Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita

01.12.2022.

Zadnja izmjena 21:00

Autor: M.M./Hina/HRT

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković

Foto: Goran Kovacic / Pixsell

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je s konferencije "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU" u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.

- Sada je do nas da nam država i društvo bude što kvalitetnije, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog naroda i društva i gdje moramo koristiti sve dobre prakse i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo, naglasio je premijer.

Plenković je u svom izlaganju rekao da su skup o regionalnom razvoju i fondovima EU značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.

- Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku, rekao je Plenković i nastavio da smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.

Napomenuo je da smo u zadnjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.

U europodručju Hrvatska puno više zaštićena

Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena, no što bi bila bez europodručja, rekao je naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u schengenski prostor.

Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u schengenski prostor.

- To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.

Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektive - jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.

Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.

Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda, inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.

Nitko u EU nije bio tako brz s paketom mjera koji su učinke krize ublažili do maksimuma

Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.

Spomenuo je digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.

Rekao je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.

Dvodnevnu konferenciju pod nazivom "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU" organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. i Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.

Tramišak: Hrvatska spremnije ulazi u u novo programsko razdoblje

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak rekla je da je iskorišteno 80 posto sredstava iz programskog razdoblja 2014. - 2020. te ocijenila da se spremnije ulazi u novo programsko razdoblje.

- S ponosom možemo reći da smo 2022. godine uspješno završili proces programiranja za dotadašnje razdoblje operativnih programa te dobili potvrdu za novo programsko razdoblje do kraja 2027., odnosno 2029. godine, navela je.

- Morali smo mnogo naučiti, jer europski fondovi nose mnoge mogućnosti, ali nisu samo lista želja, rekla je. Morali smo učiti o procesima, uredbama i direktivama Europske komisije, ali smo sad mnogo spremniji ući u novo programsko razdoblje, dodala je Tramišak.

Iz programa Kohezijska politika iskorišteno je 8,5 milijardi eura, a u novom programu nas očekuje dodatnih 9 milijardi eura, navela je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, koja ističe da su to nove, veće mogućnosti, a očekuje veću apsorpciju i bolju pripremljenost projekata.

Prvo područje ulaganja je gospodarstvo, s 1,25 milijardi eura za inovacije, razvoj, istraživanja, poslovnu konkurentnost tvrtki i drugo. Nadalje, važan sektor je promet, u kojem je težište na ulaganju u željezničku mrežu i zelene vidove prometa. U području energije i okoliša u Hrvatskoj su na prvom mjestu ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. Tu su još područja zdravstva, obrazovanja, socijalnog uključivanja, kulture i turizma, što su naši nacionalni prioriteti, istaknula je, uz ostalo, Tramišak.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je mogućnosti Europskog socijalnog fonda Plus, odnosno programa Učinkoviti ljudski potencijali.

- Ciljevi koje želimo ostvariti korištenjem novca iz ovog fonda su povećati zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine sa sadašnjih 69 na 75 posto, ali i uključenost odraslih u cjeloživotno obrazovanje s 4 na 55 posto, rekao je. Cilj je i smanjenje postotka osoba u riziku od siromaštva sa sadašnjih 21 na manje od 15 posto.

- Želimo pokrenuti nova zapošljavanja, s naglaskom na mlade i ranjive skupine, stjecanje novih vještina putem cjeloživotnog obrazovanja, pojačati aktivnosti dječjih vrtića i škola, proširiti usluge zdravstveniih i socijalnih ustanova te pružiti jaču podršku starijima, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!