Plenković nakon zahtjeva HUP-a: Nema odgode povećanja minimalca!

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije. Rekao je da su raspravili aktualne političke teme, zakone u Saboru, međunarodne aktivnosti Hrvatske. Spomenuo je i otvaranje logističkog centra za voće te jačanje energetskog sektora povratkom LNG-a u Omišalj i pripremama za veće kapacitete plina.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je da su održali još jednu redovitu sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a na kojoj su raspravljene aktualne političke teme.

- Prije svega osvrnuli smo se na prošli tjedan - godišnje izvješće o radu Vlade, rebalans proračuna, pripreme za zakone koji su u Saboru sutra, osobito o Oružanim snagama, gdje će biti ministri i Anušić i Božinović.

Dodao je da su raspravili i refleksije na niz međunarodnih aktivnosti koje su imali proteklih dana.

- Primjerice MED 9 u Portorožu gdje je Hrvatska preuzela predsjedanje. Ovom inicijativom devet članica Europske unije koje su i mediteranske zemlje, po prvi put, bit će nam zadovoljstvo organizirati summit iduće godine, izgledno u Splitu. To je u kontekstu Inicijative tri mora gdje ćemo također imati summit iduće godine, dakle Baltik, Crno more i Jadran. Taj summit će izgledno biti u Dubrovniku, a stranački summit Europske pučke stranke bit će u Zagrebu 30. i 31. siječnja, nabrojio je Plenković.

Istaknuo je kako je to velik broj međunarodnih aktivnosti.

- Sutra je u Londonu sastanak Berlinskog procesa, suradnja niza država članica Europske unije sa zemljama jugoistoka Europe. Ovaj put domaćini Britanci i nakon toga redoviti sastanak Europskog vijeća, rekao je premijer.

Naveo je i da se malo prije vratio s važnog događaja, otvaranja velikog logističko-distributivnog centra za voće vrijednog 26 milijuna eura u općini Križ u Zagrebačkoj županiji.

- Izvanredan projekt, sufinanciran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i još jedna podrška našim voćarima i hrvatskim poljoprivrednicima, kazao je.

Naglasio je i kako je važno za hrvatski energetski sektor da se naš brod LNG Hrvatska vratio iz Turske u Omišalj.

- Sada se rade tehničke pripreme kako je moguće raditi s potpuno novim, puno većim, praktički skoro duplim kapacitetima od 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje, što je veliki plus za Hrvatsku. A danas smo imali odličan posjet ciparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa, kazao je Plenković.

Svaki napor za mir je dobrodošao, ali Ukrajina ne smije gubiti teritorij

Na pitanje novinara HRT-a Šime Vičevića kako komentira najnovije vijesti koje prenose svjetski mediji da je propao sastanak Putina i Trumpa koji je bio najavljen u Budimpešti, Plenković je odgovorio kako ima puno inicijativa.

- Ono što mi pozdravljamo je svaki napor koji dovodi prema miru, ali ne bilo kakav dogovor koji bi, naprimjer, podrazumijevao gubitak nekih teritorija od strane Ukrajine. Bila bi to izuzetno loša poruka za međunarodno pravo, za međunarodnu zajednicu, za sva načela na kojima se temelji uopće međunarodni poredak. Da agresor bude nagrađen, a da žrtva izgubi svoj teritorij. Nakon takvog scenarija, ja se nadam da do njega neće doći, negativnog za Ukrajinu, pitanje tko bi bio sljedeći za par godina, istaknuo je Plenković.

Rekao je kako to govori stalno i svugdje - i na Europskom vijeću, na koaliciji voljnih, na današnjem sastanku s kolegama, na jučerašnjem sastanku.

- Što govorimo iz zatvorenih vrata, govorimo i javno, naglasio je.

Javni dug pao ispod europskog prosjeka, dokaz odgovornog vođenja financija

Komentirao je i podatke Eurostata koji je objavio podatke kako udio javnog duga u BDP-u pada na 57,5% i kako smo tu zapravo ispod europskog prosjeka.

