.

Anušić je u Saboru predstavio Strategiju obrane RH, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine te izmjene Zakona o obrani, kao i o službi u Oružanim snagama.

- Vojna obaveza prema Ustavu RH dužnost je svih osposobljenih državljana i nastaje kad državljanin napuni 18 godina života. Žene ne podljiežu vojnoj obavezi ali mogu pohađati vojno osposobljavanje kao uvjet za primanje u djelatnu vojnu službu, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH.

Fokus rasprave sveo se na uvođenje dvomjesečnog vojnog roka. Za one koji to ne žele i pozovu se na priziv savjesti iz moralnih ili vjerskih razloga, alternativa je civilno služenje - tri mjeseca kroz sustav Civilne zaštite MUP-a ili četiri mjeseca na komunalnim poslovima u lokalnim jedinicama. 

Anušić o civilnom služenju: Nikome se ništa neće uskratiti

Ključna kritika oporbe odnosila se na odredbe kojima će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim jedinicama imati oni koji prođu vojnu obuku, ocjenjujući to diskriminacijom, ali i na nejasno definiran priziv savjesti za civilno služenje. Što su dovoljno uvjerljivi moralni i vjerski razlozi za civilno, a ne vojno služenje obuke te tko će odlučivati o tim zahtjevima, ispitivali su zastupnici.

- Prigovor savjesti mora biti uvjerljiv, ali neće biti problem dokazati uvjerljivost. Puno se njih ranije pozivalo na prigovor savjesti, a poslije su dobivali dozvole za naoružanje i postali lovci, to se više neće moći dogoditi. Odluku o zahtjevima će donosi Povjerenstvo MUP-a, a nitko tko se bude pozvao na priziv savjesti neće doći u situaciju da ga i ne dobije. Nikome se neće ništa uskratiti, naglasio je ministar. 

Ivica Baksa (NPS) i Dalibor Paus (IDS) pitaju se da li je civilno služenje, obzirom na omogućavanje prednosti pri zapošljavanju samo onima koji prođu vojni rok, ali i činjenicu da civilno traje duže od vojnog, alternativa vojnoj obuci ili zapravo penalizacija.

- Htjeli smo vojni rok napraviti motivirajućim i da se veći broj odluči za vojno, a ne civilno služenje. Prednost će imati samo pod jednakim uvjetima kao ostali na natječaju, dakle, ako imaju isti broj bodova, onaj tko je prošao vojnu obuku imat će prednost. Niz je kategorija koje imaju prednost, pa zašto onda ne bi imali i te ljude koji se stavljaju na raspolaganje državi, rekao je ministar.

S druge strane, SDP-ovu Ivanu Račanu nije znao odgovoriti tko će, primjerice, prednost pri zapošljavanju imati ako se jave osoba s invaliditetom, branitelj i onaj tko prođe vojnu obuku.

- Sve tri osobe će imati prednost, povjerenstvo za taj natječaj će odlučiti, ne znam, iskreno, odgovor, rekao je. 

- O tome ćemo očigledno još razgovarati i kroz drugo čitanje, odgovorio je Anušić.

Na upozorenja da će odlazak na obuku utjecati na školovanje mladih, ministar je naglasio kako je obrazovanje prioritet.

- Ne moraju svi oni u prvim mjesecima kada napune 19 godina odraditi vojno osposobljavanje, ono se može odraditi do 30. godine života. Studenti mogu dobiti odgodu, nikome se neće uskratiti obrazovanje, rekao je.

Burna se rasprava pokrenula nakon što je Ivana Kekin (Možemo) upitala u kojem će se to smjeru Hrvatska mijenjati nakon Thompsonova koncerta, a što je ministar nedavno rekao. 

Orešković: Uvodite vojni rok jer je vojska postala neatraktivna

- Ne mogu objasniti u jednoj minuti, ali želim naglasiti da ne podnosim niti jednu vrstu ekstremizma, a posebno vašu lijevu, vi ste ekstremna ljevica. Ne podnosim ni ekstremnu desnicu, ali ekstremna ljevica je toliko loša za naše društva. Referirao sam se na pola milijuna mladih ljudi koji su pjevali o domovini i kršćanskim vrijednostima, a vi ni najnižu komunalnu politiku niste sposobni voditi, odgovorio je ministar.

Na opasku Dalije Orešković (DOSIP) da vojni rok Vlada uvodi jer je vojska postala neatraktivna, Anušić je istaknuo kako je dugo bila zapuštena te da geopolitičke okolnosti to nalažu.