- Da, vidio sam taj naslov, ispada kao da je to loše. To je dobro. Pada, ispod prosjeka, može se protumačiti kao da je nešto loše. Mislim da je jako dobro, to je jedan od maastrichtskih kriterija. Mi smo nakon pandemije COVID-19 došli na 87% udjela javnoga duga u BDP-u. Kontinuirano ga smanjujemo za 30 postotnih bodova u svega nekoliko godina. Dakle udio javnoga duga dolje, investicijski kreditni rejting gore. Jednako kao i 18 kvartala kontinuiranog rasta i visoka zaposlenost, rekao je Plenković.

Dodao je kako misli da je to ključna poruka onoga što od 2016. nastoje učiniti.

- To je politika odgovornog upravljanja javnim financijama. To je za nas bila abeceda i bez nje ne bismo uspjeli voditi računa o uravnoteženom proračunu. I konačnici svih ovih iskoračenja kada je riječ o gospodarskim probicima, objasnio je premijer.

Prvi ročnici u vojarnama početkom iduće godine

Sutra će biti rasprava o konačnom prijedlogu zakona o obrani kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Na pitanje kada će biti prvi ročnici u vojarnama, Plenković je odgovorio da vjeruje da će se zakon donijeti, stupiti na snagu.

- Nakon toga je sve planirano da cijeli proces krene početkom iduće godine, kazao je Plenković.

Komentirajući stajališta stranke Možemo koja kaže da će oni koji se budu pozivali na priziv savjesti i budu uključeni u civilno služenje, odnosno u služenje u jedinicama lokalne samouprave, biti kažnjeni jer će dobivati manje naknade i da će biti duže na služenju, Plenković je rekao da je sutra u Saboru trenutak da to govore.

Nema odgode povećanja minimalne plaće

Komentirao je i zahtjev poslodavca da se odgodi podizanje minimalne plaće za godinu dana.

- Čuli smo tu poruku, neće se odgoditi. Oni koji mi generiraju inflaciju ovako, s ovolikim prihodima, ovolikim dobitima, hoće da se zaustavimo na tome da postupno, a mi to radimo postupno, dakle dozirano, još uz posebne mjere, onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću, da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi, rekao je Plenković.

Istaknuo je da postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada i u kojem su svi ti akteri - sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci.

- Na temelju svih tih mišljenja donijet ćemo odluku koja je uvijek razumna, realna i ja bih rekao ekonomski nosiva. Tu poruku danas u ovakvoj situaciji da čujem nemojte dizati minimalnu plaću, a istodobno netko generira inflaciju, ne generiramo je mi, to ne ide. To ne ide. To se neće dogoditi. Čuli smo, razumijemo, nećemo povećati minimalac na 500 eura, ali ćemo ići postupno kao i do sada, istaknuo je Plenković.

Dalić priznala da je pogriješila i obavijestila HANFA-u

Komentirajući to što je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kupila dionice Podravke za 54.432 eura u vrijeme dok joj je bilo zabranjeno trgovati dionicama, predsjednik HDZ-a odgovorio je da je ona priznala da je pogriješila te je obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA).

"Neka to završi u nadležnosti HANFA-e"; poručio je.  

Postoje načini da HNB da svoj doprinos

Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.

- Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni (HNB) daju svoj doprinos, istaknuo je.

Inflacija je domaći, hrvatski proizvod

Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora.

- To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja, rekao je.

Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, a koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.

Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle duplo u odnosu na 2016. - posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju.

- Netko je tu zaradio, a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje, naglasio je.

Smatra i da se nama događa inflacija koja je "umjetno generirana i nepotrebna". Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak sa najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće i ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost. 

Pozdravlja korake EU-a prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina

Premijer je pozdravio korake Europske unije prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina i rekao da Hrvatska može biti mirna kad je riječ o energetskoj sigurnosti.

- To je dobro. Mislim da nema nikakvog smisla kupovati ruske energente i time financirati Putinov ratni stroj. I nakon toga još imati ogromne izdatke za pomoć što vojno, što financijski za funkcioniranje Ukrajine. To je jedno s drugim jako suprotstavljeno, rekao je.

Istaknuo je da je za Hrvatsku "dalekosežna i ključna" bila odluka o kupnji LNG broda prije nekoliko godina.

- Oko 66-67 posto ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a, a ostalo iz drugih destinacija. Hrvatska je glede energetske sigurnosti potpuno mirna barem kada je riječ o nafti i plinu, a to je ono što nam najviše treba, istaknuo je premijer.