Kao strateške obrambene ciljeve naveo je kibernetičku zaštitu, ulaganje u besposadne letjelice i sustav protuzračne obrane.

- Spremni smo preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji malih borbenih dronova unutar NATO-a i EU, rekao je te istaknuo kako su predvidjeli i jačanje domaćih kapaciteta za servisiranje, održavanje i nadopunjavanje streljiva.

Dijelu oporbe sporno je izdvajanje 5% BDP-a za obranu do 2035. Tvrde - to je 4,6 milijardi eura, a taj se novac može pametnije potrošiti.

- To je 31 tisuća stanova za mlade obitelji, to je značajno povećanje mirovina, pa recite kako to da će prednost u proračunu imati izdvajanja za naoružanje, a ne naši umirovljenici i mladi koji ne mogu doći do stana, upitala je Sandra Benčić, klub zastupnika Možemo!.

- Nije 5 % nego 3,5,%; jedan dio se ne odnosi niti na naoružanje nego se odnosi na civilnu komponentu sigurnosti. A to znači i pruga, ceste, objekti kao što su zdravstvene institucije, odgovorio je Anušić.

Na pitanja kojim resorima će se uzeti da bi se ostvarilo povećanje izdvajanja za obranu, Anušić je kazao kako je to povećanje planirano postupno kroz idućih 10 godina.

- Izdvajanja za obranu do sada smo gledali kao trošak, ali to ne bi trebalo biti tako. Proračun se odlično puni, neće nitko osjetiti štetu, a da se to i dogodi, ne bi trebao biti veliki problem jer je ipak obrana temelj svega, rekao je. 

Strateške obrambene dokumente jednoglasno je u petak podržao Odbor za obranu. Podržat će ih i najveća oporbena stranka.

- Uvođenjem temeljnog vojnog ossposobljavanja doživljavamo kao instrument kako bi mladi nastavili karijeru u oružanim snagama jer ovo što smo imali do sad nije dalo rezultat, rekao je Arsen Bauk, klub zastupnika SDP-a.

Prvi pozivi ročnicima očekuju se potkraj ove ili najkasnije početkom iduće godine.

Sabor: Vojni rok podržali svi osim Možemo!, Centra i GLAS-a

Zastupnici parlamentarne većine i oporbe, osim Centra, Možemo! i GLAS-a, nisu u ponedjeljak sporili nužnost ponovnog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, ali je dio oporbe pritom upozorio na neke diskriminatorne odredbe izmjena Zakona o obrani.

U raspravi o paketu obrambenih zakona kojima se, između ostalog, uvodi temeljno vojno osposobljavanje od dva mjeseca, zastupnici su isticali promijenjene geopolitičke okolnosti u svijetu, nestabilnosti u našem okruženju i porast raznih ugroza kao argumente zašto je vojni rok potreban.

Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) posebno je upozorila na porast hibridnih i kibernetičkih ugroza, upitavši hoće li se vojni rok fokusirati i na to? Ne negirajući nužnost temeljnog vojnog osposobljavanja, zatražila je jasne odgovore na što će se trošiti izuzetno velika sredstva namijenjena za obranu. Njezin kolega iz Kluba Dario Zurovec dodao je da novac ne smije biti usmjeren isključivo na kupnju skupe strane opreme, već se treba usmjeravati na razvoj vlastite vojne industrije.

Selak Raspudić je predložila i novi službeni pozdrav Hrvatske vojske, umjesto Domovini vjerni da bude Hrvatskoj vjerni.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka) istaknuo je da ulaganje u obranu nije bačen novac. Apelirao je pritom da se prestane plašiti javnost da će zbog izdvajanja za obranu doći do smanjenja plaća i mirovina. Svaki treći euro iz proračuna namijenjen je za mirovinski i socijalni sustav, svaki sedmi za zdravstvo, svaki osmi za školstvo i obrazovanje, a tek svaki 25 euro odlazi na obranu, naveo je.

Paus: Diskriminira se one koji se odluče za civilnu službu

Arsen Bauk (Klub SDP-a) podržava ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja jer dragovoljno vojno osposobljavanje, kaže, nije dalo potrebne rezultate za popunu djelatnog vojnog sastava i pričuve. Ukazao je, međutim, na neke pravne praznine kod priziva savjesti i civilnog služenja. Smatra također da je potrebno preciznije i bolje definirati prednost kod zapošljavanja u državnoj upravi i lokalnim jedinicama onih koji su prošli obuku kako ta odredba ne bi pala na Ustavnom sudu zbog diskriminacije.

Da u zakonu postoje elementi diskriminacije drži i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a). Ističe da je priziv savjesti ustavna kategorija i da je zato zabrinjavajuće da se diskriminira one koji se odlučuju za civilnu službu i to dužinom služenja, visinom naknade, te upisom radnog staža i omogućavanjem prednosti pri zapošljavanju onima koji su odslužili vojni rok. Pozvao je ministra obrane da nađe neki drugi način kako će stimulirati mlade da odu na vojnu obuku.

Da uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja neće podržati najavili su klubovi Možemo!, Centra i Nezavisne platforme Sjevera (NPS) te HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.

Marijana Puljak (Centar i NPS) drži da je riječ o neefikasnom i skupom modelu koji nije usklađen s vremenom u kojem živimo te da bi Hrvatska trebala ulagati u modernu i profesionalnu vojsku opremljenu za sigurnosne rizike 21. stoljeća. Dvomjesečno osposobljavanje ni u teoretskom smislu neće stvoriti vojno sposobnu spremnu za borbene uvjete 21. stoljeća, danas se ne ratuje puškom u rovu, nego algoritmima, dronom, dezinformacijama, rekla je Puljak.

Za Anku Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) set vojnih zakona je poluproizvod koji uvodi nejednakost i podjele. Meni je to neprihvatljivo jer nije jasno čemu će vojni rok služiti i nisam čula kako će dvomjesečna obuka povećati obrambenu sposobnost i spremnost Hrvatske, kazala je.

Benčić: Protiv smo klečanja pred Trumpom

Protiv vojnog roka su i u Klubu Možemo!, čija Sandra Benčić smatra da su ulaganja u obranu potrebna na razini ljudi i opreme, ali u profesionalnu vojsku. Protiv smo klečanja Hrvatske i većine članica NATO-a iz Europske unije pred Donaldom Trumpom koji traži da dignemo proračune za obranu na 5 posto BDP-a, ustvrdila je Benčić.

Pet posto BDP-a znači 4,6 milijardi eura, to je ekvivalent 30 tisuća stanova za mlade u Hrvatskoj godišnje, ekvivalent najvećem mogućem povećanju penzija i ulaganjima u zdravstvo koje bi omogućilo svakom državljaninu adekvatnu skrb, nabrojala je.

Benčić je sporno i kažnjavanje onih koji izaberu civilno služenje. Ako mladi to stvarno žele (ići u vojsku) onda nema potrebe za prisilom, poručio je Marin Živković (Možemo!).

Stavove Možemo! Ante Deur (Klub HDZ-a) ocijenio je zabrinjavajućima naglasivši da sigurnost države mora biti na prvom mjestu Možemo kao da živi u nekoj konfederaciji odvojenoj od države, kao u nekoj zelenoj cvjetnoj priči (...) Šokiran sam da Vučić i kolege iz sabornice imaju istovjetno mišljenje, rekao je Deur.

Gabričević: Obvezna temeljna vojna obuka i za žene

Veselko Gabričević (Klub Nezavisni i HSU) ocijenio je paket obrambenih zakona najvažnijima za nacionalnu sigurnost.

- Nema zemlje koja se ne naoružava. Obuka djelatnog, ali i pričuvnog sastava mora biti intenzivna i neprekidna. Rat u Ukrajini mnogima je otvorio oči da moramo drugačije razmišljati, ukidanje obveznog vojnog roka bila je pogrešna odluka, poručio je. Zauzeo se i za obveznu temeljnu vojnu obuku i za žene.

I iz Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića ističu važnost nacionalne sigurnosti, a Marin Miletić navodi kako nema obrane zemlje bez oružja, Ivica Ledenko dodaje da je vojni rok jedan od ključnih instrumenata za dugoročnu stabilnost i otpornost društva u cjelini. Vojni rok jača osjećaj pripadnosti, solidarnosti i odgovornosti prema državi, dodao je Ledenko. Stav Mosta je također da nikada nismo trebali ni ukidati vojni rok.

Riječ je o povijesnom iskoraku, pitanju opstanka i sigurnost Hrvatske, vojna obveza nije žrtva već čast, naglasio je Tomislav Josić (Klub DP-a).